Predstavljamo vam pisce i književnike: Ivo Mijo Andrić

Predstavljamo vam pisce i književnike te njihova djela, koja možete besplatno preuzeti s portala www.digitalne-knjige.com:

———–

Ivo Mijo Andrić

——————————

Bilješka o piscu:

Rođen je 17.11.1948. godine u Čanićima kod Tuzle.

Osnovnu školu pohađao je u Dobrnji, Mramoru i Lipnici, a srednju tehničku u Tuzli. Završio je Fakultet političkih nauka i postdiplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, gdje je proveo veći dio života.

Uz knjige navedene u rubrici objavljena djela, objavio je i jednu stručnu publikaciju s područja zaštite radničkih prava te blizu 50 znanstvenih i stručnih radova. Književnim i stručnim radovima zastupljen je u tridesetak zajedničkih knjiga, zbornika i antologija.

Piše poeziju, prozu, drame, eseje, aforizme, epigrame, oglede i književne prikaze, koje objavljuje listovima i časopisima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i šire. Književni radovi su mu prevođeni na engleski, njemački, češki, slovački, slovenski i makedonski jezik.

Član je Društva hrvatskih književnika i Društva pisaca Bosne i Hercegovine.

——————————

Knjige objavljene i dostupne na portalu digitalne-knjige.com:

Roman za djecu: “Medo s Medvednice

http://www.digitalne-knjige.com/andric.php

Knjiga aforizama:”Otvori se zemljo“,

http://www.digitalne-knjige.com/andric3.php

Zbirka priča: “Kišne priče

http://www.digitalne-knjige.com/andric2.php

Zbirka poezije “Zagrebački versi

http://www.digitalne-knjige.com/andric4.php

Zbirka poezije “Biljopije

http://www.digitalne-knjige.com/007/andric5/

Knjiga osvrta: “Čitačeva riječ

http://www.digitalne-knjige.com/andric6.php

Knjiga aforizama: “Aforizmi u korizmi

http://www.digitalne-knjige.com/andric7.php

Drame i melodrama “Triling

http://www.digitalne-knjige.com/andric8.php

Knjiga aforizama: “Prosijane misli i Hrvatska zanovijetanja“,

Ive Mijo Andrić i Tomislav Supek

http://www.digitalne-knjige.com/andric-supek.php

Sumnjive misli, Zagreb, 2016.

http://www.digitalne-knjige.com/andric9.php

Neknjižene pjesme, Zagreb, 2016.

http://www.digitalne-knjige.com/andric10.php

Smiješne pjesme, Zagreb, 2016.

http://www.digitalne-knjige.com/andric11.php

Prikazi i posvete, Zagreb, 2017.

http://www.digitalne-knjige.com/andric12.php

Misli promašenog pisca, Zagreb, 2018.

http://www.digitalne-knjige.com/andric13.php

Moje godine, Zagreb, 2018.

http://www.digitalne-knjige.com/andric14.php

Riječi o djelu Save Ilića, 2018.

http://www.digitalne-knjige.com/andric15.php

Anto Stanić kormilar svoga života, 2019.

http://www.digitalne-knjige.com/andric16.php

Knjiga osvrta: Usud i sudbina, 2019.

http://www.digitalne-knjige.com/andric17.php

Knjiga aforizama: Misli pogođenog pisca,, 2019

http://www.digitalne-knjige.com/andric18.php

Knjiga za Sofiu, 2019.

http://www.digitalne-knjige.com/andric19.php

Knjiga aforizama:Aforizmi i slobodne misli, 2020.

http://www.digitalne-knjige.com/andric20.php

Knjiga osvrta: “Moždani udar©i”, 2020.

http://www.digitalne-knjige.com/andric21.php

Knjiga osvrta: “Berači riječi“, 2020.

http://www.digitalne-knjige.com/andric22.php

Knjiga aforizama: Raspuštene misli, 2021.

http://www.digitalne-knjige.com/andric23.php

Knjiga aforizama: H-umorne misli, 2022.

http://www.digitalne-knjige.com/andric24.php

Knjiga aforizama: Iz malog mozga, Zagreb, 2023.

