Predstavljamo vam pisce i književnike te njihova djela, koja možete besplatno preuzeti s portala www.digitalne-knjige.com:
———–
Zoran Maričević
Ova slika je simbolična i ne odgovara stvarnosti.
———–
Bilješka o piscu:
Rođen je 5.6.1967. u Karlovcu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Završio je i Agronomski fakultet u Zagrebu. Nakon fakulteta radio je na farmi poduzeća PPK Karlovac, a zatim kao profesor stručnih predmeta o poljoprivredi u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu.
U međuvremenu je radio i kao naslovni znanstveni asistent na veleučilištu u Karlovcu, na odjelu Lovstvo i zaštita prirode. Predavao je predmet “Proizvodnja hrane i hranidba divljači”.
Sudionik je Domovinskog rata gdje je kao branitelj proveo rat na crtama obrane grada Karlovca. Kroz rat je upoznao što znači stradanje u užoj obitelji i razorene staze djetinjstva po kojima je bezbrižno hodio.
———–
Knjige objavljene i dostupne na portalu digitalne-knjige.com:
Slikovnica “Marko uči o životinjama”; digitalne-knjige.com 2014
http://www.digitalne-knjige.com/maricevic.php
Digitalnu knjigu “Zoološki vrt na mojoj okućnici”; digitalne-knjige.com 2023
http://www.digitalne-knjige.com/maricevic2.php
—————
Naslovnice knjiga:
—————
Kritike:
Zašto sam se odlučio na pisanje ove slikovnice
Djetinjstvo i mladost sam proveo na selu živeći njegov tradicionalni život. On je obuhvaćao suživot biljnog i životinjskog svijeta. Kako onog iz dvorišta tako i onog iz šuma i polja. Želja mi je upoznati mlade naraštaje sa šumskim i poljskim životinjama koje su svuda oko nas, možda baš negdje u nekoj šupi ili drvenoj baraci u blizini.
Družeći se sa istinskim prijateljima životinja koji ih hrane i brinu se o njima u svim vremenskim uvjetima vidio sam koliko je njihova ljubav nesebična. Isto tako sam vidio zahvalnost tih plahih stvorenja na svakoj ukazanoj pažnji. Prizori iz njihovog života koji je uvijek na oprezu, a opet tako predivan ponukale su me na razmišljanje i odnos prema životu.
Zoran Maričević
—————
Predgovor knjige: Zoološki vrt na mojoj okućnici
Bioraznolikost se može definirati na različite načine. Može se promatrati od stanice do ekosustava. Okućnica je manji ili veći „zeleni“ pojas oko kuće. I mali prostor može biti važan ekosustav koji se može ispreplitati u svojoj bioraznolikosti kroz: voćnjak, vinograd, živicu, nekoliko grmova, livadu,…. Tako se odupiru promjenama okoliša na koje najviše djeluje čovjek.
U blizini naše okućnice može biti: šuma, izvor vode, rijeka, potok, jezero čime dodatno obogaćuju bioraznolikost te povećavaju brojnost i zadržavanje autohtone flore i faune.
Brojne ptice pjevice: crvendać, drozd, sve vrste sjenica, kosovi, šumske šljuke, šojke. U živicama su njihova gnijezda napravljena od suhog sijena osobito stolisnika. On je ljekovit i služi kao prirodni „dezinficijens“ gnijezda. Njihova su osnovna hrana gusjenice štetnika i razni potkornjaci.
Mnoga zaštićena flora osobito proljetnice: visibabe, ljubičice, šafrani, jaglaci, pasji zub, a tijekom lipnja i slasne šumske jagode.
Bića izišla iz neuglednih gusjenica pretvorenih u lahore rascvjetanih livada(leptiri).
Ježevi koji svaku toplu ljetnu i rano jesensku večer posjećuju naš voćnjak u potrazi za sočnim plodovima.
Žabe, sljepići i ostali vodozemci koji se hrane mnoštvom štetnika.
U njoj se sakrivaju i korisni kukci(predatorska entomofauna). Danju se odmaraju dok se noću hrane ličinkama lisnih ušiju i drugih štetnika: voćaka, vinove loze i cvjetnih vrsta (bubamare, zlatooke, predatorske osice, bogomoljke…).
Zoran Maričević
—–
Uredio i obradio: Nenad Grbac
————————
Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present
Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.
