Predstavljamo vam pisce i književnike te njihova djela, koja možete besplatno preuzeti s portala www.digitalne-knjige.com:
———–
Vladimir Biondić
———–
Bilješka o piscu:
Vladimir Biondić rođen je 26.12.1938. godine na Sušaku. (prema matičnim knjigama kao datum rođenja upisan je 02.01.1939.).
Tvrdoglav i samosvjestan sa svim jarčevim karakteristikama (znak u kojem je rođen), uvijek je ostajao pri svome. Spreman je saslušati tuđe mišljenje, ali vrlo rijetko promijeniti svoje.
Pravnik po vokaciji (jedan od onih rijetkih koji nisu promašili osnovni životni poziv), veliki borac za dosljednu primjenu prava, a po mogućnosti i pravde.
Kao katolik i veliki domoljub ni u svojim najtežim životnim trenutcima nije iznevjerio svoja stajališta i svoje domoljubno opredjeljenje i unatoč brojnih mogućnosti koje su mu se kao vrhunskom športašu, a kasnije i kao treneru i pravnom stručnjaku pružale, nije želio otići ni pod koju cijenu iz svoje domovine.
Po novim odrednicama magistar prava, najprije vodeći stručnjak na području zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, a kasnije zemljišno-knjižnog prava bio je aktivan pri donošenju svih zakonskih i podzakonskih propisa.
Kao vrhunski športaš bio je višestruki državni prvak i reprezentativac u stolnom tenisu i bridgeu, te vrlo dobar šahist i all round športaš u svim igrama s loptom.
Kao profesor na fakultetu za fizičku kulturu iz stolnog tenisa izdao je i svoja skripta, a kao trener saveznog ranga i republički kapetan vodio naše najjače stolnoteniske momčadi (Zagreb, Marathon i dr.).
Kao velemajstor bridgea napisao je i skripta, te niz stručnih članaka.
U mladosti se bavio pisanjem literarnih i športskih članaka surađujući u omladinskim i športskim listovima.
Kasnije je bio spisateljski aktivan za vrijeme služenja vojnog roka napisavših par novela iz vojničkog života, te nekoliko vojničkih pjesmica i postavio na scenu dva manja kazališna komada o vojničkom životu, kako bi tek u poznoj dobi započeo pisanjem knjiga i domoljubne poezije.
Tijekom bogate karijere u struci napisao je nekoliko stručnih radova i održao par predavanja iz svojih pravnih domena.
U svojoj vječnoj borbi za bolju i pravedniju Hrvatsku i danas je član niza domoljubnih udruga. Uz to je član Družbe Braća Hrvatskog Zmaja, Reda Hrvatske Krune, Hrvatske akademske zajednice u domovini i inozemstvu u Baselu, Hrvatskog žrtvoslovnog društva i Društva književnika „Sv. Jeronima”.
———–
Knjige objavljene i dostupne na portalu digitalne-knjige.com:
“Ja sam ROI”,
http://www.digitalne-knjige.com/biondic.php
“Hinko Gudac u potrazi za svetim gralom”; digitalne knjige, 2013.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic2.php
Plamen slobode nek’ VJEČNO SVIJETLI”; digitalne knjige, 2013.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic3.php
“Život bez pozlate”; digitalne knjige, 2012.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic4.php
Na valovima ljubavi; digitalne knjige, 2014.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic5.php
Na oblaku sjećanja; digitalne knjige, 2014.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic6.php
ROI svjedok jednog vremena iliti leve iti ne; digitalne knjige, 2015.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic7.php
Bridge – šport, igra ili nešto treče; digitalne knjige, 2015.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic8.php
Zvuci ljubavi iz Maksimirske šume; digitalne knjige, 2015.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic9.php
Jednom za vrijeme plavog mjeseca; digitalne knjige, 2015.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic10.php
Bleiburg – holokaust hrvatskog naroda; digitalne knjige, 2015.
