Razgovarali smo s Željkom Ciprišem, profesorom japanskih studija na Kalifornijskom sveučilištu Pacifik u Stocktonu, gradu blizu San Francisca. Željko Cipriš je dugogodišnji profesor japanskog jezika i književnosti, a u intervju-u objašnjava svoje motive za objavljivanja Krležinih djela u Americi.
Odakle dolazi ideja da se Krleža danas prevede i prezentira ga se američkim čitateljima? Drugim riječima, jesu li Krležine teme dovoljno univerzalne i razumljive novim generacijama?
Dugo sam bio zainteresiran za pisace ljevice. Početkom ovog stoljeća preveo sam na engleski jezik djela mladog japanskog čovjeka koji je radio 1920-ih, nazvanom Denji Kuroshima. Zatim sam prevodio još jednog japanskog pisaca, koji je bio aktivan 1920-ih i početkom 1930-ih, on se zove Takiji Kobayashi. Tada mi se konačno sinulo da bih mogao prevesti i nešto od Krleže. Krleža je pet godina stariji od Kurošime i deset godina stariji od Kobayashi; sva tri su gotovo iste dobi, više ili manje istu generaciju kao, na primjer, Bertolt Brecht ili Antonio Gramsci.
Sedam Krležinih tekstova koje sam izabrao napisano je dvadesetih godina 20. stoljeća, u svjetlu nedavno završenog Prvog svjetskog rata i Oktobarske revolucije: bitke kod Bistrice Lesne, Baraka 5b, Domobran Jambrek, Domobrani Gebeš i Benčina govore o Lenjinu, Pokušaj pedesetvjekovne sinteze iz političkog eseja, Smrt bludnice Marije i Gospoda Glembajevi.
U vrijeme kada je napisao ove tekstove, Krleža je bio vatreni, buntovni intelektualac na vrhuncu aktivnosti. Iako poštujem čitav njegov životni rad, ovo me rano razdoblje najviše zanima. Naravno, nadam se da će to biti zanimljivo i drugima: ne samo američkim čitateljima nego i onima iz raznih drugih zemalja koji čitaju engleski, ali koji prije nisu ni čuli za Krležu. Mislim da su neke njegove teme, poput onih u ovoj knjizi, zasigurno dovoljno univerzalne i razumljive i novim generacijama.
Kako ste došli na ideju da objavite knjigu: Odabrani revolucionarni spisi Miroslava Krleže? Danas domaći i europski urednici i izdavači obično percipiraju Krležu kao autora koji piše o kolapsu hrvatske buržoaske klase, a manje, ako je to uopće, kao revolucionarnog ili socijalističkog pisca.
Prvo sam poslao upit na Northwestern University Press (objavili su Povratak Philipa Latinovića i Blagdan banketa), ali nisu bili zainteresirani. Vanguard Press nažalost više ne postoji, a nove smjernice ne prihvaćaju nove prijedloge. Pokušao sam u dvije druge izdavačke kuće, ali bez uspjeha. Urednik mi je odgovorio i zamolio me da mu pošaljem cijelu knjigu, a samo dva ili tri mjeseca kasnije potpisali smo ugovor.
Mladi Krleža, kao što znamo, piše o imperijalističkim ratovima, korupciji, oligarhiji, plutokratiji, nesretnom životu pod diktaturom kapitala i tako dalje. Štoviše, piše iz perspektive revolucionarnog socijalista. Gotovo stoljeće kasnije sve te Krležine rane teme još uvijek su kritički i tragično aktualne. Naravno, razne verzije vjerodostojnog socijalizma danas su temeljito diskreditirane, no moglo bi se reći da je socijalizam kao takav – u svojoj autentičnoj, humanističkoj verziji – i dalje valjana opcija za čovječanstvo.
Iz prethodnog pitanja slijedi ovo: Zašto ste u početku imali naslov zbirke “The Glembays & Other Revolutionary Writings”?