http://www.digitalne-knjige.com/andric25.php

“Riječi na djelu”, Abecedarijum hrvatskih i

bosanskohercegovačkih aforista, Zagreb, 2023.

http://www.digitalne-knjige.com/andric26.php

Knjiga aforizama: Kratke misli za gimnastiku duha, Zagreb, 2023.

http://www.digitalne-knjige.com/andric27.php

Knjiga aforizama: “Rezolutno doba 1948” i “Poslije krize 1933”

Ive Mijo Andrić i i Marinko Mijo Mijovića

http://www.digitalne-knjige.com/andric28.php

“Granice nesanice”, Zbornik hrvatskih i crnogorskih aforista, Zagreb, 2023.

http://www.digitalne-knjige.com/andric29.php

Osvrti i književni prikazi: “Pišem da ne pamtim”, Zagreb, 2024.

http://www.digitalne-knjige.com/andric30.php

 

——————————

Naslovne stranice knjiga:

————————–

Intervju:

Naš intervju s piscem i književnikom Ivom Mijom Andrićem, moći ćete

pročitati ukoliko svojim mišem kliknete na sljedeći link:

https://digitalne-knjige.com/?p=2193

—————

Kritike:

Osvrt na knjigu “Pišem da ne pamtim”, Ive Mije Andića

Naslov ove knjige “Pišem da ne pamtim”, uz kratki dodatak “Osvrti i književni prikazi”, zapravo govori sve o ovoj knjizi. Uz sam naslov saznati ćete da ju je napisao književnik Ivo Mijo Andrić. No, iza tog naslova i iza imena pisca sakriva se puno više od toga.

Ivo Mijo Andrić je našoj javnosti manje poznati pisac, odnosno pisac čije ime se nikad nije pojavljivalo na naslovnim stranicama naših novina, pisac koji nije bio umiješan ni u kakvu aferu vezanu uz udruge ili udruženja hrvatskih pisaca i pisac koji je svoju književnu karijeru doslovno stvarao sam odnosno vlastitom mukom i znojem.

Sve je krenulo zbirkom poezije “”Podnebesje””, objavljenom u Sarajevu, 1974 a nastavilo se nizom godina i dugim nizom objavljenih knjiga. No, ono najvažnije je da je književnik Ivo Mijo Andrić svaku od svojih 50 i nešto objavljenih knjiga napisao, a djelomice i uredio vlastitim rukama. U svakoj od tih knjiga lako je prepoznati i književni stil, no i muku, trud i uloženo vrijeme. I sve to vrijedi i za poeziju, romane, zbirke aforizama i sve druge vrste književnosti kojim se autor dosad bavio. Sve to naravno osjetiti ćete i u knjizi Osvrta i književnih prikaza «Pišem da ne pamtim». A, ono što odvaja Ivu Miju Andrića od drugih pisaca koji se bave književnim osvrtom je detalj da pisac piše zanimljivo i da je knjigu o kojoj piše uistinu i pročitao. Zašto je to važno upitati ćete se.

Odgovor ćete pronaći u sljedećoj anegdoti: Prije dosta godina kao urednik portala Digitalne knjige negdje na internetu sam objavio da radimo na knjizi poznatog književnika. No, da bi priča bila zanimljivija prije nego što smo mi uopće započeli izradu knjige na internetu se pojavila i recenzija te knjige. Ukoliko ste se upitali kako je to moguće odgovor je jednostavan. Autorica je recenzije napisala bez da je knjigu uopće pročitala ili da ju je imala na ekranu ili u rukama.

A, upravo je to ono što kod Ive Mije Andrića nećete doživjeti. On se vrlo detaljno priprema i pažljivo čita sve o čemu namjerava pisati. Trudi se biti iskren, objektivan te izbjeći pretjerane pohvale ili naručene kritike s čime se danas u vrijeme Interneta sve češće susrećemo.

Sve to su detalji zbog kojih vam svakako preporučujemo da pročitate knjigu osvrta i književnih prikaza “Pišem da ne pamtim”, Ive Mije Andrića.

