Pjesma “Osmijeh za pamćenje”, Charlesa Bukowskog istražuje složenu dinamiku disfunkcionalne obitelji, obuhvaćajući emocionalne previranja i nasilje. Suprotstavlja majčino prisilnu veselje bolnoj stvarnosti obiteljskog nasilja, prikazujući tragičnu podjelu između želje i očaja.
Zlatne ribice služe kao dirljiv simbol ranjivosti i otpornosti. Unatoč ograničenom postojanju, one ustrajuju u svom cikličkom kretanju, baš kao što majka pokušava održati iluziju sreće. Očev bijes i nerazumijevanje suprotstavljeni su majčinim uništenim nadama.
Sumoran ton pjesme odražava društvene i ekonomske borbe tog vremena, gdje su siromaštvo i nasilje često bili isprepleteni. Razotkriva skrivenu patnju iza fasade tradicionalne obiteljske strukture, otkriva emocionalni danak kojim ona obilježava sve svoje članove.
Osmijeh za pamćenje
Imali smo zlatne ribice i kružile su uokolo
u zdjeli na stolu blizu teških zavjesa
koje su prekrivale prozor, a
moja majka, uvijek nasmijana, želeći da svi
budemo sretni, rekla mi je: “Budi sretan Henry!”
i bila je u pravu: bolje je biti sretan ako možeš,
ali moj otac ju je nastavio tući nekoliko puta tjedno dok
je bjesnio u svojih 198 cm jer nije mogao
shvatiti što ga to napada iznutra. Moja majka, jadna ribica,
željela je biti sretna, a tučena je dva ili tri puta
tjedno, govoreći mi da budem sretna:
“Henry, nasmiješi se!
Zašto se nikad ne nasmiješiš?”
i onda bi se ona nasmiješila, da mi pokaže kako,
i to je bio najtužniji osmijeh koji sam ikada vidio.
Jednog dana zlatne ribice su uginule, svih pet,
plutale su na vodi, na leđima,
oči su im još uvijek bile otvorene,
a kad se moj otac vratio kući, bacio ih je mački
tamo na kuhinjskom podu i gledali smo
kako se moja majka smiješi.
Charles Bukowski
Tko je bio Charles Bukowski?
Henry Charles Bukowski (1920.- 1994.), bio je američki književnik, predstavnik drugog vala beat generacije. Njegov stil pisanja je bio pod velikim utjecajem kulturnog ozračja Los Angelesa, grada u kojem je živio. U svojim knjigama i kolumnama je opisivao život običnih i siromašnih ljudi, svoju sklonost alkoholu, svoje odnose sa ženama, te probleme vezane uz posao. Napisao je tisuće pjesama, stotine kratkih priča i šest romana, sve u svemu više od šezdeset knjiga.
Bukowski je tijekom cijele karijere bio predmet kontroverze, a kritičar Hugh Fox je tvrdio da je seksizam u njegovoj poeziji, barem jednim dijelom, preslikan iz njegovog života. Zbog predugog jezika i neuobičajenog stila pisanja zapazio ga je čak i FBI (Federal Bureau of Investigation), koji je dugo pratio njegovu redovitu kolumnu, po imenu ‘Bilješke starog pokvarenjaka’.
Umro je 9 ožujka.1994. godine u San Pedru, od leukemije, u 73.godini života. Nedugo nakon što je dovršio svoj zadnji roman po imenu “Pulp”.
Zanimljivo je i to da se u Sjedinjenim Državama tek nakon njegove smrti počelo pisati o njemu i njegovim knjigama, što je lako objasniti i njegovom političkom nepodobnošću. Nasuprot tome, Bukowski je zbog svojih djela bio i poznat i slavan u Europi, posebno u Njemačkoj, zemlji njegovog rođenja.
—–
Napisao, odabrao, uredio i obradio: Nenad Grbac
————————
Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present
Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.
