Uvod u kabalu! (iz knjige “Kabala u potrazi za smislom”, Miljenka Brkića)

Dragi čitatelju, pred tobom je tekst knjige i on nosi u sebi neki smisao. Čitajući ovu knjigu ti ćeš doživjeti taj smisao, jer je tvoja duša osjetljiva na riječi koje su sastavnica teksta. Ali smisao koji ćeš doživjeti nije učinak nekakve magije riječi, nije puki proizvod kombinacije riječi u tekst. Smisao koji ćeš doživjeti je smisao same zbiljnosti na koju on ukazuje, a ti taj smisao doživljavaš u svojoj duši. I ne bi ga mogao doživjeti da on zbiljski ne postoji, da nije smisao same zbilje koja je postojala i prije ovog napisanog teksta. A koja je to zbilja na koju tekst upućuje doznati ćeš čitanjem tog teksta.

Grafička napomena:

Hebrejsko slovo Het transliterirano je kao Ḥ i ḥ; izgovara se kao glas h u njemačkoj riječi der Bach (potok) koju bismo transliterirali kao [Baḥ]

1. UVOD U KABALU

Knjiga razmatra odnos Kabale i smisla. Smisao nije postavljen tek općenito u znaku semantičke teorije, nego se razmatra mogućnost otkrivanja smisla kroz učenje i praksu Kabale. Knjiga se dijeli na tematske cjeline:

– Odnos smisla i govora, smisla i pokreta, smisla i mišljenja;

– Tumačenje smisla u Kabali;

– Bog i smisao, tema besmisla u knjigama Kohelet i Job;

– Praksa življenja najvišeg smisla.

Ključne riječi: Kabala, potraga, smisao, simboli, govor, Bog, ispraznost (hevel), praksa Kabale, tumačenje.

1.1 Što je Kabala?

Kabala je primanje (hebr kibel: primiti) i prihvaćanje vizije (hebr: חָזוֹן) stvaranja svijeta i života u svijetu pod vidom emanacije Božjih atributa. Ta vizija je uobličena u tekst knjiga koje čine tradiciju Kabale, ponajviše Tanak (Biblija) i Talmud. Čije su to vizije?

To su vizije velikih židovskih proroka počam od Mojsija pa sve do Malahija. Oni su u svojim najvišim stanjima duha, razinama duše koje korespondiraju najfinijim razinama bitka, „vidjeli“ istinu i prihvatili kao vjerodostojnu istost stanja duše i stanja zbiljnosti. Svoju viziju stvaranja svijeta, stvaranja života, stvaranja čovjeka, povijest ljudskog roda (od Adama i Eve do danas) uzeli su kao otkrivanje onoga što uistinu jest istina same stvarnosti – a ne tek puko priviđanje u duši! Njihove vizije nisu tek nešto puko subjektivno, nego su doživljaj, ogledanje u duši, onoga što postoji objektivno kao „vanjska“ stvarnost. Ono što smo primili kao svete spise je zapis ili tekst koji prenosi njihove vizije. Spisi su postali sveti po svetosti njihovih vizija, a vizije su svete po svetosti njihovih nositelja. Ali odakle to što je došlo kao vizija tim svetim ljudima – prorocima?

O tome govori sam tekst koji je zapis vizije koja je dana svetim ljudima. Sadržaj vizije nadilazi svetost vizije i nije proizvod vizije, nego joj prethodi, naime: samo stvaranje svijeta je nešto što se dogodilo i događa se prije i neovisno o ljudskim vizijama pa ma kako one bile svete i sveti njihovi nositelji.

Svaki čovjek traži u svijetu smisao pojava, događaja, stvari. Nalaženje tog smisla ovisi o samom čovjeku i o načinu na koji traži taj smisao. Kabala je samo jedan od načina pronalaženja smisla. Koji i kakav način?

Put Kabale sastoji se u traženju smisla neke pojave, ali da se pritom ne zastane na razini pojave, nego da se tražitelj uzdigne iznad pojave te da na višim razinama postojanja (u Kabali se govori o četiri svijeta) pronađe bit pojave, kako je ona proizvedena od Boga, te da se ta ista bit razumije kao ono do čega nam je u pojavi najviše stalo. Postupak, ili metoda, Kabale nije pak stvar slučajnog nadahnuća jedne individue, nego je rezultat dugog razvoja u radu mnogih tražitelja koji su svoja razmišljanja predavali svojim sljedbenicima; otuda i ime Kabala: predaja i primanje te predaje, od hebrejske riječi kibel = primati[1]. Kabala nije nikakvo tajno učenje, ali je učenje o tajni i to najvećoj, niti je zatvoreno u elitni krug samo nekih ljudi; ono nije niti nekakvo maglovito učenje; ono je uistinu mističko učenje što znači takvo koje je na putu dostizanja iskustvenog susreta s Bogom. To da je nešto mističko znači da nije lako izrecivo (u racionalnom diskursu), ali ono što bi trebalo iskazati, dakle iskustvo koje je zadobio neki kabalist, nije puki besmisao (bez smisla) nego je naprotiv najviši smisao što ga čovjek u životu traži. Još jedno: u traženju tog (najvišeg) smisla kabalist ne bježi od života, nego naprotiv još snažnije prianja uza nj, još više se angažira u njemu, i to mu omogućuje pronalazak smisla pojava i događaja vezanih uz ovozemaljski život. Napominjem da je općenito bit židovstva u tome da čovjek prianja uz Boga – transcendenciju, tako i ovozemaljski život – imanenciju.

