Uvodne riječi priređivača
Živimo u vremenu koje neće biti zapamćeno po epohalnim znanstvenim otkrićima i veličanstvenim povijesnim događajima. Pamtit će se po ratovima i pomorima slabijih od strane jačih i moćnijih i po tehničko-tehnološkoj primjeni i usavršavanju onoga što je otkriveno u dvadesetom i ranijim stoljećima. Obilježila ga je i nerazjašnjena pandemija korona virusa, kao i nastavak ranije započetog procesa globalizacije te širenja umjetne inteligencije.
U takvim okolnostima čovjek ne samo da ugrožava sebe i vrstu kojoj pripada, već ozbiljno prijeti cjelokupnom živom svijetu i prirodi koja je osigurala njegov postanak i opstanak na najljepšem planetu Zemlji. Pod pojmom čovjek ovdje podrazumijevam ogromnu većinu ljudskih bića, ali i uski krug ekonomski, politički i vojno moćnih pojedinaca koji upravljaju svijetom i odlučuju o njegovoj sudbini. Oni su uzročnici svega dobroga i lošega što se događa ljudskoj civilizaciji, drugim živim bićima, ali i prirodi iz koje crpe sva bogatstva pretvarajući ih bespoštedno i pohlepno u vlastitu imovinu na štetu svih drugih stanovnika našega planeta.
Zapisujem ove riječi i konstatacije zgrožen ratnim stradanjem i razaranjem istočnog dijela Ukrajine, kao i Gaze u kojoj su stradali deseci tisuća nedužnih muškaraca, žena i djece. Sve je to plod ljudskog zla koje se ponavlja milenijima i stoljećima, i kome se kraj ne nazire u bliskoj, a ni daljoj budućnosti.
Pod teretom tih mučnih ratnih događanja, tokom 2024. godine pripremao sam zbornik hrvatskih i ukrajinskih aforista. Prihvatio sam se tog posla s namjerom da podsjetim sve nas kako, pored ružnog i tužnog dijela svijeta postoji i onaj drugi, većinski, koji ima dušu i kome, unatoč svemu, ne silazi osmijeh s lica. Ponekad teško primjetan i sjetan, a češće vedar i optimističan, kako i priliči vrsti koja se zove ljudskom.
U pripremi zbornika veliku i neprocjenjivu pomoć pružio mi je velikan aforizma i satirične misli, Aleksandar Čotrić, koji je u godini prije agresije na Ukrajinu priredio i objavio, svake hvale vrijednu Antologiju ukrajinskog aforizma pod naslovom: „Smeh naroda“. Ta antologija, uz obimnu građu koju sam prikupljao godinama, pomogla mi je da priredim ovaj zbornik u obliku i sadržaju koji zaslužuje pažnju čitalaca. Ne toliko zbog zastupljenih autora, koliko zbog tematike i vremena u kojem je nastajala i u kojem će ugledati ovaj lijepi zemni svijet. Lijep za mnoge, ali i ružan za druge, ponajprije za Ukrajince i Ukrajinke. Pa onda Palestince i Palestinke te sve koji su izgubili svoje najmilije i ostali bez doma i krova nad glavom. Takva je zla sudbina zadesila milijune ljudi u ovom dijelu razuzdanog svijeta koji se stoljećima bori sa samim sobom. I sa svojim zlom koje ga izjeda spolja i iznutra.
O hrvatskom aforizmu i aforistima pisao sam u mnogim do sad objavljenim knjigama koje su dostupne čitateljima u elektronskom i tiskanom obliku, pa na ovom mjestu neću ponavljati ono što je već rečeno i zapisano. Dodat ću samo da je hrvatska aforistika doživjela stvaralački procvat otkad je pod kraj 2017. godine osnovana Udruga hrvatskih aforista i humorista. Od tada do danas, u izdanju udruge objavljeno je sedam godišnjih zbornika članova, sedam internacionalnih zbornika sa aforistima drugih zemalja i naroda te više desetaka i stotina pojedinačnih ili zajedničkih zbirki aforizama i humora. Zahvaljujući tome stvoren je respektabilan knjižni fond aforističkog i humorističkog stvaralaštva, kakav nije zabilježen u ranijim stoljećima.
