Duboke su povijesne veze hrvatskog i češkog naroda, a još živi i legenda da je praotac Čeh rodom iz Krapine. Do prije stotinu i nekoliko godina Hrvatska i Češka bile su u sastavu iste k. u. k. carevine, zatim u socijalističkim državama sa susjednim republikama, da bi od prije trideset i koju godinu postale samostalne države s demokratskim ustrojem. Česi su imali više sreće da su to doživjeli mirnim putem, dok su Hrvati na tom putu razdruživanja s Jugoslavijom morali proći kroz traumatični krvavi Domovinski rat. I zbog toga, očito, Česi imaju više naslijeđene darovitosti i smisla za humor pa im gotovo i zavidim što imaju bolje i duhovitiji filmove i romane od nas Hrvata. Ne možemo u svemu biti najbolji! Slavenska braća Česi čak su se uspješnije šalili i na ratne teme, primjerice Hašek o Prvom, Hrabal o Drugom svjetskom ratu, ili Kundera o staljinističkom totalitarnom režimu.
Duboke su i međusobne književne veze: češki kralj Karlo IV. izgradio je 1348- u Pragu benediktinski samostan Emaus za hrvatske glagoljaše, Marulićeva Institucija prevedena je u Češkoj dvaput u 17. stoljeću, u 19. i 20. stoljeću narodna balada Hasanaginica prevedena je 11 puta…! Na toj brazdi niknulo je i ovo zajedničkom aforističko kolo čeških i hrvatskih kolega, u knjizi koja humorističko-satiričnim bljeskom osvjetljava obje strane bilateralnog medaljona, u kojoj aforopisci razotkrivaju i pribijaju na zid poruge mnoge osobne i nacionalne slabosti, bolesti, poroke i krivice.
U tih skoro dva stoljeća iznjedreni su brojni naraštaji talentiranih i discipliniranih vladara pera i misli, između kojih se priređivač ove male antologije Ivo Mijo Andrić odlučio za 92 oštroumnika, po 46 sa svake strane granice koju natkriljuje most sazdan od kolopleta riječi uvezanih u ritmično kolo poetsko-filozofske mislarice. Neka ona potakne nova zbližavanja hrvatskog i češkog humorističkog pobratimstva u svemirskoj kristalnoj kocki vedrine i da cijepljenjem bohemistikom dobijemo nove boeme aforistike.
Mladen Vuković
Paleta mudrih i duhovitih riječi, Ive Mije Andrića
****
Jaroslav Boček (1932., Úlovice u Loun – 2003., Prag). Humorist, prozaist, kritičar, publicist, autor kratkih filmova.
***
Filozofija je misliti, ideologija – vjerovati.
***
Ironija je štit nježnih duša.
***
Suprotnost istini nije laž, već druga istina.
***
Brat taštine je egzibicionizam.
***
I misao se može ubiti frazama.
***
Pisac je pametniji od cenzora. Ali nikad nije pametniji od auto-cenzora.
***
Samo je u politici moguće spremiti ražanj dok je zec u šumi.
***
Ljubav zaluđuju ljepše od bilo čega na svijetu.
***
Toliko je opsjednut seksom da ga uzbuđuje čak i ženski bicikl.
***
Ako je žena vrijedna grijeha, grijeh je s njom ne zgriješiti.
***
Ne žuri k svome grobu. On žuri k tebi.
****
Jozef Čapek (1887., Hronov – 1945., Bergen-Bersen, konc-logor u Njemačkoj). Aforist, esejist, prozni pisac i slikar. Pisao pripovijetke zajedno s bratom Karelom Čapekom.
***
Od dva različita mišljenja, pobjeđuje glasnije.
***
Čovjek od svijeta traži sve, a od sebe ništa.
***
U traženju odgovora, dobivamo nova pitanja.
***
Kako voljeti bližnjeg, ako je gori od tebe.?!
***
Ja sam maksimalist kome to nije dovoljno.
***
Najnesretniji su oni ljudi koji se u sebi dosađuju.
***
Mir među narodima zavisi od mira u ljudima.
***
Čitav život se kreće između onoga što hoćemo i onoga što moramo.
***
Čovjek je po prirodi stvorenje nezadovoljno svima drugima.
***
Nije malo ljudi spremnih da se ponize da bi ponižavali druge.
****
Karel Čapek (1890., Malé Svatoňovice – 1938., Prag). Poznati pisac i novinar, doktor filozofije.
***
Za stvar mira ni jedna tuđa žrtva nije velika.
***
Mir! Sada opet mirno možemo krenuti u naoružavanje.
***
Neuspjeh: upotrijebiti priliku. Uspjeh: zloupotrijebiti priliku.
***
Sklopili smo ugovor, sada se trebamo dogovoriti kako da ga kršimo.
***
Ugovori postoje zato da ih slabiji izvršavaju.
***
Atila: „I ja hoću mir, ali hunski!“
***
Svijet ipak napreduje: umjesto ratnog nasilja imamo nasilje bez rata.
***
Neutralnost? To je zarađivanje na ratu koga vode drugi.
