Noam Chomsky, jedan od najutjecajnijih suvremenih mislilaca na svijetu ocijenio je da je sistem ocjenjivanja u školama potpuno besmislen i štetan.
Nastavnici treba da se usmjere prema svojoj sposobnosti u svrhu da pomažu djeci da ostvare svoje potencijale i istraže svoj kreativni interes, a te stvari ne podliježu testovima, smatra Chomsky.
“Pogledajte što se događa obrazovanju. U posljednje vrijeme, naglasak je na ocjenjivanju i djece i nastavnika, pa se učenje svodi samo na pripreme za silne testove. A, ta testiranja utječu na sudbinu i učenika i nastavnika. To zapravo uništava svaki smisao školovanja i pripreme za budući život. Nastavnik ne može da bude kreativan i maštovit niti može u obzir uzimati različite potrebe učenika. Učenici, s druge strane, ne mogu slijediti svoj interes, jer moraju učiti za sutrašnji kontrolni zadatak. A, od rezultata testova zavisi i budućnost učenika i nastavnika”, kaže Chomsky.
Kako kaže, administracija koje možda i nema loše namjere, ali oni rade unutar sistema čije ideologija i doktrine su izuzetno štetne.
“Za početak, ne morate sve vrijeme ocjenjivati trud. Djeca ne moraju stalno biti rangirana prema nekim umjetnim standardima. Rangiranje je uglavnom besmisleno i samo po sebi štetno. Pretvara nas u osobe koje svoje živote posvećuju boljem rangiranju, umjesto da činimo stvari koje su vrijedne i važne. U osnovnoj školi to je veoma razorno, što sam uvidio kada su moja djeca bila osnovci. Već kada stignu do trećeg razreda, stvara se podjela na glupe i pametne. Ako si svrstan među glupe, onda te škola tretira na potpuno drugačiji način nego kad si među pametnima. Zamislite što to čini djeci. Ona to veoma ozbiljno shvaćaju, što je pogubno za njih, a pritom nema nikakve veze sa obrazovanjem”.
Obrazovanje – to je razvijanje potencijala i kreativnosti, podsjeća Chomsky.
“Možda nećete biti sjajni u školi, ali ćete biti odličan umjetnik. Što je loše u tome? To je samo drugačiji način da živite ispunjenim životom, da oplemenite i sebe i one oko vas. Sama ideja ocjenjivanja je štetna. Ona je dio sistema koji treba da stvori tzv. “ekonomskog čovjeka”. To je neko tko razmišlja samo kako da poboljša svoj društveni status i svoje bogatstvo, ne obraćajući pažnju ni na što drugo. Tko teži samo gomilanju materijalna dobra, jer je to jedino što nam kapitalizam nameće. Ako ste dobri u tome, onda ste racionalna osoba, koja donosi odluke na osnovu činjenica. Povećavate svoj “ljudski kapital” koji možete da prodate na tržištu. O kakvom to čovjeku govorimo? Da li je to ljudsko biće koje želimo da stvorimo? Svi ti mehanizmi – testiranje, procjenjivanje, mjerenje, vrednovanje – prisiljavaju ljude da razviju takve osobine… A takve ideje imaju svoje posljedice”, smatra ovaj poznati filozof.
Tko je Avram Noam Chomsky
Avram Noam Chomsky (7. prosinca, 1928) je američki lingvist, filozof, kognitivni znanstvenik, politički aktivist, pisac i predavač. On je profesor emeritus lingvistike na Massachusetts Institute of Technology.Chomskya se smatra odgovornim za stvaranje teorije generativne gramatike, koja je smatrana jednim od najvećih doprinosa lingvistici u 20. stoljeću. Usto je pomogao započeti kognitivnu revoluciju u psihologiji svojom recenzijom knjige Verbal Behaviour B.F. Skinnera gdje je kritizirao bihevioristički pristup proučavanju ljudskog ponašanja i jezika dominantnog u 50-ima.
Njegov naturalistički pristup jeziku je utjecao na filozofiju jezika i uma. Smatra ga se i zaslužnim za Chomskyevu hijerarhiju, klasifikaciju formalnih jezika prema njihovoj generativnoj moći. Prema Arts and Humanities Citation Indeks 1992. godine, Chomsky je bio citiran kao izvor više nego bilo koji drugi živući učenjak u razdoblju 1980 – 1992 a bio je osmi najcitiraniji učenjak u bilo kojem razdoblju.
Započevši sa svojom kritikom Vijetnamskog rata u 60-ima, Chomsky je postao poznatiji – osobito međunarodno – za svoju kritiku medija i politike. Općenito se smatra ključnom intelektualnom figurom unutar ljevice SAD-a. Chomsky je široko poznat po svom političkom aktivizmu i kritici vanjske politike SAD-a i ostalih vlada.
————
Napisao, uredio i obradio: Nenad Grbac
————————
Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present
Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.