Aforisti iz Hrvatske u tom relativno kratkom razdoblju postali su prepoznatljivi, ne samo na prostorima bivše zajedničke jugoslavenske države, već i diljem Evrope i svijeta. Vidi se to po brojnim nagradama i priznanjima koja su im dodijeljena na međunarodnim književnim natječajima, kao i po prisustvu na stranicama tiskanih i elektronskih listova i časopisa te međunarodnih zbornika i antologija.
Potvrđuju to ponajbolje i izabrani radovi koji su uvršteni na stranice ovoga zbornika. Pri izboru aforizama vodilo se računa o tome da oni budu novijeg datuma i da se ne ponavljaju iz ranije objavljenih zbornika i antologija. Isto tako, nastojala su se obuhvatiti sva područja ljudskog života viđena očima, odslušana ušima, produbljena mislima i ukrašena osmijesima, ne samo na licu autora, već i svih dobrih ljudi koji ih budu čitali i promišljali. Time je zborniku udahnuta snaga i ljepota duha stvaralaca kratke, vedre, mudre i duboke misli koja život, barem na trenutak, čini ljepšim i poželjnijim svakome čovjeku.
Stvaralaštvo ukrajinskih aforista šire je prikazano u pogovoru zbornika koga je napisao književnik i antologičar Aleksandar Čotrić, na čemu sam mu neizmjerno zahvalan. U njemu je dat analitički prikaz razvoja aforistike u Ukrajini, sa posebnim osvrtom na pojedine faze kroz koje je prolazila ta prijateljska država, od njenog ujedinjenja u SSSR, preko raspada tog saveza, pa do današnjih dana. Tu je odslikan put kakav je u istom razdoblju prolazila Hrvatska i njezini građani, uključivo i one koji su se bavili aforističkim i humorističkim stvaralaštvom. Razlike u nekim detaljima bile su evidentne, ali je generalno sve to bilo blisko, da ne kažem gotovo pa isto.
U pogovoru je i svake pažnje vrijedan tekst bivšeg ukrajinskog, rusinskog i srpskog novinara i književnika Mihala Ramača, koji je napisao sadržajan osvrt na stvaralaštvo ukrajinskih aforista u prošlom i sadašnjem vremenu. Time je na impresivan način prikazan i zaokružen buran period u povijesti ukrajinskog naroda u kome je djelovalo i djeluje na desetke i stotine stvaralaca aforističke, satirične i u najširem smislu mudre i duhovite kratke misli.
Zbornik hrvatskih i ukrajinskih aforista bilježi i žigoše jedno specifično doba ljudske povijesti, ostavljajući prostor za pečate vremena koje će tek doći. Kakvo će to vrijeme biti znat će i o njemu će pisati i suditi generacije koje će doći poslije nas, čija imena i djela tvore ovaj zbornik.
Neka vam je vedro i veselo čitanje te mudro i dubokoumno ljudsko promišljanje.
S poštovanjem i lijepim željama,
Ivo Mijo Andrić
————–
Rostislav Docenko (1931-2012.) Aforist, humorist, književni kritičar i prevodilac.
***
Ograničeni ne znaju za granice.
***
Novac otvara sva vrata, uključujući i zatvorska.
***
Voljeti bližnjeg lakše je kad je on daleko.
***
Aforizam je ono što se čita do kraja.
***
Da biste zaboravili morate imati dobro pamćenja.
***
Pilatovski perući ruke, prljamo dušu.
***
Kvantitet se pretvara u nekvalitet.
***
Novac nema miris jedino onda kad ga nemamo.
***
Naprijed se može ići i kretanjem unazad.
***
Ćutati možete i na sav glas.
***
Sa stanovišta trenutka vječnost ne postoji.
***
Konkretna istina ponekad je apstraktan pojam.
——–
Valentin Domilj (1936.) Aforist, pisac i psihijatar.
***
Novac ne smrdi za razliku od onih koji ga puno imaju.
***
Ništa ne odaje težinu kao novčana masa.
***
Mesije dolaze i odlaze, a Jude ostaju.
***
I u porodičnom krugu svako ima svoj ugao.
