Knjige su kroz povijest imale snažan utjecaj na kulturu, znanost i razvoj čovječanstva. U nekim slučajevima knjige su promijenile svijet na bolje, potaknule nove vizije, educirale nas, potakle razvoj znanosti, omogućile nam da suosjećamo s drugima
Svatko tko je ikada okrenuo stranicu razumije potencijal knjige u smislu da promijene svijet na razne načine. A, ovdje, ćemo vam navesti nekoliko najutjecajnijih knjiga u povijesti i pokušati vam objasniti i kako su one natjerale čovječanstvo da na stvari gleda u novom svjetlu.
———-
Knjige koje su promijenile svijet: 1984., Georga Orwella
Tisuću devetsto osamdeset četvrta, znanstvenofantastični je roman koji je 1949. godine objavio britanski književnik Georg Orwell. Radnja romana, smještena u London istoimene godine opisuje futurističko totalitarno društvo čiji vlastodršci upotrebljavaju najsuvremenija dostignuća tehnologije i psihologije da bi mase držali u pokornosti. Glavni lik romana je Winston Smith, sitni službenik u Ministarstvu istine zadužen za režimsku propagandu koji postaje razočaran svojim životom i pokušava izvesti pobunu koja završava njegovim uhićenjem i mučenjem.
Kako političari manipuliraju istinom?
Jedna je od glavnih tema priče cenzura, osobito u Ministarstvu istine gdje se fotografije retuširaju a javni arhivi izmjenjuju da bi se riješili neugodnih “neosoba” (ljudi kojih se partija odlučila riješiti i izbrisati iz povijesti). Telekrani pokazuju nevjerojatno preuveličane i lažne brojke o stalno rastućoj ekonomiji i sve boljem životnom standardu iako u stvarnosti građani žive sve lošije te čak i normalne namirnice postaju rijetkost. Stalno se dobivaju i izvješća o velikim pobjedama na ratnom polju iako je krajni cilj rata nepoznat a neprijatelji neodređeni. No nitko od građana ne može neutralno povjeriti informacije jer partija kontrolira sve medije. Sam Orwell jednom je izjavio: “Već sam u ranijoj dobi primijetio da se nijedan događaj ispravno ne objavljuje u novinama.”
Upozorenje budućim generacijama
Ta knjiga postala je ne samo najpoznatiji Orwellov roman nego jedno od klasičnih djela distopije i jedan od najutjecajnijih romana 20. stoljeća. Često se smatra jednim od klasika moderne književnosti. Temeljen na autorovim iskustvima vezanim sa španjolskim građanskim ratom, odnosno Drugim svjetskim ratom i ideologijama fašizma i komunizma, roman je shvaćen kao upozorenje budućim generacijama, odnosno nadahnuće mnogim književnicima, filozofima i političkim teoretičarima. Popularnost romana odrazila se i u mnogim jezicima u koje su ušle fraze iz romana kao što su novogovor i Veliki Brat. Ideje vezane s romanom često se nazivaju orvelovskim.
Povećalo za ispitivanje sadašnjosti
„To je fantazija o političkoj budućnosti i, kao i svaka takva fantazija, služi svom autoru kao povećalo za ispitivanje sadašnjosti“, napisao je The New Yorker nakon objavljivanja romana iz 1949. godine . Ta je recenzija mogla biti napisana jučer.
Veliki brat, dvomišljenje i novogovor
Izrazi veliki brat, dvomišljenje i novogovor potječu od Orwella, koji je bio teško bolestan od tuberkuloze dok je pisao knjigu. (Umro je samo nekoliko mjeseci nakon što je objavljena.) Ta, priča je postala istoznačnica za nametljivi autoritet političara i rastezljivu istinu koju isti ti zagovaraju.
Učinak Tisuću devetsto osamdeset četvrte
Učinak Tisuću devetsto osamdeset četvrte na engleski jezik bio je ogroman: koncepti Velikog Brata, sobe 101, misaone policije, zlomisli, novogovora i dvomisli postale su česte fraze kojima se protivi nečijoj opasnosti od totalitarnog autoriteta.[49] Orwell se redovito poistovjećuje s godinom 1984. te je asteroid 11020 Orwell koji je u srpnju te godine otkrio Antonín Mrkos dobio ime po tom piscu. Iste godine emitirana je i televizijska reklama 1984. kojom je kompanija Apple Inc. javnosti predstavila svoj novi osobni kompjuter Macintosh. Napravljena je kao kratki igrani film u režiji Ridleya Scotta, a nadahnut Orwellovim slavnim romanom. U njemu siromašnim prolovima preko telekrana vlastodržac nalik na Velikog Brata drži govor u kojem slavi “objedinjenje misli” sve dok mlada atletičarka koju progone policajci ne uspije baciti čekić u ekran i razbiti ga šokirajući publiku. Na kraju se pojavljuje natpis: “24. siječnja Apple će predstaviti Macintosh. I vidjet ćete zašto 1984. neće biti kao 1984.”