U Zagrebu, dana. 09.06.2023, Nenad Grbac

—————

MISLI ZA NAUK I ZA DJELOVANJE

Šta još reći o književniku i humoristu Ivi Miji Andriću što već nije rečeno ili zapisano. Ovaj vrijedni literarni stvaralac do sada je objavio više od šezdeset knjiga od čega je dvadesetak zbirki aforizama, epigrama i satiričnih pjesama. Za svoj rad i doprinos na polju poezije, humora i satire dobio je niz međunarodnih nagrada i priznanja. Među njima su najznačajnije libanonska nagrada Naji Naman za ukupno književno stvaralaštvo i priznanje Beogradskog aforističkog kruga na Satira festu za doprinos afirmaciji satire u svijetu.

Ivo Mijo Andrić bavi se pisanjem od srednjoškolskih dana, kada je pod kraj šezdesetih godina prošloga stoljeća objavio svoje prve pjesme, aforizme i novinarske radove. Od tada pa do danas ispisao je na desetke tisuća stranica poezije, proze, drama, eseja, stručnih radova, književnih prikaza, novinskih članaka, humora, aforizama, epigrama i satiričnih pjesama. Rijetka su književna područja na kojima se nije okušao i gdje nije ostavio vidljiv trag plodnog pisca i svestranog literarnog stvaraoca.

Svoje prve aforizme Andrić je kao dvadesetogodišnjak počeo objavljivati u dnevnim i nedjeljnim listovima. Kasnije je postao suradnikom u humorističkim radijskim emisijama ondašnjeg Radio Sarajeva i Radio Beograda. Jedno vrijeme, u prvoj polovici sedamdesetih godina, pripremao je humorističke priloge i u kultnoj radijskoj emisiji ‘Selo veselo’ te pisao epigrame za bosanskohercegovački list ‘Zadrugar’. Humor i satira, uz poeziju, bili su i ostali njegovi izvorni stvaralački smjerokazi koji su trasirali i obilježavali njegov dugi i plodonosan književni put.

Na tom putu aforizam, epigram i kratka duhovita misao pratili su ga u stopu do današnjih dana. Njima je ispunjena većina zbirki koje su objavljene u posljednjih dvadesetak godina. Posljednja u tom nizu je zbirka ‘Izabrani aforizmi’ koja je izašla u ediciji poznate beogradske Izdavačke kuće ‘Alma’. Tu je uvršten u širi izbor njegovih misli i aforizama na razne teme iz svakodnevnog života ljudi na našim i širim balkanskim i evropskim prostorima.

Andrić je svestrani pisac politološke i ekonomske naobrazbe, koji pomno prati događaje na političkoj i društvenoj sceni i bilježi sve ono što mu se učini zanimljivim i aktualnim u vremenu u kojem živimo. Većinu svoga radnog iskustva stekao je na poslovima zaštite radničkih i ljudskih prava u društvenim pravobranilaštvima i sindikatima, i tu je upoznao sve vrline i mane prošlog i sadašnjeg sustava vlasti i državnog uređenja.

Iz te bogate riznice događanja izdvajao je i bilježio ono što mu se činilo vrijednim, zanimljivim, ali i problematičnim te isto ugrađivao u svoje aforizme, epigrame i satirične pjesme, nudeći čitateljima pouke i poruke za nauk i konkretno djelovanje. Koliko je od toga imalo saznajnu, a koliko akcionu dimenziju i ulogu, najbolje znaju oni koji su čitali njegove misli, aforizme, epigrame i satirične pjesme.

U dijelu knjige u kojoj se nalaze njegove misli i aforizmi dominiraju teme sa kojima se susrećemo svakodnevno i koje opterećuju i progone većinu našeg stanovništva, a posebno one koji nemaju riješena osnovna egzistencijalna pitanja. Sveprisutna nezaposlenost, nizak životni standard i odljev mladih iz naše zemlje, glavno su problemi koji muče društvo i koji koče individualni i opći napredak. Aktualne vlasti time se bave u granicama vlastite stručne i kreativne moći i sredstvima koja dijelom pristižu iz fondova EU. Ali, sve to je nedostatno za duži i brži iskorak u pravcu koji će donijeti ekonomsku stabilnost i očekivani progres.