***
O volji naroda obično govore oni koji mu naređuju.
***
Razum uči da se treba prilagoditi ljudskoj gluposti.
***
Gladni ne žele da vladaju već da jedu.
***
Humor je privremena zaštita od sudbine.
***
Humor je najdemokratskiji oblik ljudskog života.
***
Čovjek treba da o svemu zna nešto, a o nečemu sve.
***
Nije li ponižavajućeg za čovjeka da igra ulogu čovjeka.
***
Legitimna vlada je ona koja ima prednost u artiljeriji.
***
Neobični slučajevi se obično ponavljaju.
****
Jaroslav Hašek (1883., Prag – 1923., Lipnice). Pisac, novelist, humorist, satiričar, autor poznatog romana „Doživljaji dobrog vojnika Švejka u svjetskom ratu“.
***
Dobro je biti pametan, ali nije dobro kad ne znaš što ćeš s njom.
***
Kad pišem razmišljam kako pisati bolje od drugih.
***
Prvo, nisam to pročitao, a drugo, to je glupost.
***
Rat je zahtijevao hrabrost čak i u krađi.
***
Čovjek je toliko složeno biće da čovječanstvo o tome nema pojma.
***
Velika vremena zahtijevaju velike ljude.
***
Skromnost krasi muškarca, ali pravi muškarac ne nosi ukrase.
***
Svaki današnji mladić treba da ima ženu. Najbolje – svoju.
***
U ludnici mogu da kažu što im padne na pamet, kao u parlamentu.
***
Problem je kada čovjek iznenada počinje da mudruje –
to uvijek miriše na delirium tremens.
***
Sretan i vidovit je tko teži da živi onako kako bi želio da živi poslije smrti.
***
Čista voda je zaista okrutno piće.
****
Václav Havel (1936., Prag – 2011., Hrádeček). Prozni i dramski pisac, aktivist, disident. Posljednji je čehoslovački i prvi predsjednik Češke Republike. Jedan od zaslužnih za mirni razlaz Slovačke i Češke.
***
Svaka ljudska patnja tiče se svakog ljudskog bića.
***
Tko kaže da je politika prljava, taj čini politiku prljavom.
***
***
Politika nije vještina mogućeg; politika je vještina nemogućeg.
***
Teorija manjeg zla ne negira činjenicu da je manje zlo također zlo.
***
Čovjek treba da se ponaša onako kako misli da se trebaju svi ponašati.
***
Nepovjerenje u riječi manje je štetno od neopravdane vjere u njih.
***
Moramo raditi za dobro, a ne zato što to može dovesti do uspjeha.
***
Predstava mora biti pametnija od svog autora.
***
Mislim da kazalište treba uvijek biti malo sumnjivo.
***
Tolerancija nije samo prilagođavanje drugima,
već je i razumijevanje identiteta drugih kao osobnog.
****
Bohumil Hrabal (1914., Židenice, Brno – 1997., Prag). Poznati romanopisac i najprevođeniji je češki književnik. Radio kao fizički radnik u čeličani. Objavio više desetaka knjiga proze.
***
Čovjek je kao sat; ide dok ne stane.
***
Politika je prostor mogućeg, umjetnost je prostor nemogućeg.
***
Političari su ljudi koji plivaju slobodnim stilom.
***
Ljudi su sve i ništa. Sve koje na kraju ide u ništa.
***
Budite ljubazni s ljudima, inače vam neće doći na sahranu.
***
Postoje mrlje koje se ne mogu očistiti bez uništenja tkanine.
***
Kad dođete do kraja, zaboravite na početak.
***
Samo dobri pisci imaju dobre čitatelje.
***
Lako se pokazati ako se ne morate puno dokazivati.
***
Uz dobru knjigu čitalac bolje zaspi.
***
Najljepša bolest na svijetu je zdravlje.
***
Ako ste pametni, dijelite pamet i s drugima.
*****
————————–
Ivo Mijo Andrić
Rođen je 17.11.1948. godine u Čanićima kod Tuzle. Osnovnu školu pohađao je u Dobrnji, Mramoru i Lipnici, a srednju tehničku u Tuzli.
Završio je Fakultet političkih nauka i postdiplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, gdje je proveo veći dio života.
Radio je u privredi, obrazovnim ustanovama, sindikatima i državnim institucijama Bosne i Hercegovine te kraće vrijeme u hrvatskom obrazovanju.
Od sredine 2004. g. živi i stvara u Zagrebu.
Kontakt:
Više podataka o gospodinu Ivi Miji Andriću moći ćete saznati i tako da ga izravno kontaktirate.
Kontakt: E-mail: ivomijoandric@yahoo.com
——————–
Preuzmite knjigu “Otisci vedrine”, Ive Mije Andrića
Ovaj članak preuzet je iz knjige “Otisci vedrine”, Zbornik hrvatskih i čeških aforista, Ive Mije Andrića, koju možete preuzeti na sljedećoj adresi:
https://www.digitalne-knjige.com/andric37.php
—
Odabrao, uredio i obradio: Nenad Grbac
————————
Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present
Sadržaj ove stranice nije dopušteno, ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.
