Nakon kratke i teške bolesti u petak je, 17. ožujka u Amsterdamu preminula jedna od najvećih hrvatskih književnica – Dubravka Ugrešić. Autorica romana “Štefice Cvek u raljama života” (1981.), “Forsiranja romana – reke” (1988.) i “Baba Jaga je snijela jaje” (2008.), preminula je u 73. godini okružena s obitelji i prijateljima.
Rođena je 1949. godine u Kutini
Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završila je komparativnu književnost i ruski jezik da bi pri istom fakultetu gotovo dvadeset godina radila u Institutu za teoriju književnosti. S Aleksandrom Flakerom 1984. uredila je “Pojmovnik ruske avangarde” a prevodila je s ruskog, između ostalog i Daniila Harmsa.
Štefica Cvek u raljama života
Ugrešić je u Hrvatskoj najpoznatija po kratkom romanu “Štefica Cvek u raljama života”, s podnaslovom Patchwork roman, u kojem se postmodernistički, ironično i duhovito igra trivijalnom literaturom (ljubićem) gradeći tekst kao krojni arak s naslovima koji slijede sve krojačke termine, te grafički i sadržajno ušivajući citate, pisma i savjete. Štefica Cvek u raljama života je, nakon velike popularnosti, 1984. uspješno prebačena i na film (U raljama života, Rajka Grlića).
Život je bajka, no možda i nije
U istom vedrom tonu i postmodernističkom stilu stalnog propitivanja prirode pisanja i književnosti te suprotstavljanja popularne kulture visokoj literaturi, nastale su njezine zbirke kratkih priča Poza za prozu, Život je bajka, te roman Forsiranje romana-reke.
Vrijednost njene književnosti svi su prepoznali i cijenili, osim “Rvatskih” političara
Problematiziranjem egzila i pitanjima identiteta bave se njezini kasniji romani “Muzej bezuvjetne predaje”, i “Ministarstvo boli”, dok roman “Baba Jaga je snijela jaje”, razvija lik Babe Jage, stare vještice iz mitova, bajki i narodnih predanja, od samih začetaka mita do zanimljivih likova starih žena i njihovih suvremenih sudbina. Dubravka Ugrešić nagrađena je s nekoliko međunarodnih nagrada za svoj esejistički rad, počevši od zbirki Američki fikcionar i Kultura laži, te zbirke eseja, “Zabranjeno čitanje”, koja se bavi književnim trivijalnostima, izdavačima, agentima i piscima. Esejističke knjige “Nikog nema doma”, “Napad na minibar” i “Europa u Sepiji” bave se širokim rasponom tema, od digitalne revolucije do služavki s Filipina.
Kome su smetale hrvatske književnice?
Dubravka Ugrešić je napustila Hrvatsku još 1993. godine nakon hajke izazvane objavljivanjem teksta “Vještice iz Rija” u tjedniku Globus, godinama se spominjala kao jedna od mogućih kandidatkinja za Nobelovu nagradu iz književnosti. Zanimljivo je da je Vještice iz Rija je bio anonimni članak koji je pod naslovom Hrvatske feministice siluju Hrvatsku objavljen 11. prosinca 1992. u zagrebačkom tjedniku Globus. U njemu je pet hrvatskih književnica, novinarki i publicistica – Jelena Lovrić, Rada Iveković, Slavenka Drakulić, Vesna Kesić i Dubravka Ugrešić – bilo optuženo da su tijekom kongresa PEN-a u Rio de Janeiru navodno lobirale protiv održavanja sljedećeg kongresa u Dubrovniku. Neke od njih su nakon toga kao “izdajnice” bile izložene javnim kritikama, ali i brojnim prijetnjama. Kasnije se saznalo da je autor anonimnog članka bio istaknuti desničar Slaven Letica najpoznatiji po glupavim slikama na kojim je glumio Bana Josipa Jelačića. Ukoliko ste se upitali odakle je bio dotični Slaven Letica odgovor je jednostavan? Pa naravno da je on poticao iz tradicionalno “Turskih i Ustaških krajeva”, odnosno Dalmatinske zagore i Bosne i Hercegovine i naravno da su mu smetali baš svi Hrvati i Hrvatice koji nikad nisu bili Turci i Ustaše i koji nisu podržavali Ustaški zločinački režim. Taj članak je poslije postao predmetom brojnih sudskih tužbi.
Brnjica za vještice
Krajem osamdesetih vrlo omiljena književnica, nakon svog odlaska iz Hrvatske objavila je više esejističkih naslova među kojima su “Muzej bezuvjetne predaje” (1999.) i “Ministarstvo boli” (2004.). Njezina posljednja knjiga na hrvatskom izašla je 2021. – “Brnjica za vještice”, sastavljena je od dva dijela – autoričine čestitke upućene vlastitoj junakinji Štefici Cvek.
O ostavštini velike književnice brinut će se Zaklada koja će biti osnovana u Amsterdamu.
Pri kraju života Ugrešić se bavila i izložbenom djelatnošću – njezina izložba pod nazivom “Crvena škola” sastojala se od školskih početnica koje je književnica skupljala a izložba je u studenom 2022. bila postavljena u Beogradu. Uskoro bi trebao izaći i box set njezinih knjiga na kineskom. Vrijedi napomenuti i kako je Dubravka Ugrešić autorica jedne od najljepših hrvatskih knjiga za djecu “Kućni duhovi” iz 1988. godine.
Tko je bila Dubravka Ugrešić ?
Dubravka Ugrešić (1949. -2023) bila je hrvatska književnica, esejistica i prevoditeljica.
Gotovo dvadeset godina radila je u Institutu za teoriju književnosti pri zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Iz političkih razloga je početkom devedesetih godina prisiljena napustiti Hrvatsku. Kasnije je živjela je u Amsterdamu, predavala na američkim i europskim sveučilištima, te pisala za europske novine i časopise.
Ugrešić je najpoznatija po kratkom romanu “Štefica Cvek u raljama života”, s podnaslovom Patchwork roman, u kojem se postmodernistički, ironično i duhovito igra banalnom literaturom (ljubavnim romanima) pišući tekst kao krojni arak s naslovima koji slijede sve krojačke termine. “Štefica Cvek u raljama života” je, nakon velike popularnosti, 1984. godine uspješno prebačena i na film (U raljama života Rajka Grlića).
U istom vedrom tonu i postmodernističkom stilu stalnog propitivanja prirode pisanja i književnosti te suprotstavljanja popularne kulture visokoj literaturi, nastale su njezine zbirke kratkih priča: “Poza za prozu”, “Život je bajka”, te roman “Forsiranje romana-reke”.
Knjige Dubravke Ugrešić prevedene su na gotovo sve europske jezike i nagrađivane međunarodnim nagradama.
Preminula je nakon kratke i teške bolesti u petak, 17. ožujka u Amsterdamu.
—
Napisao, uredio i obradio: Nenad Grbac
————————
Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present
Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.