Kako će se te stvari odvijati u budućnosti pokazat će vrijeme, koga mnogi od nas nemaju na pretek. Pogotovo ga nemamo nas dvojica, u zbroju godina sto šezdeset petogodišnjaci, koji vam darujemo ovu knjigu misli i aforizama za vedro čitanje i svakodnevno uveseljavanje. Za one od akcije i konkretno djelovanje u političkom i društvenom radu.

Marinko Mijo Mijović

—————

Uvodne riječi priređivača

 U ovom stoljeću na prostorima bivše Jugoslavije napisano je i objavljeno više knjiga aforizama i drugih kratkih misli, nego u stoljećima prije njega. Razlog tome treba tražiti u nemilim ratnim događajima koji su doveli do raspada zemlje i svega što je ona baštinila i stvorila od svoga nastanka do konačnog nestanka. Ti užasni događaji probudili su kod kreativnih ljudi potrebu da misle svojom glavom i da produkte svojih misli zapisuju u kratkoj duhovitoj i britkoj formi, koja ne štedi ni sebe ni druge. Posebno ne štedi vinovnike nakaradnihpolitika, koje su uzrokovale stradanje stotina hiljada ljudi i uništenje vrijednih materijalnih i kulturnih dobara stvaranih umom i rukama prošlih generacija.

Smisao za humor vrijedna je tekovina naroda našeg podneblja. Ona se manifestirala u svim vremenima, i razvijala paralelno sa razvitkom društva. U pojedinim etapama toga razvitka bila je sputavana ili potiskivana režimskim propisima i lošom praksom, ali nikada nije bila ugušena niti ugašena. Nakon katastrofalnog rata i izvršenih demokratskih promjena, ljudi su počeli slobodnije misliti i zapisivati misli, ukrašavajući ih svim vrstama stilskih figura i jezičnih tvorbi. Tako je na našim prostorima nastao humorističko-satirični i aforistički pokret kakav u novije vrijeme nije zabilježen nigdje u svijetu. Znaju to najbolje oni koji razumiju i vole tu vrstu književnog stvaralaštva kratkih formi i jakih izričaja.

Individualno stvaralaštvo i bogatu aforističku i humorističku produkciju pratile su i prate organizirane aktivnosti na objavi zajedničkih knjiga, almanaha, zbornika i antologija u kojima su zastupljeni autori iz više država nastalih na prostorima bivše SFRJ. I ovaj zbornik hrvatskog i bosanskohercegovačkog aforizma jedan je u nizu zajedničkih projekata, čiji je osnovni cilj – ostvarivanje što cjelovitijeg uvida u aforističko stvaralaštvo pisaca mudrih, humornih i satiričnih misli koji su rođeni, živjeli, radili i stvarali u ove dvije susjedne države. Dio njih, zbog životnih, radnih i ratnih okolnosti otišao je iz rodne u neke druge zemlje, gdje su nastavili živjeti, raditi i stvarati na ponos zavičaju i svima koji su u njemu ostali.

U pripremi zbornika koristio sam sve dostupne izvore, uključujući i bogatu vlastitu biblioteku u kojoj se nalazi više od stotinu zbirki aforizama, zajedničkih aforističkih zbirki, almanaha, zbornika i antologija. Za većinu njih u posljednjih dvadesetak godina pisao sam recenzije, osvrte i književne prikaze koji su objavljivani u listovima, časopisima i elektronskim medijima diljem bivše države i izvan nje.

U objedinjavanju i sistematizaciji aforističke građe najviše su mi pomogli zbornici i antologije koje su priredili i uredili kolege: Josip Balaško, Jovo Nikolić, Mladen Vuković, Zlatko Tomić, Sabahudin Hadžialić, Đorđe Otašević, Veljko Rajković, Grujo Lero, Ekrem Macić, Tomislav Supek, Jandre Drmić, Zlatko Garvanović, Miroslav Vukmanić, te kolegice: Jasmina Bukva i Deana Sailović.

