Bosanski patareni ili bogumili, su historijski, kulturološki i sociološki fenomen, evropskoj kulturnoj javnosti malo ili nikako poznat.
Rijetki poznavaoci fenomena bosanskih bogumila, fascinirani kulturnim tragom koji su iza sebe ostavili, u kamenim nadgrobnim spomenicima, će im odrediti epohalno i grandiozno mjesto u kulturi i umjetnosti Evrope pa i svijeta.
Tako će švedski historičar Hans Furuhagen ustvrditi “da su inspirisali protestantizam u Evropi” misleći na Martina Lutera i reformizam (1517. godine) koji je građen na bogumilskom principu obraćanja Gospodu na svom jeziku. Nesuđeni hrvatski nobelovac Miroslav Krleža će zapisati da “Evropa i nema spomenike kulture osim bosanskih bogumilskih stećaka”.
Engleski arheolog Artur Evans (poznat po otkriću Minoiske palate kod Knososa na Kreti) svojim istraživanjem i knjigom o stećcima je evropskoj janosti otkrio i stećke i pataransku kulturu.
Profesor Džemal Sokolović je bosanske bogumile nazvao “prvim evropskim protestantima”.
Cijeloj priči dodajmo i plejadu umjetnika koji su stvarali inspirisani stvaralaštvom bosanskih bogumila poput Tina Ujevića, Lazara Drljače, Maka Dizdara… ili velikana koje su njihova djela i vjerovanja među bogumile smjestila Lava Tolstoja ili Mahatmu Gandhija.
Mak Dizdar će za bogumilske stećke reći: “Stećak je za mene ono što nije za druge, ono što na njem i u njemu nisu drugi unijeli ni znali da vide. Jest kamen, ali jeste i riječ, jest zemlja, ali jeste i nebo, jeste materija, ali jeste i duh, jest krik, ali jeste i pjesma, jest smrt, ali jeste i život, jest prošlost, ali jeste i budućnost.”
Najveći doprinos priči o bogumilima, omogućili su sami bogumili, ostavljajući iza sebe ogroman broj kamenih stećaka sa porukama na njima.
Od osmog vijeka, nove ere, do danas, je preteklo preko 66 478 kamenih stećaka a najveći broj njih, preko 80%, se nalazi na prostoru Bosne i Hercegovine.
Osvajajući prostore nastanjene bogumilima, i proganjajući ih kao jeretike, katolička i pravoslavna crkva uništavale su i ostatke njihove kulture, a kamene stećke koristile za gradnju svojih crkava ili utvrda.
Specifičnost i fenomen pisanih bogumilskih poruka, uklesanih na kamene stećke, je u tome što one dolaze kao poruke onih koji više nisu među živima, onih koji govore neponovljivim iskustvom: ”Da mi se ispod ove stijene dići svaki bi mi novi dan bio po jedan pravi život”.
Poruke sadrže sve ono što ispunjava i suštinu sama čovjeka: ljubav, strahove, radost, žal, sumnju.1 Sam kameni stećak je doživljen kao veza, oči, između dva svijta: ”Nemojte prevaliti ovaj kamen. To su moje oči kroz koje i dalje zvijezde i Šiparu gledam”.
I kao po pravilu na njima čitamo žal za rastancima i želju za ponovnim susretima sa dragima: ”… u ovoj beskrajnoj šutnji ja slutim prisustvo i nagovještaj tvojih ne Božijih koraka. Ako je to još i Božija kazna ja se toj kazni svojim ludim srcem radujem.”
Ovo je prvi put da i na engleskom jeziku čitaocu nudimo dio priče o bogumilskim stećcima i porukama bogumila kroz epitafe, kratku priču o njima uz obilje fotografija samih stećaka.
Za ovu priču o bogumilima neizmjerno sam zahvalan tragu koji su o njima ostavili: Arthur Evans, Miroslav Krleža, Hans Furuhagen, Mak Dizdar i mnogi drugi koji su se grijali na istoj, bogumilskoj, vatri. Posebnu zahvalnost dugujem dr. Nenadu Tanoviću sakupljaču i čuvaru poruka u kamenu davno ostavljenih.
Ševko Kadrić (Iz knjige “Bogumili kao inspiracija”)
————————————-
——————————–
Što je Stećak
“Neka oprosti gospođa Evropa,
ona nema spomenike kulture.
Pleme Inka u Americi ima spomenike,
Egipat ima prave spomenike kulture.
Neka oprosti gospođa Evropa
samo Bosna, ima spomenike.
Stećke.
Šta je stećak?
Oličenje gorštaka Bosnaca!
Šta radi Bosanac na stećku?
Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku!
Ali nigdje, nigdje, niko nije pronašao stećak
na kome Bosanac kleči ili moli.
Na kome je prikazan kao sužanj.”
Miroslav Krleža 1960. godine
——————————–
——————————–
Natpis sa stečka
A se leži Mihać a ne leži mi se
Po zemlji sam hodio tražeći pravi put
I nisam ga našao
Sad znam ono što tad neznadoh
Puta nema, put je ono kuda hodiš i dokle hodiš.
Ovaj kam je biljeg na mom putu.
Neprevali ga, ni ispod nećeš naći svoj put
već smrvljenog mene.
Po Gospodu ljeta 1343
——————————–
Digitalnu knjigu “Bogumili kao inspiracija” možete besplatno preuzeti na sljedećoj adresi:
http://www.digitalne-knjige.com/kadric6.php
Uredio i obradio: Nenad Grbac
————————
Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present
Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.
