Digitalne knjige

Predstavljamo vam pisce i književnike te njihova djela, koja možete besplatno preuzeti s portala www.digitalne-knjige.com:

———–

Ivo Mijo Andrić

——————————

Bilješka o piscu:

——————————

Knjige objavljene i dostupne na portalu digitalne-knjige.com:

Roman za djecu: “Medo s Medvednice”

http://www.digitalne-knjige.com/andric.php

Knjiga aforizama:”Otvori se zemljo“,

http://www.digitalne-knjige.com/andric3.php

Zbirka priča: “Kišne priče”

http://www.digitalne-knjige.com/andric2.php

Zbirka poezije “Zagrebački versi”

http://www.digitalne-knjige.com/andric4.php

Zbirka poezije “Biljopije”

http://www.digitalne-knjige.com/007/andric5/

Knjiga osvrta: “Čitačeva riječ”

http://www.digitalne-knjige.com/andric6.php

Knjiga aforizama: “Aforizmi u korizmi”

http://www.digitalne-knjige.com/andric7.php

Drame i melodrama “Triling”

http://www.digitalne-knjige.com/andric8.php

Knjiga aforizama: “Prosijane misli i Hrvatska zanovijetanja“, Ive Mijo Andrić i Tomislav Supek

http://www.digitalne-knjige.com/andric-supek.php

Sumnjive misli, Zagreb, 2016.

http://www.digitalne-knjige.com/andric9.php

Neknjižene pjesme, Zagreb, 2016.

http://www.digitalne-knjige.com/andric10.php

Smiješne pjesme, Zagreb, 2016.

http://www.digitalne-knjige.com/andric11.php

Prikazi i posvete, Zagreb, 2017.

http://www.digitalne-knjige.com/andric12.php

Misli promašenog pisca, Zagreb, 2018.

http://www.digitalne-knjige.com/andric13.php

Moje godine, Zagreb, 2018.

http://www.digitalne-knjige.com/andric14.php

Riječi o djelu Save Ilića, 2018.

http://www.digitalne-knjige.com/andric15.php

Anto Stanić kormilar svoga života, 2019.

http://www.digitalne-knjige.com/andric16.php

Knjiga osvrta: Usud i sudbina, 2019.

http://www.digitalne-knjige.com/andric17.php

Knjiga aforizama: Misli pogođenog pisca,, 2019

http://www.digitalne-knjige.com/andric18.php

Knjiga za Sofiu, 2019.

http://www.digitalne-knjige.com/andric19.php

Knjiga aforizama:Aforizmi i slobodne misli, 2020.

http://www.digitalne-knjige.com/andric20.php

Knjiga osvrta: “Moždani udar©i”, 2020.

http://www.digitalne-knjige.com/andric21.php

Knjiga osvrta: “Berači riječi“, 2020.

http://www.digitalne-knjige.com/andric22.php

Knjiga aforizama: Raspuštene misli, 2021.

http://www.digitalne-knjige.com/andric23.php

Knjiga aforizama: H-umorne misli, 2022.

http://www.digitalne-knjige.com/andric24.php

Knjiga aforizama: Iz malog mozga, Zagreb, 2023.

http://www.digitalne-knjige.com/andric25.php

“Riječi na djelu”, Zagreb, 2023.

http://www.digitalne-knjige.com/andric26.php

——————————

Naslovne stranice knjiga:

————————–

Intervju:

Naš intervju s piscem i književnikom Ivom Mijom Andrićem,  moći ćete

pročitati ukoliko svojim mišem kliknete na sljedeći link:

https://digitalne-knjige.com/?p=2193

—————

Kritike:

Uvodne riječi priređivača

 U ovom stoljeću na prostorima bivše Jugoslavije napisano je i objavljeno više knjiga aforizama i drugih kratkih misli, nego u stoljećima prije njega. Razlog tome treba tražiti u nemilim ratnim događajima koji su doveli do raspada zemlje i svega što je ona baštinila i stvorila od svoga nastanka do konačnog nestanka. Ti užasni događaji probudili su kod kreativnih ljudi potrebu da misle svojom glavom i da produkte svojih misli zapisuju u kratkoj duhovitoj i britkoj formi, koja ne štedi ni sebe ni druge. Posebno ne štedi vinovnike nakaradnihpolitika, koje su uzrokovale stradanje stotina hiljada ljudi i uništenje vrijednih materijalnih i kulturnih dobara stvaranih umom i rukama prošlih generacija.