Svima njima najljepše zahvaljujem na sjajnom poslu koga su obavili radi afirmiranja aforističara i aforističkog stvaralaštva na našim prostorima. Isto tako, zahvale upućujem i brojnim piscima aforizma i kratkih misli iz čijih sam knjiga preuzeo brojne vrijedne aforizme, epigrame, gnome, sentence i druge mudre i duhovite misli, izreke i umotvorine. Svi su oni zaslužni što se na jednom mjestu i u jednoj knjizi mogu pronaći imena više od tri stotine stvaralaca aforizama iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine od devetnaestog stoljeća do danas. Nažalost, mnoga njihova djela nisam uspio pronaći, tako da ih nisam mogao koristiti pri odabiru priloga za ovu knjigu. Također, nisam uspio pronaći ni bio-bibliografske podatke o nekim autorima koji su pisali ili pišu aforizme, a koji svakako zaslužuju da se sa svojim radovima nađu na njenim ili na stranicama drugih sličnih knjiga.

Da bi se čitateljima pružila prilika da bolje upoznaju autore i njihova djela, uz skraćeni izbor aforizama i drugih misli, navedeni su osnovni biografski i naznačeni neki bibliografski podaci vezani uz broj objavljenih knjiga i zastupljenost u drugim zbornicima i antologijama. Od svakoga autora i autorice izabrano je tri do deset aforizama koji prezentiraju njihovo stvaralaštvo, ne ulazeći u vrijednosne sudove niti u kvantifikaciju njihova stvaralaštva. Doprinos svakoga ponaosob, odredit će čitatelji u sadašnjem i budućem vremenu.

Želim svima vama vedro i veselo čitanje aforizama i drugih misaonih uradaka zapisanih u Riječima na djelu hrvatskih i bosanskohercegovačkih aforista i aforističarki.

 Ivo Mijo Andrić

—————

Dobrodošli u svijet aforizama!

Trijumf dosjetljivosti pisca i pjesnika Ive Mije Andrića temelji se na nadahnutom i kritički osmišljenom aforizmu. Trajne vrijednosti postaju satirična alternativa posrnulom svijetu. Taj svijet autor prosuđuje pronicljivom britkošću i logičnim razmišljanjem.

Satirična imaginacija i osjećaj za humanost i pravdu, suprotstavlja se svijetu okrenutom naglavačke, u kojem uglavnom vladaju nepravda i prijevara, osnova su gotovo svakog njegovog aforizma. Korištenjem vlastitog životnog iskustva pisac je stvorio pouzdan mehanizam odnosa između realnog svijeta i svijeta u kojem bi svi mi voljeli živjeti. A, upravo to čini i središte njegovog satiričnog rukopisa.

Ironijska oštrica ne zaobilazi nikoga, pa tako ni samog autora, koji u jednom trenutku kaže: “Oprosti mi Bože. Više ne znam što pišem”, a zatim kao da odgovara sam sebi i kaže: “Zato pišem dvosmislene aforizme”, ili “Pišem aforizme. Ne širim govor mržnje”.

A, autor u stvari, kroz lucidnu ironiju, pokreće važna pitanja i daje nam odgovore na pitanja o kojim se najčešće šuti ili ih se prešutkuje.   Tako pisac kaže: “To što danas nemamo, ne znači da nismo jučer imali”, ili “Nismo mi u nedaćama. Mi samo ništa nemamo”.

No, da ne dužimo i ne gnjavimo one koji su pročitali ili bar prelistali prijašnje zbirke aforizama pisca Ive Mije Andrića reći ćemo samo da i ova knjiga ima našu preporuku, te da smatramo da je svakako vrijedi pročitati.

Jer: “Aforizam je kratka misao za trajnu upotrebu”.

