Predstavljamo vam pisce i književnike: Edgar Skračić

Predstavljamo vam pisce i književnike te njihova djela, koja možete besplatno preuzeti s portala www.digitalne-knjige.com:

———–

Edgar Skračić

Bilješka o piscu:

Rodio se u Šibeniku 1958.-e. Dok je pohađao gimnaziju u Šibeniku, intenzivno se bavio astronomijom i osvojio prvo mjesto na državnom prvenstvu Jugoslavije iz astronomije 1976.-e.

Studirao je na Zagrebačkom Sveučilištu gdje je diplomirao kao inženjer fizike, smjer geofizike 1984.-e.

Radio je u Tvornici Aluminija Ražine do odlaska u Australiju 1989.-e. Specijalizirao se za elektrolizu aluminija i radio kao proces inženjer u Australiji, Mozambiku i Indiji, gdje je sudjelovao u otvaranju novih kapaciteta i obučavanju novih kadrova.

Neko vrijeme je radio i na eksperimentalnoj proizvodnji bakra putem ispiranja solnom kiselinom pomoću bakterija u Melbourne-u.

Zadnjih godina puno putuje po svijetu i dugo se zadržava na Madagaskaru. Kad je u Hrvatskoj, boravi u Betini na otoku Murteru.

———–

Kontakt:

E-mail adresa: Edgar_Skracic@hotmail.com

———–

Knjige objavljene i dostupne na portalu digitalne-knjige.com:

Roman, “S one strane preljuba“; digitalne knjige, 2018.

http://www.digitalne-knjige.com/skracic.php

—————

Naslovnica knjige:

—————

Kritike

“S one strane preljuba”, Edgara Skračića

Republika Madagaskar je otočna zemlja, koja se nalazi u Indijskom oceanu, blizu istočne obale Afrike. Madagaskar je četvrti po veličini otok na svijetu. Država se sastoji od istoimenog otoka i nekoliko manjih obližnjih otoka.

Zbog izolacije od ostatka svijeta na Madagaskaru živi oko 5% svih životinjskih i biljnih vrsta na zemlji, od kojih su 80% endemi, odnosno žive samo na Madagaskaru. Upravo zbog te činjenice i odvojenosti od ostatka svijeta Madagaskar ponekad nazivaju i imenom “Osmi kontinent”.

Madagaskar je naseljen prije oko 1500 godina, prvi stanovnici su stigli vjerojatno iz jugoistočne Azije, pa su jezici današnjih stanovnika bliski jezicima Indonezije i pripadaju malajsko-polinezijskoj skupini. Kasniji doseljenici, pripadnici bantuskih naroda s afričkog kopna i arapski trgovci, ostavili su svoj trag u jeziku i kulturi, ali su uglavnom asimilirani.

Povijest Madagaskara je duga i poprilično nasilna. Europljani su u Madagaskar došli u 16. stoljeću i osnovali manje trgovačke postaje. Od 1680. do 1710. otok je bio poznat kao piratsko gnijezdo. U 19. stoljeću porastao je utjecaj Ujedinjenog Kraljevstva, a sa smjenama domaćih vladara smjenjivala su se i razdoblja modernizacije i izolacije.

Francuska je 1896. godine proglasila otok svojom kolonijom. U 20. stoljeću pojavili su se nacionalistički pokreti, a 1947. izbila je pobuna protiv francuske vlasti koja je krvavo ugušena. Ipak, otok je 1956. dobio široku samoupravu, a 1960. i neovisnost.

Stanovništvo se dijeli u dvadesetak srodnih, etničkih grupa od kojih su najbrojniji Merina, čiji je jezik poslužio kao osnova za standardni malgaški. U javnom životu često se koristi i francuski.

Madagaskar nažalost danas pripada u skupinu od 20 najsiromašnijih zemalja svijeta. Bruto društveni proizvod je manji od 250 američkih dolara po stanovniku. Gospodarstvo Madagaskara pretrpjelo je velike štete zbog nagloga prijelaza na državno-plansko gospodarstvo. Danas se ekonomija oporavlja, što je posljedica promjena provedenih 1989. godine. Francuska je i dalje glavni vanjskotrgovinski partner zemlje. No, usprkos svemu Madagaskar se danas suočava i s teškom demografskom, gospodarskom i ekološkom krizom.

A, onda u tu prelijepu, no i siromašnu zemlju životni put dovede i Hrvata Edgara Skračića iz Šibenika. Živjevši dugo u inozemstvu i raznim zemljama svijeta on vrlo brzo zapaža ljepotu Madagaskara, no i druželjubljivost lokalnog stanovništva. A, upravo ta druželjubljivost navodi ga da upozna mladu djevojku po imenu Fabiola. Autor knjige ju je ovako opisao: Nije visoka, ali je krasno građena. Svaki detalj je dobro isklesan i zaobljen na pravim mjestima. Ne izgleda kao Afrikanka, nego kao egzotična Polinežanka. Da je visoka, a istih proporcija, bila bi prava ljepotica.

I upravo tu počinje naša priča. Priča koju je sam autor nazvao; “S one strane preljuba”.

U Zagrebu 06. 08. 2018. Nenad Grbac

—————

Foto prilog

A, da bismo vam bar malo dočarali kako je to živjeti na Madagaskaru prilažemo vam i nekoliko slika na kojim se u većini slučajeva nalaze Edgar, Fabiola i naravno zemlja ili otok po imenu Madagaskar.