Smisao za humor vrijedna je tekovina naroda našeg podneblja. Ona se manifestirala u svim vremenima, i razvijala paralelno sa razvitkom društva. U pojedinim etapama toga razvitka bila je sputavana ili potiskivana režimskim propisima i lošom praksom, ali nikada nije bila ugušena niti ugašena. Nakon katastrofalnog rata i izvršenih demokratskih promjena, ljudi su počeli slobodnije misliti i zapisivati misli, ukrašavajući ih svim vrstama stilskih figura i jezičnih tvorbi. Tako je na našim prostorima nastao humorističko-satirični i aforistički pokret kakav u novije vrijeme nije zabilježen nigdje u svijetu. Znaju to najbolje oni koji razumiju i vole tu vrstu književnog stvaralaštva kratkih formi i jakih izričaja.

Individualno stvaralaštvo i bogatu aforističku i humorističku produkciju pratile su i prate organizirane aktivnosti na objavi zajedničkih knjiga, almanaha, zbornika i antologija u kojima su zastupljeni autori iz više država nastalih na prostorima bivše SFRJ. I ovaj zbornik hrvatskog i bosanskohercegovačkog aforizma jedan je u nizu zajedničkih projekata, čiji je osnovni cilj – ostvarivanje što cjelovitijeg uvida u aforističko stvaralaštvo pisaca mudrih, humornih i satiričnih misli koji su rođeni, živjeli, radili i stvarali u ove dvije susjedne države. Dio njih, zbog životnih, radnih i ratnih okolnosti otišao je iz rodne u neke druge zemlje, gdje su nastavili živjeti, raditi i stvarati na ponos zavičaju i svima koji su u njemu ostali.

U pripremi zbornika koristio sam sve dostupne izvore, uključujući i bogatu vlastitu biblioteku u kojoj se nalazi više od stotinu zbirki aforizama, zajedničkih aforističkih zbirki, almanaha, zbornika i antologija. Za većinu njih u posljednjih dvadesetak godina pisao sam recenzije, osvrte i književne prikaze koji su objavljivani u listovima, časopisima i elektronskim medijima diljem bivše države i izvan nje.

U objedinjavanju i sistematizaciji aforističke građe najviše su mi pomogli zbornici i antologije koje su priredili i uredili kolege: Josip Balaško, Jovo Nikolić, Mladen Vuković, Zlatko Tomić, Sabahudin Hadžialić, Đorđe Otašević, Veljko Rajković, Grujo Lero, Ekrem Macić, Tomislav Supek, Jandre Drmić, Zlatko Garvanović, Miroslav Vukmanić, te kolegice: Jasmina Bukva i Deana Sailović.

Svima njima najljepše zahvaljujem na sjajnom poslu koga su obavili radi afirmiranja aforističara i aforističkog stvaralaštva na našim prostorima. Isto tako, zahvale upućujem i brojnim piscima aforizma i kratkih misli iz čijih sam knjiga preuzeo brojne vrijedne aforizme, epigrame, gnome, sentence i druge mudre i duhovite misli, izreke i umotvorine. Svi su oni zaslužni što se na jednom mjestu i u jednoj knjizi mogu pronaći imena više od tri stotine stvaralaca aforizama iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine od devetnaestog stoljeća do danas. Nažalost, mnoga njihova djela nisam uspio pronaći, tako da ih nisam mogao koristiti pri odabiru priloga za ovu knjigu. Također, nisam uspio pronaći ni bio-bibliografske podatke o nekim autorima koji su pisali ili pišu aforizme, a koji svakako zaslužuju da se sa svojim radovima nađu na njenim ili na stranicama drugih sličnih knjiga.

Da bi se čitateljima pružila prilika da bolje upoznaju autore i njihova djela, uz skraćeni izbor aforizama i drugih misli, navedeni su osnovni biografski i naznačeni neki bibliografski podaci vezani uz broj objavljenih knjiga i zastupljenost u drugim zbornicima i antologijama. Od svakoga autora i autorice izabrano je tri do deset aforizama koji prezentiraju njihovo stvaralaštvo, ne ulazeći u vrijednosne sudove niti u kvantifikaciju njihova stvaralaštva. Doprinos svakoga ponaosob, odredit će čitatelji u sadašnjem i budućem vremenu.

Želim svima vama vedro i veselo čitanje aforizama i drugih misaonih uradaka zapisanih u Riječima na djelu hrvatskih i bosanskohercegovačkih aforista i aforističarki.

 Ivo Mijo Andrić

—————

Dobrodošli u svijet aforizama!

Trijumf dosjetljivosti pisca i pjesnika Ive Mije Andrića temelji se na nadahnutom i kritički osmišljenom aforizmu. Trajne vrijednosti postaju satirična alternativa posrnulom svijetu. Taj svijet autor prosuđuje pronicljivom britkošću i logičnim razmišljanjem.

Satirična imaginacija i osjećaj za humanost i pravdu, suprotstavlja se svijetu okrenutom naglavačke, u kojem uglavnom vladaju nepravda i prijevara, osnova su gotovo svakog njegovog aforizma. Korištenjem vlastitog životnog iskustva pisac je stvorio pouzdan mehanizam odnosa između realnog svijeta i svijeta u kojem bi svi mi voljeli živjeti. A, upravo to čini i središte njegovog satiričnog rukopisa.

