Aforizam je kratka humoristično-satirična izreka koja na duhovit način iskazuje oštru kritiku stanja i pojava u društvu.
Satira je kao književni žanr nastala kada je vrijeme išlo unazad tijekom drugog stoljeća stare ere. Rodonačelnikom se smatra rimski pisac Lukilije. Satira je književni oblik u kojem se kritički ismijavaju pojedinac, skupina i pojave društvene nepravde. Ona razobličava društvene proturječnosti, političke strasti i druge pojedinačne i društvene slabosti, a svojim podsmijehom na podrugljiv i duhovit način, opominje i ispravlja.
Za razliku od satire, koja kritizira i opominje, humor je dobroćudan, a neki satiričari ga nazivaju “vic s ljubavlju”. Humor nasmijava, a satira ismijava. Humor oraspoloži, dok satira ukazuje na društvene bolesti. Uz to, humor je najjače oruđe i saveznik u procesu ozdravljenja.
Od postanka ljudskog društva humor je životna filozofija, optimistički pogled na svijet, ali dovoljno kritična da se u tom “lebdećem stanju” ne uspavamo. Humor ne sakriva neugodne činjenice, da bi nam bilo ljepše. On nas bodri da bolje i uspješnije preskačemo svakodnevne prepreke. Dobar humor nas makar na trenutak odmara od isforsirane službene mudrosti, kojom nas siluju propagandni mehanizmi. On nas uči da je prirodnost i spontana jednostavnost najveća mudrost.
Mnogi liječnici, psiholozi i sociolozi često naglašavaju da smijeh pomlađuje srce i mozak, prevenira i liječi stres, jača krvne žile i ozbiljna je prevencija mnogim drugim oboljenjima. Humoristični smijeh oslobađa i rasterećuje, čini čovjeka raspoloženijim i vedrijim.
Napolitanci zato kažu: Kada se smiješ cijeli svijet je s tobom, a kada plačeš, onda si sam.
Autor
Izabrani aforizmi:
***
Imao bih mnogo toga da kažem političarima, ali ne mogu od njih doći do riječi.
***
Dobro bi bilo da budućnost bude onakva o kakvoj nam govore političari.
***
Mnogo sam mladih ljudi, kao profesor, izveo na pravi put. Sada na tom putu prosjačim.
***
One koji ne daju povećanje plaća profesorima obrazovali su i odgajali ti profesori.
***
Savjete koje mladima daju stari ljudi zastarjeli su i mogu biti štetni.
***
Lakše je steći radne navike, nego raditi.
***
Naša država nije odumrla, ona je na umoru.
***
Od referenduma imaju koristi samo tiskare.
***
Prošlost ću nekako zaboraviti, ali kako da zaboravim sadašnjost.
***
Izgubio sam pamćenje. Poštenog nalaznika dobro ću nagraditi, ako se sjetim.
***
Materijalni bogataši su u pravilu duhovni siromasi.
***
Velike sile usporedno razvijaju dvije aktivnosti: Povećanje nataliteta i proizvodnju uništavajućeg oružja i oruđa.
***
Cinizam je i ruganje proglašavati dan siromašnih. Mnogi su siromašni cijeloga života.
***
Neki i svoja nečasna djela nazivaju humanizmom.
***
Od odlaskom mladih u inozemstvo najveću korist imaju tele-operateri.
***
Međunarodni problemi počeli su se rješavati bodljikavom žicom.
***
Čudna je europska politika prema migrantskoj krizi. Neke države pozivaju migrante da dođu, a neke ih progone.
***
Bosna i Hercegovina je sastavljena od tri naroda, koji se ljube dva do tri puta.
***
Još nije izračunato jeli Hrvatska imala veću materijalnu štetu u ratu ili poslijeratnom periodu?
***
Ostarjeli političari u našoj državi ne mare puno što nam mladi odlaze u inozemstvo. Ako neki od perspektivnih kadrova živi i radi u Norveškoj, neće mu pasti na pamet da se kandidira na neku političku funkciju u našoj državi.
***
Ljubav se ne kupuje, jer bi bila preskupa.
***
Političari u organima vlasti zbog vlastite sigurnosti, za suradnike biraju rođake ili dobre prijatelje.
***
Otadžbina mi je tamo gdje sam rođen. Domovina tamo gdje se bolje živi.
***
Neki su u posljednjem ratu postali invalidi, noseći bijelu tehniku i namještaj.
***
Pogrešno su ga tukli. Htjeli su ubiti boga u njemu, a on je ateista.
***
Veliko je pitanje dali će se prije raspasti Bosna i Hercegovina ili Europska unija koja njome upravlja.
***
Da je blagostanje u našoj državi takvo kakvom ga prikazuju i obećavaju kandidati za predsjednika, narodi iz Švicarske i Njemačke bi masovno dolazili da žive u našoj državi.
***
Narod kojem drugi kapu kroji, brzo ostane bez glave.
***
———————————
Savo Ilić
Rođen je 21.11.1932. u selu Potpeć, kod Tuzle, u Bosni i Hercegovini.
Do 1994. živio je i radio u Tuzli, kada se s obitelji preselio u Pulu.
Studije prava završio je u Zagrebu.
Do umirovljenja radio je razne odgovorne poslove u privredi i državnim institucijama. Autor je većeg broja radova s područja pravnih znanosti i zaštite ljudskih prava.
Objavio je više knjiga na temu sportske rekreacije – pješačenje u prirodi i nordijskog hodanja. Utemeljitelj je i jedan od osnivača Kluba rekreativaca „Istra” u Puli /KRUPP/.
Bavio se aforistikom, humorom i publicističkim radom. Priredio je dvije knjige poezije pod naslovima: PJESMOM KROZ VRIJEME – Izbor poezije južnoslavenskih pjesnika i EUROPSKI PJESNICI O PRIRODI.
Dobitnik je većeg broja nagrada i priznanja za doprinos u razvitku sporta i drugih društvenih djelatnosti.
Savo Ilić preminuo je 28. travnja 2021. godine. Otišao je tiho i dostojanstveno kako je i želio.
——————–
Preuzmite knjigu “AFORIZMI & ježeve bodlje”, Save Ilića
Knjigu “AFORIZMI & ježeve bodlje”, Save Ilića moći ćete preuzeti s našeg portala tako da
svojim mišem kliknete na link: http://www.digitalne-knjige.com/ilic2.php te pažljivo
slijedite daljnje upute o uvjetima preuzimanja digitalnih knjiga.
—————–
Odabrao, uredio i obradio: Nenad Grbac
————————
Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present
Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.