***
Pametnih ima više. Zato su glupi uočljiviji.
***
I vječna ljubav postoji samo do groba.
***
Jedni žive po pravilima, a drugi po njihovim izuzecima.
***
I iza mračnih djela mogu postojati svijetle ideje.
***
Čekala su ga velika djela. Ali ga nisu dočekala.
***
Gdje postoje zločini bez kazne, postoje i kazne bez zločina.
***
Ubijajte vrijeme dok ono ne ubije vas.
——–
Oleksij Dominicki (1947.) Književnik i povjesničar.
***
Ako su ruke zauzete radom, dlanovi nemaju kad da svrbe.
***
Tko ima puna usta ne govori protiv.
***
Ako je svako za sebe, onda ni Bog ne može da brine o svima.
***
Sreća nije u novcu dok novca ima dovoljno.
***
Šta vrijede grane vlasti, ako na njima ništa ne rađa.
***
Tamo gdje tapkaju u mjestu ništa ne raste.
***
Orlovi gledaju dole samo dok traže plijen.
***
Nepotkupljivi sudci su najskuplji.
***
Kada zakoni ćute, govori gomila.
***
Za zemlju se bore oružjem, a za narod riječima.
***
Da biste u paklu živjeli kao u raju, morate biti đavo.
***
Ponekad da bi te čuli moraš da zašutiš.
***
Više govore kada ništa ne kažu.
***
I utaban put može dovesti u blato.
***
Bilo koja suma bolja je od beskrajne zahvalnosti.
——–
Jevgen Dudar (1933.) Aforist, satiričar i publicist.
***
Zašto ne biti Bog kad ti se mole?
***
Nisu svi koji mirišu na tamjan – sveci.
***
Za besmrtnicima se plače.
***
Što je kičma savitljivija, vrat je deblji.
***
Bože, kako je grešno uvijek biti pravedan.
***
Smijeh nije grijeh, ali povremeno se treba ispovjediti zbog njega.
***
Svi mi postajemo sveci kad više ne možemo griješiti.
***
Svaka epoha ima svoje kraljeve i klaune.
***
Protiv nečasnog protivnika sve metode borbe su časne.
***
Ubijao je vrijeme dok ga vrijeme nije ubilo.
——–
Grigorij Jablonski (1939.) Aforist, humorist, veterinar.
***
Demokracija je vlast naroda. Ali, nad kime?
***
Vučji zakoni važe samo u prisustvu ovaca.
***
Krivulja blagostanja naroda do kraja je iskrivljena.
***
Narod nije nosilac vlasti, već vlast nosi na svojim leđima.
***
Od očeva nacije nećete dočekati alimentaciju.
***
Ni inkvizicija se nije sjetila udaranja po džepu.
***
Bezbojni političar lako se ofarba u svaku boju.
*****
——————–
Ivo Mijo Andrić
Rođen je 17.11.1948. godine u Čanićima kod Tuzle. Osnovnu školu pohađao je u Dobrnji, Mramoru i Lipnici, a srednju tehničku u Tuzli.
Završio je Fakultet političkih nauka i postdiplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, gdje je proveo veći dio života.
Radio je u privredi, obrazovnim ustanovama, sindikatima i državnim institucijama Bosne i Hercegovine te kraće vrijeme u hrvatskom obrazovanju.
Od sredine 2004. g. živi i stvara u Zagrebu.
Kontakt:
Više podataka o gospodinu Ivi Miji Andriću moći ćete saznati i tako da ga izravno kontaktirate.
Kontakt: E-mail: ivomijoandric@yahoo.com
————
Preuzmite knjigu “Uzvodno niz savu”, Ive Mije Andrića
Digitalnu knjigu “”Vedre misli vode do slobode”, Ive Mije Andrića”, baš kao i sve naše ostale dosad objavljene digitalne knjige, moći ćete preuzeti s našeg portala tako da svojim mišem kliknete na link:
https://www.digitalne-knjige.com/andric33.php
te pažljivo slijedite daljnje upute o uvjetima preuzimanja digitalnih knjiga.
———
Odabrao, uredio i obradio: Nenad Grbac
————————
Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present
Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.