U Zagrebu 28. 02. 2023. Nenad Grbac

—————

PREDGOVOR – MISLI POGOĐENOG PISCA

Ono što posebno ističe Ivu Miju Andrića u vrhu hrvatske i BiH književnosti je njegovo stvaranje i ogledanje u cijelom nizu književnih vrsta. Za razliku od mnogih drugih autora, on piše pjesme, priče, romane, drame, aforizme, epigrame, novele, kritike, oglede, eseje, studije, polemike, književnost za djecu, znanstvene i stručne radove s područja zaštite radničkih prava…. Da, sve to spada u Andrićevu sferu interesiranja i stvaranja, pa po tome sudeći, Andrićeva najuža specijalnost je – svestranost.

Jednom riječju, Andrić se dokazao kao unikatni aforističar, koji vrhunskim umijećem plovi i roni u raznim književnim vodama. Očigledno, njegovoj znatiželji i književnom talentu tijesni su svi zadani okviri, pa ih zato neprestance mijenja i proširuje.

Misli pogođenog pisca pisane su po kategorijama boksačkog sporta. Ring je Lijepa Naša, ili pak njihova, sa svim svojim manama (npr. demokracija „na hrvatski”) i prednostima (npr. otvorene granice za izlaz iz zemlje). Aforizmi udaraju u sve poremećene društvene i ljudske vrijednosti: direktima, krošeima, aperkatima, snažno i jako, bez obzira radi li se o papir ili teškoj kategoriji. Andrićev aforizam je red, ali red protiv svih onih koji bi svuda zavodili red do nereda. Poruke njegovih aforizama se čitaju između svih tih redova, bez obzira koliko su škrti na riječima. U njima nam pisac otkriva urođenu tehniku duhovitosti pisanja i podstiče na razmišljanje na drugi, nestereotipan način. Aforizmima koji idu „in medias tres” podcrtava se njihova višeslojnost i misaona dubina. U knjizi imamo i puno misli koje nisu toliko zvonke i alarmantne. No, i one nas itekako dovode u stanje zabrinutosti o moralnim i vrijednosnim kriterijima društva u kojem živimo.

Duhovitost je ljekovita. A u svim svojim dosadašnjim knjigama aforizama, Andrić se dokazao kao doktor duhovitosti. On je neumorni realni kritičar stvarnosti i života koga živimo, a čiji smo taoci, koji kritikom kroz humor, izražava svoju individualnost i kreativnu posebnost. U aforističko – satiričkom umijeću fascinira način na koji koristi jezičnu vratolomiju, da bi aforizmi pulsirali kritičkim duhom. Stalno pozivanje na prošlost i tradiciju kao jedini orijentir, kao imperativni vrijednosni svjetionik, Andrić stavlja u kontekst vječne okrenutosti prošlosti umjesto sadašnjosti i budućnosti. Dvodjelni aforizmi su omiljena forma njegove poetike – prvi dio aforizma je naoko jednostavan iskaz a drugi je obrat, demanti, rastvaranje tog jednostavnog iskaza kao privida i iluzije.

Arbitar u ovom aforističko boksačkom meču mora biti nepristran, neutralan. Radi toga neću izdvajati pojedine aforizme i misli iz ovih boksačkih kategorija (da ne bi neke doveo u privilegiran položaj), jer iz svih sijevaju razorni aforistički udarci, već dajem generalnu ocjenu borbe. Meč između Andrićevih aforizama i misli o svekolikim društvenim devijacijama, proglašavam neriješenim. Iz ovoga se može naslutiti, da će se borac Andrićevskog   kova, prihvatiti pera i kompjutera i aforistički ići u nove okršaje s novim knjigama.

Misli pogođenog pisca su dobrovoljni prilog afirmaciji hrvatske, regionalne i europske aforistike i autorov pokušaj općem uzdignuću i ozdravljenju ljudskoga duha i bolesnoga društva.

Tomislav Supek

—————

Aforizmom protiv gluposti

Sigurno ste svjesni da je u današnje vrijeme glupost pustila duboke korijene. Korijenje te gluposti ili svih apsurda s kojim nažalost svi mi moramo živjeti najlakše je detektirati pomoću aforizma. Svega toga vjerojatno je bio svjestan i Ivo Mijo Andrić kad je pisao svoju novu knjigu aforizama “Raspuštene misli”. A, on je u toj knjizi korijene te gluposti detektirao nevjerojatno lucidno.