Ironijska oštrica ne zaobilazi nikoga, pa tako ni samog autora, koji u jednom trenutku kaže: “Oprosti mi Bože. Više ne znam što pišem”, a zatim kao da odgovara sam sebi i kaže: “Zato pišem dvosmislene aforizme”, ili “Pišem aforizme. Ne širim govor mržnje”.

A, autor u stvari, kroz lucidnu ironiju, pokreće važna pitanja i daje nam odgovore na pitanja o kojim se najčešće šuti ili ih se prešutkuje.   Tako pisac kaže: “To što danas nemamo, ne znači da nismo jučer imali”, ili “Nismo mi u nedaćama. Mi samo ništa nemamo”.

No, da ne dužimo i ne gnjavimo one koji su pročitali ili bar prelistali prijašnje zbirke aforizama pisca Ive Mije Andrića reći ćemo samo da i ova knjiga ima našu preporuku, te da smatramo da je svakako vrijedi pročitati.

Jer: “Aforizam je kratka misao za trajnu upotrebu”.

U Zagrebu 28. 02. 2023. Nenad Grbac

—————

PREDGOVOR – MISLI POGOĐENOG PISCA

Ono što posebno ističe Ivu Miju Andrića u vrhu hrvatske i BiH književnosti je njegovo stvaranje i ogledanje u cijelom nizu književnih vrsta. Za razliku od mnogih drugih autora, on piše pjesme, priče, romane, drame, aforizme, epigrame, novele, kritike, oglede, eseje, studije, polemike, književnost za djecu, znanstvene i stručne radove s područja zaštite radničkih prava…. Da, sve to spada u Andrićevu sferu interesiranja i stvaranja, pa po tome sudeći, Andrićeva najuža specijalnost je – svestranost.

Jednom riječju, Andrić se dokazao kao unikatni aforističar, koji vrhunskim umijećem plovi i roni u raznim književnim vodama. Očigledno, njegovoj znatiželji i književnom talentu tijesni su svi zadani okviri, pa ih zato neprestance mijenja i proširuje.

Misli pogođenog pisca pisane su po kategorijama boksačkog sporta. Ring je Lijepa Naša, ili pak njihova, sa svim svojim manama (npr. demokracija „na hrvatski”) i prednostima (npr. otvorene granice za izlaz iz zemlje). Aforizmi udaraju u sve poremećene društvene i ljudske vrijednosti: direktima, krošeima, aperkatima, snažno i jako, bez obzira radi li se o papir ili teškoj kategoriji. Andrićev aforizam je red, ali red protiv svih onih koji bi svuda zavodili red do nereda. Poruke njegovih aforizama se čitaju između svih tih redova, bez obzira koliko su škrti na riječima. U njima nam pisac otkriva urođenu tehniku duhovitosti pisanja i podstiče na razmišljanje na drugi, nestereotipan način. Aforizmima koji idu „in medias tres” podcrtava se njihova višeslojnost i misaona dubina. U knjizi imamo i puno misli koje nisu toliko zvonke i alarmantne. No, i one nas itekako dovode u stanje zabrinutosti o moralnim i vrijednosnim kriterijima društva u kojem živimo.

Duhovitost je ljekovita. A u svim svojim dosadašnjim knjigama aforizama, Andrić se dokazao kao doktor duhovitosti. On je neumorni realni kritičar stvarnosti i života koga živimo, a čiji smo taoci, koji kritikom kroz humor, izražava svoju individualnost i kreativnu posebnost. U aforističko – satiričkom umijeću fascinira način na koji koristi jezičnu vratolomiju, da bi aforizmi pulsirali kritičkim duhom. Stalno pozivanje na prošlost i tradiciju kao jedini orijentir, kao imperativni vrijednosni svjetionik, Andrić stavlja u kontekst vječne okrenutosti prošlosti umjesto sadašnjosti i budućnosti. Dvodjelni aforizmi su omiljena forma njegove poetike – prvi dio aforizma je naoko jednostavan iskaz a drugi je obrat, demanti, rastvaranje tog jednostavnog iskaza kao privida i iluzije.

Arbitar u ovom aforističko boksačkom meču mora biti nepristran, neutralan. Radi toga neću izdvajati pojedine aforizme i misli iz ovih boksačkih kategorija (da ne bi neke doveo u privilegiran položaj), jer iz svih sijevaju razorni aforistički udarci, već dajem generalnu ocjenu borbe. Meč između Andrićevih aforizama i misli o svekolikim društvenim devijacijama, proglašavam neriješenim. Iz ovoga se može naslutiti, da će se borac Andrićevskog   kova, prihvatiti pera i kompjutera i aforistički ići u nove okršaje s novim knjigama.