U srpnju 1974. David Bowie izdao je singl 1984 s albuma Diamond Dogs koji je prvotno bio namijenjen nikad dovršenom mjuziklu nadahnutim Orwelovim djelom.
Reference na teme, koncepte i detalje iz romana
Reference na teme, koncepte i detalje iz romana često su se javljale u popularnoj kulturi, osobito u glazbi i medijima. Jedan je primjer popularna TV reality emisija Big Brother, u kojoj skupina ljudi živi zajedno u velikoj kući izolirana od svijeta dok ih stalno snimaju kamere.
Nešto što zvuči kao 1984…
U studenom 2011. vlada Sjedinjenih Država pred Vrhovnim sudom SAD-a izjavila je da želi nastaviti s primjenom praćenja pojedinaca uz pomoć GPS-a, a da prije ne traži nalog. Kao odgovor sudac Stephen Breyer pitao je što to znači za demokratsko društvo. Breyer je zapitao: “Ako pobijedite u ovom slučaju, onda ništa ne sprječava policiju ili vladu od javnog nadziranja svakog građana SAD-a 24 sata dnevno. Dakle, ako pobijedite, stvarate nešto što zvuči kao 1984…..”
A, ni europski političari ne zaostaju…
Sličnu sudbinu svojim građanima pripremaju i priglupi političari iz Europske unija koji svoja nastojanja za pračenjem života građana nastroje opravdati navodnom borbom protiv pedofilije. A vjerojatno bi jedino George Orwell mogao narodu objasniti da njima zapravo ni ne treba borba protiv pedofila, ali da im jako treba borba protiv prigluopih, nepoštenih, lažljivih i manipulativnih političara.
Tko je bio George Orwell?
Eric Arthur Blair (Motihari, Bengal, 25. lipnja 1903. – London, 21. siječnja 1950.), poznatiji pod pseudonimom George Orwell, bio je engleski pisac i novinar. Najpoznatiji je po alegorijskom političkom romanu Životinjska farma i antiutopijskom romanu 1984. Roman “1984.”, koji opisuje futurističko totalitarno društvo, doveo je do upotrebe pridjeva “orvelijanski” za opis mehanizma državne kontrole misli.
Rođen je u Bengalu 1903., u britanskoj koloniji Indiji, gdje je njegov otac, Richard, radio u Državnom odsjeku za opijum. Njegova majka, Ida, odvela ga je u Englesku kad je imao godinu dana. Školovao se na fakultetu u u Etonu. Pseudonim je počeo koristiti 1933. godine, dok je pisao za časopis New Adelphi. Bio je to pomalo neobičan izbor pseudonima za pisca progresivnih socijalističkih stavova, kojim je naglasio svoju naklonost prema engleskoj tradiciji (George je svetac zaštitnik Engleske, dok je rijeka Orwell u Suffolku jedan od omiljenih dijelova Engleske).
Većinu svoje profesionalne karijere Orwell je bio poznat ponajprije po novinarskim radovima, kako u britansku tisku tako i u reportažama kao što su Homage to Catalonia (koja opisuje njegove aktivnosti u Španjolskom građanskom ratu), Down and Out in Paris and London (koja opisuje razdoblje siromaštva u tim gradovima), te u The Road to Wigan Pier (koja opisuje životne uvjete siromašnih rudara sjeverne Engleske). Prema Newsweeku, Orwell “je bio najbolji novinar svog vremena i najbolji arhitekt engleskog eseja još od doba Hazlitta.”
Preminuo je u dobi od 47 godina od tuberkuloze od koje je vjerojatno obolio u razdoblju opisanom u djelu “Down and Out in Paris and London”. Posljednje tri godine života proveo je po bolnicama.
————
Napisao, uredio i obradio: Nenad Grbac
————————
Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present
Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.