A, jeste li se ikad upitali kakve nam to poruke stižu s saborske govornice, televizije, interneta, facebooka, serija, kvizova, dokumentaraca, “reality showova” i sličnog? Upravo one koje nam Andrić razobličuje aforizmima kao notorne neistine, koje nam se uporno nameću kao jedine i prave istine.

Jeste li se upitali koja je svrha svih tih neistina? Odgovor na ovo pitanje je jednostavan: svrha im je pretvoriti čovjeka u sredstvo, što više ga dehumanizirati i otuđiti, ne bi li se od njega imalo što više koristi, da bi se na njemu što više zaradilo.

Čovjeka, dakle, treba zaglupiti, prodati mu rog za svijeću, uvjeriti ga da on zapravo nije ono što misli, da je ono što nije, isprati mu mozak, ograničiti mu slobodu na pravo da radi, da troši i da se zabavlja ne bi li što manje mislio jer državi, političarima, crkvi, bankarima i korporacijama samo takav može biti od koristi.

Sve to, a i više od toga saznati ćete u novoj knjizi aforizama Ive Mije Andrića, po imenu “Raspuštene misli, Aforizmi, gnome i sentence”. I upravo stoga predlažemo vam da je svakako pročitate. Tek toliko da se korijenje ne bi ukorijenilo.

Napravili smo korjenite promjene. Sada jedemo… korijenje – kaže pisac u jednom aforizmu. Zvuči li vam to poznato?

U Zagrebu 28. 03. 2021. Nenad Grbac

—————

Kratke misli za gimnastiku duha, Ive Mije Andrića

Aforizmi su kratke, mudre i poučne izreka koje na duhovit način izražavaju neku misao. Drugim riječima, aforizmi su upravo one jezgrovite misli za koje ponekad osjetimo kao da smo ih mi osmislili, napisali ili izgovorili, pa se začudimo kako se autor tih aforizama svega toga dosjetio, baš kao da se s nama dogovarao oko izrečenog ili napisanog.

A, sve to naravno vrijedi i za novu knjigu “Kratke misli za gimnastiku duha”, pisca, pjesnika i aforističara Ive Mije Andrića. I upravo taj moment jezgrovitosti, dosjetljivosti i čitanja misli čitatelja ono je što posebno ističemo i kod ove knjige. Naime pisac se u svojim aforizmima bavi i običnim životom i politikom i svakodnevnim temama, no oni nam iz mnogo razloga izgledaju tako kao da smo ih mi doživjeli ili čak i napisali. A, ta univerzalnost i razumljivost jedna je od najvažniji odlika ove knjige.

Iako to možda može izgledati ili zvučati pomalo i Don Quijotovski važno je naglasiti da ta borba s vjetrenjačama Ive Mije Andrića traje već poprilično dugo, te da je na našem portalu dosad objavio čak dvanaest aforističkih knjiga. Sav taj trud je na neki način i okrunio antologijskom knjigom “Riječi na djelu”, odnosno velikim: Abecedarijumom hrvatskih i bosanskohercegovačkih aforista.

No, ono najvažnije je da autor sve to radi gotovo posve sam. Bez ičije pomoći, bez velikodušnih sponzora, bez državnih dotacija, bez prešutnog klimanja glavom lokalnih moćnika. A, možda je baš to ono što aforizmima koje piše daje i autentičnost i istinitost.

A, za sve one koji ne vole aforizme, koji se trude da se što manje objavljuju u medijima i da ih narod što manje čita navesti ćemo sljedeće: Ne brinite zbog kritike. Ako nije istinita, zanemarite je; ako je nepoštena, izbjegavajte je; ako je napisana u neznanju, nasmiješite se; no ako je opravdana, naučite nešto iz toga.

Upravo zbog toga knjiga aforizama “Kratke misli za gimnastiku duha”, Ive Mije Andrića ima našu toplu preporuku.

U Zagrebu 09. 09. 2023. Nenad Grbac

—————

SPOMENICI PARADOKSIMA EGZISTENCIJE

Vrijeme radi za mudre i pametne ljude,a budalama ostaje da vode

ratove i ruše ono što dobri i vrijedni stvore i izgrade.”              