http://www.digitalne-knjige.com/biondic11.php
Bleiburg II – In te domine speravi ; digitalne knjige, 2016
http://www.digitalne-knjige.com/biondic12.php
Bog i Hrvati; digitalne knjige, 2016
http://www.digitalne-knjige.com/biondic13.php
Duhovi iz boce; digitalne knjige, 2016
http://www.digitalne-knjige.com/biondic14.php
Posljednji pozdrav; digitalne knjige, 2017
http://www.digitalne-knjige.com/biondic15.php
DAISY – moje uspomene u riječi i slici; digitalne knjige, 2017
http://www.digitalne-knjige.com/biondic16.php
Vitez svjetlosti i nade; digitalne knjige, 2017
http://www.digitalne-knjige.com/biondic17.php
Hrvatska ljubavi moja iliti hrvatska istina, digitalne knjige, 2019
http://www.digitalne-knjige.com/biondic18.php
“Za Dom i Domovinu – UVIJEK”, digitalne knjige, 2019
http://www.digitalne-knjige.com/biondic19.php
Pjesme naroda Horvatzkoga; digitalne knjige, 2020
http://www.digitalne-knjige.com/biondic20.php
—————
Naslovnice knjiga:
—————
Posebna Napomena
Naš intervju s Vladimirom Biondićem, moći ćete
pročitati ukoliko svojim mišem kliknete na sljedeći link:
https://digitalne-knjige.com/?p=1857
—————
Kritike:
PROSLOV KNJIGE – “HINKO GUDAC U POTRAZI ZA SVETIM GRALOM”
Razmišljajući o naslovu ove knjige kojom želim predstaviti HINKA GUDCA kao jednog od najznačajnijih hrvatskih nadrealista, izabrao sam nedvojbeno intrigantan naslov, naslov koji opisuje potragu za nečim što u stvarnom životu možda ni ne postoji. A upravo to, to traganje za nepoznatim, možemo vidjeti u Gudčevim slikama, ukoliko uložimo dovoljno truda za detaljno upoznavanje s njegovim djelom.
Moje prvo predstavljanje Hinka Gudca publici nakon njegove smrti na izložbi u Zagrebu bilo je – Hinko Gudac – Hrvatski Salvador Dali; naime promatrajući njegove slike naišao sam na tragove velikog Salvadora Dali-a, meni najdražeg, a za neke i najvećeg slikara našeg vremena. Međutim, nakon što sam proučio radove inih velikih slikara nadrealizma, uspoređujući ih s radovima Hinka Gudca, zapazio sam u Gudčevim slikama i utjecaje; svojedobno njegovog učitelja u Parizu velikog Georgia de Chirika, oca nadrealizma, te Marca Chagala i Yves Tanguya. Dakako, osjećao se tu i utjecaj manje poznatih slikara nadrealizma.
Nažalost, u doba svojega stvaranja Hinko Gudac je bio više predstavljan kao impresionist (imao je Gudac i impresionističkih slika), no sigurno je, kako su njegove impresionističke slike od mnogo manjeg značaja od njegovih nadrealističnih izražaja, pogotovo, kad se ima na umu, kako je Hrvatska premalo zastupljena u nadrealističkim izražajima. Od posebnog je značaja za Gudca kao
nadrealistu mišljenje najznačajnijeg hrvatskog povjesničara poslije II svjetskog rata utemeljitelja poslijeratne povijesti hrvatske umjetnosti Dr. Grge Gamulina koji je Hinka Gudca digao na pijedestal hrvatskog nadrealizma smatrajući ga najznačajnijim hrvatskim nadrealistom. Mogli bismo slobodno reći, kako je Hinko Gudac poznatiji u inozemstvu nego u svojoj domovini. Veliki broj njegovih slika nalazi se u New Yorku, Parizu i Beogradu.
Mnogo je riječi u ovoj knjizi napisano, kako bi se što bolje ocrtao kako lik, tako i djela Hinka Gudca. Za mene je njegova slikarska veličina neupitna, no istaknuo bi, još dvije osobine koje mu po mojem mišljenju daju dodatnu vrijednost.
Prvo, Gudac je jedinstven u svom stvaranju i zato je lako prepoznatljiv. Drugo, izuzetna vrijednost njegovih slika je ta tzv. „vrijednost drugog pogleda””. Naime, u Gudčevim slikama sam svaki puta kad sam ih pozorno gledao otkrivao nešto novo i one su mi se svaki slijedeći put sve više sviđale, što mislim, da je karakteristika velikih slikara.
