Preobražaj, (njem. Die Verwandlung) je pripovijetka Franza Kafke, prvi put objavljena 1915., i svakako najslavnije njegovo djelo uz pripovijetke Proces i Dvorac. Preobrazba je, uz Jazbinu, Kafkino najsimboličnije djelo, te je i dan danas jedna od ključnih tema analiza na brojnim sveučilištima diljem svijeta, a smatra se jednim od najznačajnijih djela književnosti XX. stoljeća. Nobelovac Elias Canetti opisao je djelo kao “jedno od nekolicine velikih i savršenih djela poetske maštovitosti napisanih tijekom 20-og stoljeća”. Djelo počinje preobrazbom marljivog trgovačkog putnika Gregora Samse u velikog kukca.
Osjetio sam veliku antipatiju prema Metamorfozi i njenom nečitljivom kraju
A, kad je priča “Preobražaj” objavljena, u književnom časopisu 1915. godine, devet godina prije njegove smrti, nije se baš čitala i nije privukla gotovo nikakvu pozornost, ni publike, ni kritike. Zapravo i sam Kafka nije očekivao puno od ove novele, pa je nakon njenog dovršetka rekao: „Čitam Metamorfozu kod kuće i smatram da to baš i nije najbolje djelo.“ „Osjetio sam veliku antipatiju prema Metamorfozi i njenom nečitljivom kraju.“
Nedostatak bilo kakve podrške utjecao je i na Kafkino samopouzdanje
Nedostatak bilo kakve podrške utjecao je i na Kafkino samopouzdanje, pa nikad nije dovršio nijedan svoj roman, a spalio je gotovo 90% svega što je napisao, posebice dok je živio u Berlinu, gdje mu je njegova tadašnja djevojka Dora Diamant, pomogla u paljenju skica za djela. U ranoj stvarateljskoj fazi, uzor mu je bio njemački pisac Heinrich von Kleist, koga je u jednom pismu Feliciji Bauer, opisao zastrašujućim i za koga je smatrao da mu je bliži, nego vlastita obitelj.
Kafkine Priče i pripovijetke
Kafka je bio izuzetan pisac kratkih priča i pripovijetki. Neke njegove izdane priče nazivane su Erzählung (njemački: priče), a neke Geschichte (njemački: pripovijetke). Neke od njih su relativno duge (“Preobražaj”, “U kažnjeničkoj koloniji”, “Presuda”), dok su druge bile kratke (gotovo kao aforizmi; primjerice “Odustani!”, “Prometej”, “Mala basna” ili “Istina o Sanchu Panzi”). Najstarija sačuvana Kafkina priča je “Der Unredliche in seinem Herzen”. Ona nikada nije tiskana, ali je bila dio pisma prijatelju Oskaru Pollaku iz 1902. godine. Kafkina prva izdana djela su osam priča koje su se 1908. godine pojavila u prvom izdanju časopisa Hyperion pod zbirnim naslovom “Razmišljanje”. U razdoblju od 1904. do 1909. radio je na priči “Opis jedne borbe”. Kada ju je pokazao Brodu, ovaj ga je savjetovao da nastavi raditi i pošalje ju Hyperionu. Jedan odlomak priče izdao je 1908., a dva u proljeće 1909.
Smrt, oporuka, objava djela mimo njegove volje i konačno priznanje!
Umro je od tuberkuloze, oporučno ostavivši sva svoja djela svomu prijatelju Maxu Brodu s željom da se spali većinu njegovih rukopisa. Bila je to njegova posljednja volja koju Max Brod, na sreću, nije ispunio. Naime Brod je posthumno izdao velik broj Kafkinih djela, često i uz teško prihvatljive intervencije u tekstu. I tek nakon toga lavina je krenula i Franz Kafka je napokon stekao uzvišeno mjesto u povijesti književnosti. Njegovo pisanje utjecalo je na mnoge književnike, a Albert Camus i Jean-Paul Sartre najpoznatiji su od pisaca na koje je utjecalo Kafkino djelo. Termin “Kafkijanska atmosfera”, danas se u teoriju književnosti koristi kako bi se opisale nadrealne situacije koje podsjećaju na Kafkina djela.
Tko je bio Franz Kafka?
Franz Kafka (1883 – 1924), je bio veliki češki pisac, jedan od najpoznatijih i najuticajnijih evropskih pisaca 20. stoljeća. Rođen je u Pragu u porodici siromašnog židovskog trgovaca. Franz je veći dio života živio samačkim životom i nikada nije bio ni shvaćen, ni prihvaćen u društvu. Sva njegova značajnija djela objavljena su tek nakon njegove smrti.
Kafkin opus, koji se može podijeliti u nekoliko žanrova (romani, pripovijetke, aforizmi, dnevnici i pisma), veže tematsko, svjetonadzorno i moglo bi se reći, duhovno jedinstvo. Nasljednik je više tradicija (njemačkoga romantizma, fantastične struje u književnosti, židovskih heterodoksnih učenja kao i kršćanske gnoze), poštovatelj velikana evropske književne tradicije (Goethea, Heinea, Flauberta, Gogolja, Dostojevskog), Kafka bijaše i saputnikom njemačkoga ekspresionizma.
Ipak, Kafkina vizija zbilje i intenzitet kojom ju je iskazao čine ga autorom kojeg se ne može svrstati u nikakve podjele po književnim pravcima.
———–
Napisao, uredio i obradio: Nenad Grbac
————————
Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present
Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.
