Predstavljamo vam pisce i književnike te njihova djela, koja možete besplatno preuzeti s portala www.digitalne-knjige.com:
———–
Zlatko Lukić
———–
Bilješka o piscu:
Rođen je u srijedu, 11.02.1953. u 07:15 u Zagrebu. Od prve godine živi u Banja Luci, gdje se i školovao. Poslije gimnazije, studirao je dvije godine pravo, a usput slušao i predavanja iz književnosti na Pedagoškoj akademiji u Banja Luci.
S dolaskom demokracije i rata odlazi u Švedsku, s tim da je prethodno izbjegao pet regrutacija u vojsku RS. U izbjegličkom logoru u Ystadu predaje bosanskoj djeci materinji jezik, povijest i zemljopis.
Radi i u redakciji «Glasa BiH» (Stockholm, 1993/95.) i objavljuje eseje u kulturnom listu Bošnjaka «Behara» (Zagreb,1995). Prelaskom u Norvešku radi kao dopisnik za europsko izdanje «Oslobođenja» 1995/96., «Bosanske pošte» (Oslo, 1995/98.), «Bosanske riječi» (Göteborg 1996.) te na radio «Beharu» u Oslu 2000.
Između 1996. i 2000. četiri puta se vraća u BiH i radi na radiju, redakciji novina i televiziji, ali u zemlji koja je podijeljena između političara i tajkuna ne uspijeva zbog toga što ne želi pripadati ni jednoj političkoj stranci.
Od 2002. luta Europom (Köln, Frankfurt, Amsterdam, Beč, Dubrovnik) i zaustavlja se u Sarajevu. Nudi izdavačima sve ono što Bosna nema, a treba imati, međutim, njih to kao da ne zanima.
Obeshrabren, prelazi u Split i tek tada počinje njegov književni uspon.
———–
Knjige objavljene i dostupne na portalu digitalne-knjige.com:
Roman: Posrtanje knjige
http://www.digitalne-knjige.com/lukic4.php
Roman: Karađoz
http://www.digitalne-knjige.com/lukic2.php
Roman: Kino “Bosna”
http://www.digitalne-knjige.com/lukic3.php
Roman: Bosanski trokut
http://www.digitalne-knjige.com/lukic.php
———–
Naslovnice knjiga:
———–
Intervju:
Naš intervju s piscem i književnikom Zlatkom Lukićem, objavljen povodom izlaska knjige “Bosanski trokut”, moći ćete pročitati ukoliko svojim mišem kliknete na sljedeći link:
https://digitalne-knjige.com/?p=2856
———–
Kritike:
“Život je kino”
Kino “Bosna” treći je roman iz Lukićeve “Banjalučke trilogije” u kojoj je prikazan razvojni put osobe koja je opčinjena filmom, tj. kinom. U motu romana autor ističe: “Život je kino” – ali pročitavši roman do kraja kao da je htio reći u smislu poslovice: Bosna je kino.
Poglavlja su naslovljena po terminima kino predstava: pretpremijera, zatvorena projekcija, premijera, repriza itd… Skoro filmskim jezikom kao da piše scenarij, roman vrvi od dijaloga, ali i slikovitost ni u kom slučaju nije zapostavljena. Pred nama se odvija film, a u zadnjem dijelu doista postoji mali scenarij za kratkometražni film: “Cvrčak i mrav” – i opet se javlja odnos kreativca i vlasti, kojeg karakterizira netrpeljivost.
I ovdje je prisutna primjetna doza humora, ali onog ironijskog, koji graniči sa sarkazmom. S druge strane, odlazi u stravično prikazivanje ratnih zločina koji su se nažalost zaista događali. Ovim je romanom autor zaokružio tematiku Banja Luke u kojoj se oduvijek sukobljavaju mozak (pamet) i metak (vlast) iz tri kuta. U “Posrtanju knjige” dao je preludij onome što će se događati u periodu između 1992/95., zatim je u “Karađozu” posegnuo za kompletnom pisanom prošlošću Banja Luke kako bi prikazao bosanski suživot, da bi u “Kinu Bosna”, u vremenskom rasponu 1965/95., elaborirao uzroke iz doba socijalizma koji su dobrim dijelom pridonijeli da se opet konfrontiraju mozak i metak.
iz recenzije: Josip Filipović
—–
Uredio i obradio: Nenad Grbac
————————
Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present
Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.