Ako se stalno zadržavamo i upiljimo pogled samo na fizičku razinu postojanja (Asija svijet), tada suviše lako – zbog nezadovoljenja našeg cjelovitog bića – zadovoljavamo surogatima (nadomjescima) za tu razinu postojanja te u slučaju očajavanja bježimo u narkomaniju, alkoholizam, a u moderno doba – u virtualni svijet.

U stvari, mi na jedan nemudar način bježimo iz ovog svijeta, jer ga olako reduciramo na vidljivu, pojavnu razinu, na to kako stvari izgledaju na površini. Ovaj se svijet ne smije svesti na fizičku razinu – Asija svijet, i o tome nam govori Kabala. Ona proširuje naš pogled na sve razine postojanja od ovog fizičkog svijeta do najvišeg svijeta Boga: u Kabali govorimo o razinama svjetova Asija, Jecira, Beria iAcilut.

Kabala nas uči da pažljivo zastanemo pri fenomenima ovog svijeta pa da razmatramo one više i suptilnije razine postojanja; da od fizičkih bića u svijetu Asija prelazimo na čiste likove u svijetu Jecira, pa na energijski vid bića u svijetu Beria, dalje na to kako Bog izgovara biće u svijetu Acilut, do svjetlosnog bića Adam Kadmon.

Te više razine bića, u finijim i bogatijim slojevima, u njihovoj blizini Bogu, ne možemo naći pri površnom gledanju u ovom svijetu; isto tako ni u surogatu za ovaj svijet kao što je virtualni svijet; iza slika na Internetu ne stoji ništa više od te slike, ne stoji ideja (čisti lik) bića, ni njegova snaga (snagotnina), ni njegova izgovorenost u Bogu, ni njegovo čisto svjetlosno biće u En Sofu. Za to je potrebna Kabala i njena praksa u realnom svijetu.

En Sof: Čista bit Božjih atributa, biva izgovorena, ili dobiva svoje ime u svijetu Acilut, ispunja se Božjom snagom u svijetu Beria, dolazi do diferencija u sadržaju Atributa u svijetu oblikovanja (Jecira: oblikovati znači učiniti vidljivim kroz postavljanje diferencija na homogeno tkivo bitka), i na kraju emaniranja Atribut se pojavljuje, čini sebe vidljivim na svjetlu, u svijetu Asija. Bit emanira u pojavu, analogno tome smisao prelazi u svjetlost. Bit se pojavljuje (fainesthai); analogno tome smisao se rasvjetljuje.

U praksi Kabale bit Atributa se kontemplira (hitbonenut): bit se smireno promatra unutarnjim pogledom; pojava se emotivno zaživljuje[2] tako da se svjesnim naporom volje, pažnja usmjerava na pojave koje su dobre – one koje u čovjeku pobuđuju jecer hatov. Potreban je napor volje da se čovjek odmakne od „lijepih“ likova koji mu se sviđaju, ali pobuđuju u čovjeku jecer hara i time navode na činjenje zla.

————–

[1]Ime Kabale dolazi od hebrejske riječi „kabala“: primitak, dobitak; prihvat, prihvaćanje, prijem; usmena tradicija, kabala. Prema Amerl (1997), str. 245

[2]emotivno zaživjeti; dati emocionalnu podršku (emotional leben; emotionale Unterstützung geben); to live emotionally; hebr: lihjot rigšit (לִחיוֹתרִגשִׁית); give emotional support ; hebr: tan temiha rigšitתַןתְמִיכָהרִגשִׁית

Miljenko Brkić

Rođen 22. travnja 1946. u Zadru. Dio djetinjstva proveo u Gorskom Kotaru (Lokve) a osnovnu školu pohađao na Velom Ižu. Gimnaziju završio u Zadru. U Zagrebu studirao najprije fiziku da bi na drugoj godini studija prešao na studij psihologije, filozofije i francuskog jezika na Filozofskom fakultetu. Magistrirao na temu „Kant i problem znanosti“, a doktoriraofilozofiju na temu „Filozofija i paideia u Hegelovu djelu“. Najprije radio na gimnaziji u Karlovcu gdje je predavao filozofiju, psihologiju i francuski jezik. Osim rada u školi bavi se i jogom tako da je držao tečajeve joga-asana za građane Karlovca. Osim toga proučavao i kineski daoizam i vježbe Qigong; držao tečajeve Qigonga u hotelu na Velom Ižu.

Radio kao profesor na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu gdje je predavao Filozofiju odgoja i etiku. Držao i izborni kolegij Uvod u indijsku filozofiju; osim predavanja održavao i vježbe joga-asana sa studentima. Objavljivao znanstvene i stručne članke; objavio knjigu „Filozofija koja odgaja“ (2006).

Živi u Karlovcu i u Velom Ižu. Intenzivno se, već osam godina, bavi Kabalom. Objavio 16 članaka o Kabali u Wikipediji, mnoge video priloge na YouTube-u (42 priloga) između ostalih o odnosu Kabale i ljudskog tijela; na web stranici www.academia.edu objavio 12 članaka. Iz područja Kabale objavio digitalnu knjigu „Praksa Kabale – put uma, srca i čina“ ; „Adam Kadmon u praksi Kabale“; „Eros i Kabala“, sve tri u izdanju www.digitalne-knjige.com.

„Psihologija Kabale“ objavljena je 2021. u izdanju nakladnika IEP-D2 iz Zagreba.

Kontakt:

e-mail: miljenb@gmail.com

—————————————–

Preuzmite knjigu – “Kabala u potrazi za smislom”, Miljenka Brkića