Nesumnjivo je, kako je težak životni put i hendikep sluha ostavio na Gudcu i njegovim slikama neizbrisiv trag. Tim više danas trebamo cijeniti njegove radove. Treba istaknuti, kako je jedna od osnovnih Gudčevih karakteristika, koju zapažamo promatrajući njegove slike, njegova opsjednutost sa brojem tri, koja se može zapaziti u gotovo svakoj slici. Nebeski broj tri, baziran na Svetom
trojstvu proteže se kroz čitav ljudski vijek (nebo, zemlja, voda; tijelo, duša, duh; rođenje, život, smrt; pakao, čistilište, raj; prošlost sadašnjost, budućnost i etc.). Nije zato slučajno, što kod Gudčevih slika kad brojimo prisutne likove nailazimo na broj tri.
Primjerak monografije o Hinku Gudcu autorice Marine Baričević gotovo sam uvijek nosio sa sobom glede posjeta poznatim svjetskim muzejima, kako bi mogao njegove slike što bolje uspoređivati sa slikama svjetski poznatih nadrealista. Tako sam za vrijeme boravka u Los Angelesu, posjetio i poznati muzej Paul Gettija, gdje sam se upoznao s jednim od kustosa muzeja i pokazao mu monografiju Hinka Gudca koju sam imao sa sobom.
Odmah ju je vrlo pomno pregledao i jako mu se dopala, te je upitao, bi li mogao za potrebe muzeja dobiti primjerak knjige. Dakako, poklonio sam mu primjerak koji sam imao sa sobom. Kustos mi se zahvalio na daru, da bih nekoliko dana nakon povratka iz Amerike primio pismo u kojem mi se stručna služba muzeja zahvaljivala na poklonu, uz obavijest, kako je ova knjiga ušla u zbirku Muzeja Paul Getty.
Hinko Gudac je zapravo zorni primjer, kako je u slikarstvu, kao i u nekim inim granama društvenog života (primjer sport i sl.) važniji jaki marketing od stvarne (u ovom slučaju slikarske) veličine. Međutim, vratimo se obrazloženju našega naslova. Slike Hinka Gudca osim što obiluju zanimljivim kompozicijama imaju i određenu dubinu, dubinu tipičnu za sva neistražena područja, i zbog toga sam u traženju što prikladnijeg naslova za predstavljanje njegova lika i djela izabrao naslov – HINKO GUDAC U POTRAZI ZA SVETIM GRALOM, u uvjerenju, kako bi taj naslov mogao zainteresirati mnoge i motivirati ih, da slikama Hinka Gudca posvete punu pažnju. A temeljni smisao ove knjige je upoznavanje što većega broja ljubitelja umjetnosti sa djelima ovoga vrhunskog slikara.
Na zadnjoj izložbi Hinka Gudca održanoj u Galeriji Kristofor Stanković u Zagrebu, glede stogodišnjice njegova rođenja, u popratnom je katalogu korišten kao naslov izložbe tekst – STVARNOST SNA. Ovo je ustvari naziv jedne od najboljih, a meni najdražih njegovih slika. Taj naslov bi također bio vrlo prikladan kao naslov ove knjige. Ipak, odlučio sam se za naslov – HINKO GUDAC U POTRAZI ZA SVETIM GRALOM kao adekvatniji i potpuniji.
I evo, knjiga u kojoj je predstavljen niz radova Hinka Gudca, a u kojoj su prikazane sve vrste tehnika kojima se on služio, sada je pred Vama. Želja mi je, da listajući stranice knjige, uživate, kako u knjizi, tako i u Gudčevim slikama.
Vladimir Biondić
—————
PROLOG KNJIGE “ZA DOM I DOMOVINU – UVIJEK”
Što bismo kazali o ovoj zbirci pjesama, koju je Vladimir Biondić djelomično napisao i djelomično sabrao od drugih poznatih i nepoznatih autora po kriteriju – domoljubnosti. Ništa neobično, osim činjenice, da kod gospodina Biondića, romanopisca i pjesnika, domoljublje ima kultnu vrijednost, kao neupitnost, kao najveća svetost, kao nešto za što se treba žrtvovati, jer je ono samo po sebi plemenitost. Za njega je domoljublje ideal kojem su podčinjeni, ali ne i podcijenjeni, svi drugi ideali s kojima se čovjek u ovozemnom životu susreće.
