Predstavljamo vam pisce i književnike te njihova djela, koja možete besplatno preuzeti s portala www.digitalne-knjige.com:
———–
Mario Šarić
Ova slika je simbolična i ne odgovara stvarnosti.
———–
Bilješka o piscu:
Rođen je u Bjelovaru 1963. Po zanimanju je učitelj. Priče za djecu objavljivao je u dječjim časopisima “Smib” i “Radost”. Njegov najveći autorski uspjeh je dječji roman o odrastanju na Trešnjevci, koji se zove “Trešnjevačke trešnje”. Objavljen je 1990-te godine u kultnoj dječjoj biblioteci “Vjeverica”. Roman je iste godine bio nominiran za nagradu “Grigor Vitez”.
Neke od njegovih priča, kao i dijelovi romana “Trešnjevačke trešnje” mogu se i danas naći u čitankama za niže razrede osnovne škole.
———–
Knjige objavljene i dostupne na portalu digitalne-knjige.com:
Roman za djecu “Jezero od lego kocaka”; digitalne knjige, 2012.
http://www.digitalne-knjige.com/saric.php
—————
Naslovnica knjige:
—————
Kritike:
VREMENA I DJECA SE MIJENJAJU ALI DJETINJSTVO NIKAD
MARIO ŠARIĆ, Jezero od lego kocaka, roman za djecu, 2012.
Hrvatska književnost za djecu odrastala je na putu dužem od 170 godina, ako prihvatimo stanovište Milana Crnkovića i kao početak uzmemo pojavljivanje knjige Ivana Filipovića Mali tobolac. Kratka poviest književnosti hrvatske i srbske Ivana Filipovića naglašava da je književnost jedan od glavnih izvora i nosilaca rodoljublja i ponosa narodnog.
Ozbiljan zaokret u hrvatskoj književnosti za djecu prema umjetničkom diskursu, učinila je Ivana Brlić Mažuranić. Bila je toknjiga Čudnovate zgode šegrta Hlapića, 1913. godine. Potom, došle su njezine Priče iz davnine, 1916. godine. Ove knjige postaju stvarna prepreka nedarovitim piscima.
U konkretnom primjeru i maniru najbolje pozitivističke spisateljske tradicije i vještine u Hrvata, prije svega onoga što je napisano i ispričano o družbama i družinama, talentirani spisatelj Mario Šarić ispisuje svoj roman za djecu Jezero. Raspust je. Priča počinje glasom spikera na zagrebačkom kolodvoru, kretanjem i zaustavljanjem vlaka u trzajima. Vlado putuje u Srpske Moravice i brižljivo bilježi ljude i događaje oko sebe. Malo nezgrapno usklađuje svoje želje da izgleda odraslo i zrelo sa svojih 12 godina starosti, pa čak i da kaže kako je on momak koji već ima djevojku.
Tako se pisac Mario Šarić predstavlja vrlo vještim u karakterizaciji svojih likova, jer svaki od njih ima nešto krajnje osobno i specifično, a Vlado mu je lik koji to vrlo oštroumno zapaža i prenosi kao njihovo osnovno karakterno svojstvo. Šarićevi dječji likovi se odlikuju raznovrsnošću svojih naravi i interesa, mada su približnog uzrasta. Dakako, različito izgledaju i imaju različite sklonosti. Svaki lik donosi upravo ono što će njegovim prisustvom i osobnim svojstvima priču učiniti što zanimljivijom i cjelovitijom. Cijelu priču oko Jezera Šarić i plete s namjerom da njegovi likovi dođu do punog izražaja u svojimkarakterističnim osobinama i željama.
Svoju priliku na izvrstan način koristi pišući racionalno, suvremenim hrvatskim jezikom, s lijepim poznavanjem dječje psihe i prirode, dobrim i živim stilom u kojem nema praznoga hoda, a to je od posebnog značaja za držanje dječje čitateljske pažnje. Tako i knjiga postaje lijepa priča o odrastanju generacije mladih ljudi koji imaju priliku biti i u selu i živjeti u gradu.
Šarić pripovijeda vrlo dinamično, a sasvim male događaje vješto dramatizira i pretvara u trenutke životne poduke i odrastanja. Naočigled, Šarićeva priča nam pokazuje da se svijet uistinu mijenja, ali da djetinjstvo zauvijek ostaje najzanimljiviji dio svakoga života, puno spoznaja i neočekivanih trenutaka razonode, jer – djeci se sve događa prvi put u životu: ulov pastrve, branje lipova cvijeta za čaj u zimske dane, Željkine etide na klaviru, izrada ribarskog pribora, prve ljubavi, uočavanje ljubavi koju vode odrasliji parovi, sječenje stabala, iznenadna kiša, zajedničko gledanje tv-programa, gledanje filma u seoskom kinu, vožnja čamcem na jezercu itd.
Pouzdano, Šarićeva knjiga će imati svoje brojne čitatelje i obožavatelje jer je u svim pojedinostima bliska suvremenomdjetetu, a s obzirom da je veliki broj djece koja žive samo u gradovima, ovakvo štivo ima i svoju atraktivnu, egzotičnudimenziju koja je mladima veoma privlačna.
Atif Kujundžić
—–
Uredio i obradio: Nenad Grbac
————————
Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present
Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.
