U Gutenbergovoj galaksiji živimo već nekoliko stotina godina, preciznije od 1439. godine, kada je izmišljen tisak. Johaness Gutenberg svoju je inovaciju odmah upisao u povijest, tiskajući Bibliju.
Riječ Božja u knjizi je sačuvana za cijelu vječnost
Riječ Božja, smatralo se tada, u knjizi je sačuvana za cijelu vječnost, pa su onda i knjige postale riznice znanja, u kojima se nalazi sve što su ljudi postigli i otkrili. Simboličnu snagu ovog predmeta, knjige, koja je zapravo tek snop uvezanih papira, povećalo je i povezivanje s umjetnošću. Prvi roman je, doduše, zakasnio malo više od jednog stoljeća u odnosu na tisak, jer su se prvih četiristo primjeraka “Dona Quijotea” pojavili tek 1605. godine, no skoro pa neraskidiva veza između knjige i književnosti je taj trenutak utemeljena.
No, danas knjige doživljavaju značajne promjene
Danas živimo u digitalnom dobu, u kojemu se nagovještava temeljna promjena knjige kao medija, iako je za sada riječ o donekle rubnim fenomenima. No, kao što prije dvadesetak godina nitko nije imao mobitel, a danas neki imaju i više od jednoga, tako će i knjige, čini se, u bliskoj budućnosti doživjeti značajne promjene i to na nekoliko razina.
Što je to knjiga i zašto knjiga nije samo književnost
Za početak je potrebno istaknuti terminološke nesporazume koje sa sobom povlači pojam ‘knjiga’, naime u knjiga nije samo književnost i u knjigama se ne objavljuje samo književnost. Književnost je tek jedan mali dio u sveukupnom sadržaju knjiga.
Digitalni mediji danas sve više privlače čitatelje
Bez obzira na sve to, današnji čitatelji knjiga, ali i oni koji ih proizvode, primjećuju kako im se navike mijenjaju, te da ih sve više privlače novi, digitalni mediji i njihove mogućnosti. Na primjer gramafonske ploče od 78 okretaja su proizvele format pop-pjesme do tri minute. On je danas još živ, ali okvir u kojem je nastao više nije bitan.
Književnost se oslobađa naslijeđa tiskane knjige
Tako se i književnost oslobađa naslijeđa tiskane knjige. Klasična knjiga, dakle uvezani skup papira, danas je u procesu nestajanja. Promijenile su se i navike čitatelja, kao i njihov pristup čitanju i književnom stvaranju: Danas imamo stotine tisuća digitalnih naslova naslova, koji su u ravnopravnoj konkurenciji s tiskanom knjigom. Digitalna izdanja i sve veća dostupnost knjige mijenjaju i navike i čitatelja jer kad pogledamo izvještaje prodaje online knjižara, koje su oslobođene ograničenja fizičkog prostora, vidjeti ćemo da tamo jedan Harry Potter čini vrlo mali postotak prometa.
Novo doba ima svoje favorite, a knjiga definitivno nije jedan od njih
Novo doba ima svoje medije, a tiskana knjiga definitivno nije jedan od favorita. Digitalizacija i širenje Interneta informacije su učinile dostupne svima, uz taj problem da ih prvo trebamo pronaći na danas sve sve obuhvatnijem internetu. Novine su prve na listi za odstrel i to je sada sasvim jasno. Šteta je to što će u budućnosti biti sve manje dobrih i kvalitetnih novina. Dobro je to što će svako od nas biti u mogućnosti tiskati i distribuirati što i kada to želi.
No, postoje i oni kojima pojava besplatnih i svima dostupnih knjiga ne odgovara
Ipak, tu treba biti oprezan jer digitalizacija knjige u glavama političara, elita, izdavača, bankara i korporacija ne podrazumijeva i demokratizaciju znanja. Ona ponajviše omogućava jedan novi pristup i ekonomskoj strani knjižarskog posla, čiji je najpoznatiji primjer Amazon.
Kapital i političari učiniti će sve da knjige ne budu svima dostupne
Ova online knjižara nalazi se na granici dobre knjižarske prošlosti i možda još bolje budućnosti. Amazon i njegov pokretač Jeff Bezos odlučili su otići i korak dalje u digitalizaciji pisanoga, te su nakon niza godina razvoja predstavili svoj elektronički čitač Kindle, dakle uređaj koji sadrži tisuće književnih tekstova i sučelje na kojem se oni mogu čitati. Loša strana Amazona je profit. Naime uz pomoć Amazona i sličnih stranica knjige i svo znanje koje se nalazi u njima i dalje ostaju vlasništvo, koje mogu posjedovati samo oni koji imaju novaca da ga kupe. Siromašnima i obespravljenima knjiga na Amazonu i svo znanje koje se nalazi u knjizi i dalje ostaje nedostupno.
No, promjene su počele i sitni interesi će ih teško zaustaviti
No, ako se već ne može očekivati od korporacijskog Amazona da bude revolucionaran i da digitalne knjige ponudi svima bez obzira na socijalni status, vjeru, nacionalnost ili boju kože, tu je zajednice Free softvera koja će uvijek i bez obzira na napore elite da knjige, odnosno znanje, sačuva samo za sebe i svoje potrebe, besplatno ponuditi digitalne knjige svima onim koje to zanima.
Najbolji primjeri takvog novog pristupa su:
Najbolji primjer takvog pristupa su stranice: Projekt Gutenberg – http://www.gutenberg.org/ ili na našim prostorima projekt Digitalne knjige – http://digitalne-knjige.com/.
Nemojte očekivati da će kapital i političari samo tako odustati
Logično je i to da će se kapital umiješati i u takve težnje i pokušati ih ili ograničiti i spriječiti (putem novih zakona, ograničenju interneta, smanjivanjem osobnih i ljudskih prava ili ograničenjima koje donosi zakon o autorskim pravima), no sve brojnija zajednica Free softwera je već dokazala da se s takvim nastojanjima može i zna boriti, te da uvijek postoji mogućnost nalaženja novih tehnoloških rješenja.
Vjerojatno je i da liberalni kapitalizam neće vječno trajati
S druge strane teško je vjerovati i da će “liberarni kapitalizam”, kao vladajući društveni i ekonomski sustav preživjeti više od nekoliko godina upravo zbog ograničenja koja nameće.
A, budućnost je tu pred nama
Na kraju cijele priče može se predvidjeti izumiranje, no ne i nestajanje tiskane knjige kao predmeta masovne upotrebe, a čitanje će se se sve više odvajati od papira i tiska.
To je taj vrli novi svijet digitalne budućnosti.
————
Napisao, uredio i obradio: Nenad Grbac
———————————-
Sva prava i Copyright : Impero present
Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.