Misli pogođenog pisca su dobrovoljni prilog afirmaciji hrvatske, regionalne i europske aforistike i autorov pokušaj općem uzdignuću i ozdravljenju ljudskoga duha i bolesnoga društva.

Tomislav Supek

—————

Aforizmom protiv gluposti

Sigurno ste svjesni da je u današnje vrijeme glupost pustila duboke korijene. Korijenje te gluposti ili svih apsurda s kojim nažalost svi mi moramo živjeti najlakše je detektirati pomoću aforizma. Svega toga vjerojatno je bio svjestan i Ivo Mijo Andrić kad je pisao svoju novu knjigu aforizama “Raspuštene misli”. A, on je u toj knjizi korijene te gluposti detektirao nevjerojatno lucidno.

A, jeste li se ikad upitali kakve nam to poruke stižu s saborske govornice, televizije, interneta, facebooka, serija, kvizova, dokumentaraca, “reality showova” i sličnog? Upravo one koje nam Andrić razobličuje aforizmima kao notorne neistine, koje nam se uporno nameću kao jedine i prave istine.

Jeste li se upitali koja je svrha svih tih neistina? Odgovor na ovo pitanje je jednostavan: svrha im je pretvoriti čovjeka u sredstvo, što više ga dehumanizirati i otuđiti, ne bi li se od njega imalo što više koristi, da bi se na njemu što više zaradilo.

Čovjeka, dakle, treba zaglupiti, prodati mu rog za svijeću, uvjeriti ga da on zapravo nije ono što misli, da je ono što nije, isprati mu mozak, ograničiti mu slobodu na pravo da radi, da troši i da se zabavlja ne bi li što manje mislio jer državi, političarima, crkvi, bankarima i korporacijama samo takav može biti od koristi.

Sve to, a i više od toga saznati ćete u novoj knjizi aforizama Ive Mije Andrića, po imenu “Raspuštene misli, Aforizmi, gnome i sentence”. I upravo stoga predlažemo vam da je svakako pročitate. Tek toliko da se korijenje ne bi ukorijenilo.

Napravili smo korjenite promjene. Sada jedemo… korijenje – kaže pisac u jednom aforizmu. Zvuči li vam to poznato?

U Zagrebu 28. 03. 2021. Nenad Grbac

—————

“H-umorne misli”, Ive Mije Andrića

Aforizam (grčki: kratka izreka, definicija), je izreka koja se jezgrovitim, poentiranim oblikom izdvaja iz proznog teksta u kojem se pojavljuje. Stvarnost ju razlikuje od vica i anegdote, prozni značaj od gnome i epigrama, izlučenost iz cjeline od filozofske teze, a individualno autorstvo od poslovica i krilatica.

U aforizmu se misao, uvid, sud ili stav obično formuliraju u obliku antiteze, paradoksa, hiperbole, igre riječima, aluzije ili kakva obrata. Pojavljuje se kao medicinski poučak (Hipokrat, Galen), zatim u učenjačkim zbirkama (Plutarh, Erazmo Roterdamski, F. Bacon), u religijskoj literaturi (Biblija, Talmud) i u filozofskoj tradiciji (Seneka, Marko Aurelije, A. Schopenhauer, F. Nietzsche).

S talijanskim, španjolskim i francuskim komentatorima te osobito s francuskim moralistima XVII. st. (Pascal, La Bruyère, La Rochefoucauld) aforizam postaje sastavnicom književnog života.

U njemačkoj je književnosti aforizam bio naročito popularan oko 1800. god. (Lichtenberg, Jean Paul, J. W. Goethe). Od hrvatskih su ga književnika rado koristili A. Starčević, F. Kurelac i A. G. Matoš.

Aforističnim stilom nazivaju se tekstovi obilježeni diskontinuiranim, premetljivim poretkom rečenica ili fragmenata.

Sve ovo smo napisali kako bi vi čitatelji portala “Digitalne knjige”, točno znali s čime se sve susresti u knjizi “H-umorne misli”, Ive Mije Andrića.

A, svi oni koji su dosad već pročitali   bilo koju knjigu aforizama Ive Mije Andrića ostati će iznenađeni koliko je autor nakon tolikih godina provedenih   u književnosti i tolikih knjiga aforizama uspio ostati originalan i svoj.

Svaki njegov aforizam mudro je osmišljen, te dovoljno istinit i zajedljiv čime svakako zaslužuje svu vašu pažnju.

A, upravo stoga ova knjiga zaslužuje i našu preporuku.

U Zagrebu 09. 04. 2022. Nenad Grbac

 

 

——-

Napisao i odabrao: Nenad Grbac

————————

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present

Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.