Ljubav je rodno mjesto poezije (iz knjige “Anto Stanić kormilar svoga života”, I. M. Andrića)

Anto Stanić: BISERI ISPOD INČA, I.P. Mladost, Bijeljina.

Da bogatstvo nije sadržano samo u novcu i materijalnim sredstvima i dobrima već i u duhovnoj sferi ljudskoga života, ponajbolje svjedoči i potvrđuje primjer poznatog kreševskog biznismena Ante Stanića, osnivača i suvlasnika Holdinga „Stanić“. Premda je još u srednjoškolskim danima započeo pisati poeziju koja mu je bila duhovna relaksacija u godinama školovanja, rada u prosvjeti i desetogodišnjeg gastarbajtovanja, Stanić se tek odnedavno uvrstio u red autora objavljenih pjesničkih zbirki. U izdanju I. P. Mladost iz Bijeljine pojavila se njegova prva zbirka pjesama pod naslovom BISERI ISPOD INČA.

Vjeran podneblju u kome je došao na svijet i gdje je ostvario najveće radne i životne uspjehe, Anto Stanić svoju prvu knjigu posvećuje kreševskom kraju i ljudima s kojima je rastao i dijelio teške, ali i blagougodne trenutke u svome sadržajnom i bogatom životu. Odrastajući u sredini gdje je, unatoč svijetloj zanatskoj tradiciji, carovalo siromaštvo, Stanić je još za rane mladosti da je rad najbolji i najpouzdaniji način i sredstvo za ljudsku emancipaciju i oslobađanje od ekonomske, duhovne i svake druge ovisnosti.

Vjera u rad, Boga i ljude podarila je Staniću i njegovoj vrijednoj obitelji zavidne poslovne rezultate. No, to nije zadovoljilo njegove duhovne prohtjeve formirane još u ranoj mladosti, pa se Anto Stanić u poznim godinama vratio svojim pjesničkim zapisima nastalim u razdoblju od 1959. do 2000. godine. S namjerom da svoja poetska viđenja svijeta stavi na uvid široj javnosti i da zadovolji svoju ljudsku znatiželju i želju, priredio je i objavio stihopis BISERI ISPOD INAČA. Riječ je o zbirci stihova u koju su uvrštene ljubavne, domoljubne, gastarbajterske i socijalne pjesme koje su napisane većim dijelom sredinom šezdesetih i početkom sedamdesetih godina peošloga stoljeća. U tim je godinama Stanić stjecao ona životna iskustva koja su odredila njegov put od prosvjetnog radnika do uspješnog biznismena.

Prisjećajući se toga vremena opisanog u školskim bilježnicama, autor nas podsjeća na razdoblje u kome je tragao za boljim i sretnijim životom. Bila su to vremena rađanja prvih ljubavi, sanjarenja o uspjehu preko noći, maštanja o sretnom životu i sazrijevanja u ozračju burnih društvenih promjena i previranja. Tražeći svoje mjesto pod suncem, Stanić u pjesmi pod naslovom Uzaludan vapaj napisanoj u Bargau 1970. godine, traži od vremena da na trenutak zastane, da bi mogao predahnuti na uzburkanom životnom oceanu.

Stanite satovi, da prikupim snagu.

Ako je suditi po kasnijem slijedu događaja, satovi su uslišili njegove molitve i ostavili mu dovoljno vremena da sakupi snagu za nove iskorake. Boraveći daleko od zavičaja i rodnog doma, Anto Stanić nostalgično se prisjeća majke kojoj posvećuje ciklus pjesama slaveći majčinsku bezgraničnu ljubav. Majka je oličenje dobrote na kojoj počiva svijet. Jedino biće koje nas u svemu razumije i podržava. Majka je simbol rađanja ljepote i odredište kome se vraćamo. Na kraju, majka je istina u koju bezgranično vjerujemo. Ljubav koju majka zrači reflektira se i na ljubav žene – životnog saputnika i supatnika. Ljubav je to iz koje se razvija, nastaje i opstaje svijet. Koliko je ljubav značajna vodilja na vijugavom životnom i pjesničkom putu, ponajbolje potvrđuju stihovi iz pjesme Pusti me da sanjam.

Pusti svog prosjaka ljubavi
da sanja, da uživa u tebi
Pusti ga da te voli.

Ljubav je magistrala kojom se brže stiže do postavljenog cilja. Ona je ishodište lijepog, kome čovjek teži od prve spoznaje svijeta. Ljubav je mjera za sve. Temeljni kamen na kome je sazidan naš dom i svijet raskoši i izobilja. Ljubav je rodno mjesto poezije. Ona je poticaj za uspjeh i uspjeh sam po sebi. Spoznao je to Anto Stanić u godinama mladosti i ta mu je spoznaja otkrivala staze uspjeha. Sada, kada je u godinama koje znače zrelost i ozbiljnost, kao duhovna nadgradnja Staniću dobro dođe druženje s poezijom.

Pjesma je oplemenjena vizija života i treba je uzeti kao božji dar ljudima i ljudski dar vremenu koje će trajati do vječnosti. Pjesma je poruka životu bez obzira je li pisana visokim stilom ili je plod želje pjesnikove da običnim riječima iskaže dubinu svojih osjećanja ili ljepotu prirode koja ga okružuje. Tako i u tim okvirima treba razumjeti poeziju Ante Stanića. Njegove su pjesme dug zavičaju i vremenu što se stoljećima odmotava u Kreševu, ispod uznosite planine Inač i na dašak vjetra udaljenim mineralnim kiseljačkim vrelima i termalnim fojničkim vodama. Poezijom se Stanić odužuje ljepoti koja zrači ljubav što milenijumima povezuje ljude i prirodu.

Knjiga BISERI ISPOD INČA pjesnikov je dodatak na tu povijesnu ogrlicu nanizanu u prošlom i sadašnjem vremenu, a otvorenom za vrijeme koga će popuniti buduće generacije. U tome je njezina osnovna i neprolazna vrijednost. Njezina poruka i oporuka pisana desetljećima i u svijet odaslana u prvoj godini trećega milenijuma.

Sarajevo, 2001. Književnik Ivo Mijo Andrić

 

———————————

Ivo Mijo Andrić

Rođen je 17.11.1948. godine u Čanićima kod Tuzle. Osnovnu školu pohađao je u Dobrnji, Mramoru i Lipnici, a srednju tehničku u Tuzli.

Završio je Fakultet političkih nauka i postdiplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, gdje je proveo veći dio života.

Radio je u privredi, obrazovnim ustanovama, sindikatima i državnim institucijama Bosne i Hercegovine te kraće vrijeme u hrvatskom obrazovanju.

Od sredine 2004. g. živi i stvara u Zagrebu.

Kontakt:

Više podataka o gospodinu Ivi Miji Andriću moći ćete saznati i tako da ga izravno kontaktirate.

Kontakt: E-mail: ivomijoandric@yahoo.com

 

——————–

 

Preuzmite knjigu “Anto Stanić kormilar svoga života”, Ive Mije Andrića

Ovaj članak preuzet je iz knjige “Anto Stanić kormilar svoga života”,

Ive Mije Andrića, koju možete preuzeti na sljedećoj adresi:

http://www.digitalne-knjige.com/andric16.php

 

——-
Odabrao, uredio i obradio: Nenad Grbac

————————

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present

Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.