Za pripadnike brojnih naroda u svijetu, koji nemaju martirij i povijest punu žrtava, ovakav stav autora ili koautora bio bi posve nerazumljiv, pa i neshvatljiv. Ali pjesnik Vladimir Biondić svom dubinom svoje duše prti breme narodnih muka koje je kroz svoju trinaest stoljetnu povijest na ovim prostorima njegov hrvatski narod pretrpio, i još uvijek trpi. Zapravo cijelim svojim životom, skupa s nama, bio je svjedok jednog od najtragičnijih razdoblja u povijesti njegovog naroda. I on svojim primjerom pokazuje da je potpunoma plemenit i osjećajan čovjek, jer se ta patnja duboko urezuje u njegovu dušu da ju osjeća kao osobnu patnju. Jer nad povijesnom sudbinom Domovine proplakale bi i stijene, kamo li ne bi osjećajan, senzibilan i domoljubiv čovjek poput Vladimira.
Knjiga je podijeljena u tri dijela: Prvi dio autorove domoljubne pjesme koje se kreću u rasponu od posvete suvremenoj Hrvatskoj i njenoj legendarnoj borbi u Domovinskom ratu, preko pjesama o hrvatskim povijesnim junacima i velikanima i velikim domoljubima koji su svoju ljubav prema domovini najčešće puta nesebično pokazali vlastitom junačkom žrtvom, potom pjesmama koje pjevaju o ljepoti pojedinih gradova, pa sve do lirskih pjesama posvećenih bliskim osobama.
Drugi dio obuhvaća nekoliko autorovih pjesama koje su po svojoj tematici i izričaju najbliže refleksivnoj poeziji.
Slijedi treći dio zbirke – Ovdje se radi o kolekciji domoljubnih pjesma iz dalje ili bliže povijesti poznatih i nepoznatih autora. Vrijednost ovog dijela zbirke je i u činjenici da su u njoj sabrane i poznate, ali i nekoliko gotovo nepoznatih domoljubivih pjesama, ili barem nepoznatih široj čitalačkoj populaciji.
Ideal kao domoljublje, ili domoljublje kao ideal nije svojstveno samo našem pjesniku Biondiću. To domoljublje nalazimo kod brojnih pjesnika ponirući duboko u narodnu povijest, od neimenovanih narodnih guslara koji su ga iskazivali kroz narodne pjesme, preko pjesnika čije je pjesme uvrstio u ovu zbirku, sve do ponekog pjesniku – Biondiću živog suvremenika i prijatelja.
Nije lako biti domoljub, to nije bilo lako nikada u povijesti hrvatskog naroda, pa ni danas, pa makar to nekome neupućenom ne znam kako apsurdno zvučalo. I danas se domoljublje iskazuje više šaptom nego gromoglasno, više dušom nego tijelom, više mišlju nego javnim pjevom pjesme. Domoljublje se iskazuje gotovo u potaji, nejavno ili polu javno, ponekad i stidljivo, sramljivo kao da se radi o činu izdaje domovine, a ne o činu plemenitosti iskazivanja ljubavi prema njoj.
Za domoljublje kao da još nije stiglo tehnološki moderno doba. Njega nema na TV ekranima, na radio postajama, vrlo ga je malo i na nosačima zvuka, a da o dnevnim ili tjednim tiskovinama i ne govorimo. Ima ga tek u ponekoj knjizi kojoj nikada nema mjesta u izlogu, u ponekom vjerskom glasilu, ponekom blogu na Internetu – jer po suvremenoj i neoliberalnoj prosudbi ono je nazadno, konzervativno, nacionalističko, ukratko anakrono jer pripada nekom drugom vremenu, nekom drugom svjetonazoru kojeg smo davno nadišli. Domoljublje je i prepreka za ulazak u EU, njemu definitivno tamo nema mjesta, barem ne onom hrvatskom.
Upravo zato, upravo zbog toga, i upravo po-radi toga ova domoljubna zbirka Vladimira Biondića sada, u ovom društvenom mraku, više svijetli poput svjetlosti lampe koja se bolje, jače i dalje vidi po noći nego li po danu.
Mile Prpa
—–
Uredio i obradio: Nenad Grbac
————————
Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present
Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.