S obzirom na činjenicu da smatram da je mladi Krleža strastveni revolucionar i da je njegovo djelo iz tog razdoblja odlučno i duboko suprotstavljeno, riječ revolucionarna zvuči primjereno. Nakon što su prihvatili knjigu, urednici su promijenili naslov tako da je sada super dug i pomalo bombastičan: Odabrani revolucionarni spisi Miroslava Krleže, Radikalni svjetionik moderne svjetske književnosti.
Da bismo iskoristili najveći dio našeg razgovora, želimo vas pitati: Koja je trenutna atmosfera u vezi s promjenom vlade u Americi? Jesu li određena ograničenja u akademskom sektoru već postala vidljiva u vezi s dolaskom republikanaca na vlast?
Iako trenutačno nema znakova bilo kakvih ograničenja u akademskom sektoru (i nadamo se da neće biti), atmosfera u zemlji je nešto depresivna. Obama je bio neodoljivo šarmantan, zbog svojih obećanja nade i promjena. Sada idemo od lošeg na gore. “Izbor” na nedavnim izborima bio je tragičan. Milijuni Amerikanaca ne očekuju gotovo ništa od bilo koje od dvije stranke. Čini se kao da smo zaglavljeni u neoliberalnom kapitalizmu. Možda je nepotrebno dodati da slični problemi nisu ograničeni samo na Sjedinjene Države. Kako prolaziti kroz nešto novo, otkriti bolji i racionalniji način društvenog života? Takva frustracija i borba protiv organiziranog idiotizma ponovo upućuju na mučenja i nevolje protiv kojih se naš veliki pisac borio prije gotovo jednog stoljeća.
Hoće li postojati promidžbena kampanja i kakvi su običaji vezani za predstavljanje nove knjige? Hoće li knjiga biti zanimljiva samo akademskim krugovima vezanim uz slavenske ili južnoslavenske studije, ili će to biti dostupno i na širem krugu čitatelja?
Budući da u slučaju manjih izdavačkih kuća, kao što su Mjesečni pregledni tisak i većina sveučilišnih izdavača, odgovornost za promociju knjige pripada više ili manje autoru (ili prevoditelju), pokušavam oglašavati Krležinu “novu” knjigu gdje god i najbolje što mogu. Šaljem kratke poruke svakom prijatelju, pisacu, profesoru, aktivistu i dr. koji mislim da bi bio zainteresiran za knjigu. Također pišem u odjele slavenske književnosti, knjižare diljem Amerike, i diljem bivše Jugoslavije, ministarstava kulture i drugih.
Uvjeren sam da je Miroslav Krleža pisac svjetskog kalibra, čiji je rad pravovremen i relevantan – zaslužuje da bude puno poznatiji nego što već jeste. Ja se nadam da će ovu knjigu čitati najširi mogući raspon čitatelja širom svijeta i da će na skroman način pridonijeti ljudskoj emancipaciji iz nepotrebno nečovječnog socioekonomskog sustava.
Potpuno ostvariva nada, zar ne? Optimizam volje!
—————————
O Željku Ciprišu
Željko Cipriš predaje na Sveučilištu Tihog oceana u Kaliforniji azijske studije i japanske. Njegov prijevod Glembaya i drugih revolucionarnih spisa hrvatskog / jugoslavenskog marksističkog autora Miroslava Krleže objavljen je 2017. godine.
Željka možete kontakrirati na adresi:
—————————
O knjizi “The Selected Revolutionary Writings of Miroslav
Krleža, Radical Luminary of Modern World Literature”
Krleža je i ostat će ključna figura Hrvatske književnosti, i nitko zainteresiran za hrvatsku i južnoslavensku književnost dvadesetog stoljeća ne može ga ignorirati. Njegova stvaralaštvo potpuno zaslužuju da Krleža bude rangiran među velikane suvremene svjetske književnosti.
– Ante Kadić, profesor emeritus, Sveučilište Indiana, ruski i Istočnoeuropski institut
Ova knjiga je impresivna i reprezentativna kolekcija, koja će pomoći čitateljima svih interesa i dobi da shvate zašto se Krleža smatra najboljim hrvatskim modernim književnikom.
– Iz pregleda knjige
—————————
Preuzeto s adrese: https://mronline.org/category/interviews/
——
Prilagodio, uredio i obradio: Nenad Grbac
————————
Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present
Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.