(Ivo Mijo Andrić)

Veliki entuzijasta, Ivo Mijo Andrić, čovjek impresivnog stvaralačkog opusa, osvjedočeni poznavalac regionalnog satiričnog stvaralaštva, realizovao je svoju originalnu, interesantnu i vrijednu ideju i ponudio čitaocima “Zbornik hrvatskih i crnogorskih aforista”. Nesumnjivo da je autor u ovaj projekat ušao sa najboljom namjerom i osvjedočenom kompetitivnošću da ljubiteljima aforizma podari kvalitetan i sveobuhvatan zbornik aforističkih iskaza velikog broja autora sa ova dva geografski razuđena prostora. Poduhvat je, svakako, zahtijevao svojevrsno uporno i vremenski obuhvatno rudarenje i kopanje po velikom broju enciklopedija, antologija, leksikona, autorskih knjiga, novina, časopisa u papirnoj i elektronskoj formi, raznih publikacija, društvenih mreža i slično da bi, u krajnjem, sve ishodovalo jednom kvalitetnom, sveobuhvatnom i dobro ukomponovanom cjelinom, bez značajnijih raskoraka u broju odabranih aforizma po autorima i bez nekog naglašenijeg korišćenja geografskog ključa, te uz poštovanje abecednog kriterijuma u redoslijedu autora. Na ovaj način izbjegnuta je bilo kakva vrsta favorizaciie i prisustvo eksplicitnog vrijednosnog suda o autorima, već je potencijalnom čitaocu prepušteno da u obilju ponuđenog aforističkog materijala pravi svoje lične preferencije.

U prezentiranom Zborniku uočljiva je sva raznovrsnost aforističkog stvaralaštva koja je najčešće zasnovana na generacijskoj raznolikosti, polaznim ideološkim viđenjima, osobenom autorskom pečatu i (mada najmanje) geografskim određenjima. U ovako širokom izboru i obuhvatu svakako je prisutan i skoro neograničen tematski dijapazon, prvenstveno ali ne i samo, inspirativno hranjen koloritnom stvarnošću ove dvije države sa svim tranzicijski prepoznatljivim apsurdima i posrnućima. Autor se prilikom izbora, u najvećoj mogućoj mjeri, rukovodio elementarnim načelima i parametrima koje svaki aforizam mora da posjeduje kao što su: duhovitost, artizam, estetska i semantička svojstva, originalnost u ideji, aluzivnost, kreativnost, metaforičnost, mudrost, pouka i slično. Uočljivo je da autor u svom odabiru posebno preferira aforizme koji na najbolji način zadovoljavaju dva esencijalna određenja ovog oblika literarnog stvaralaštva   “sažetost” i “paradoksalnost” koji su   istovremeno njihov svojevrsni “genusproximum” i “ diferentiaspecifica” . U velikom broju odabranih aforizama prisutan je i naglašen estetski efekat, čime se dodatno osvjedočava ona Ničeova misao da je aforizam “lirika intelekta” , odnosno po Martinu Kaselu “svemir u kapljici vode”, što u čitalačkoj percepciji dodatno pojačava umjetnički doživljaj.

Siguran sam da će “Zbornik hrvatskih i crnogorskih aforista”, u kome je zastupljeno više od 150autora iz Hrvatske i Crne Gore, sa oko 2000 probranih aforizama, naići na pozitivnu čitalačku recepciju ne samo zbog kvaliteta i obilja odabranih aforizama, već i zbog toga što će to, kako sam autor u predgovoru naglašava biti “jedan je od stupova koji učvršćuje mostove suradnje među piscima i narodima kojima oni pripadaju”. Moguće je da se u podacima vezano za ovako veliki broj zastupljenih autora, potkrala i neka greška, nenamjerna sigurno, a što se onih “pravih” grešaka tiče, ne reče li Lec ”greška postaje greška kada se rodi kao istina”.

Pljevlja, 16.12.2023.g. Milenko Miro Šarac

 

 

——-

Napisao i odabrao: Nenad Grbac

————————

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present

Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.