Digitalne knjige

Anđeli su duhovna bića, koja je stvorio Bog. Oni okružuju Božje prijestolje, blagoslivljaju Boga, slave ga i zahvaljuju mu. Dobri Bog je sve mudro i s ljubavlju stvorio, a njegova bića u slobodi trebaju odgovoriti na tu ljubav i služiti mu.

Biblija i crkveno učiteljstvo uče da su neki od anđela zlorabili svoju slobodu i nisu htjeli služiti Bogu te su otpali od njega i postali zli duhovi. A dobri anđeli vrše volju Božju, ostvaruju planove Božje Providnosti i njegove Očinske skrbi, čuvaju i štite ljude.

Sveto Pismo nas uči da Bog šalje svoje anđele i kao glasnike na zemlju, a Crkva naučava da svaki čovjek ima anđela čuvara koji ga prati od rođenja do smrti. Časteći svete anđele zahvaljujemo Bogu što nam po njima daje tolika dobra i milosti. Sjedinimo se i mi s anđelima u slavljenju Boga i budimo ustrajni u njegovoj službi.

Duži niz godina na raznim europskim jezicima smo skupljali tekstove svetačke i pobožne tradicije o anđelima i njihovu štovanju te ih sabrali u ovaj mali priručnik.

Da ne bismo nepotrebno opteretili tekst, ne donosimo izvore svih preuzetih citata.

Dao Bog, Majka Božja i zagovor svetih anđela da objavljivane ove knjižice donese obilje duhovnih plodova u našem hrvatskom narodu.

Miljenko Sušac s.m.m. – misionar monfortanac

CRKVENI NAUK O ANĐELIMA, NJIHOVU ŠTOVANJU I ULOZI U DUHOVNOM ŽIVOTU

Katekizam Katoličke Crkve uči:

“Postojanje duhovnih, netjelesnih bića koje Sveto Pismo obično naziva anđelima, vjerska je istina. Svjedočanstvo Pisma o tome je jasno kao što je i Predaja jednodušna. Sv. Augustin u vezi s njima kaže: “Riječ anđeo označuje službu a ne narav. Pitaš kako se zove narav? – Duh. Pitaš za službu? Anđeo. Duh je po onome što jest, anđeo po onome što čini. U cijelom svome biću anđeli su sluge i vjesnici Božji. Budući da “neprestano gledaju lice Oca mojega koji je na nebesima” (Mt 18,10), oni su moćni “izvršitelji njegovih naredaba, poslušni riječi njegovoj” (Ps 103,20).

Kao čisto duhovni stvorovi, anđeli imaju razum i volju: oni su osobna i besmrtna stvorenja. Po savršenstvu nadilaze sva vidljiva stvorenja. O tome svjedoči sjaj njihove slave.

Krist   sa svima svojim anđelima

Krist je središte anđeoskog svijeta. Anđeli su njegovi : “Kad Sin čovječji dođe u slavi, i svi anđeli njegovi s njime” (Mt 25,31). Njegovi su jer su stvoreni po njemu i za njega: “U njemu je sve stvoreno na nebesima i na zemlji, vidljivo i nevidljivo, bilo Prijestolja, bilo Gospodstva, bilo Vrhovništva, bilo Vlasti – sve je po njemu i za njega stvoreno” (Kol 1,16). Još su više njegovi jer ih on čini glasnicima svoga spasenjskog nauma: “Svi ti, nisu li služnički duhovi, što se šalju služiti za one koji imaju baštiniti spasenje?” (Heb 1,14).

 Sve tamo od stvaranja svijeta i tijekom cijele povijesti spasenja, anđeli najavljuju izdaleka ili izbliza spasenje i služe ostvarenju božanskog nauma: oni zatvaraju raj zemaljski, zaštićuju Lota, spašavaju Hagaru i njeno dijete, zaustavljaju Abrahamovu ruku; zakon se saopćuje “preko anđela” (Dj 7,53), oni vode Božji narod, najavljuju rođenja i pozive, oni su uz proroke; ovo su samo neki primjeri. Konačno anđeo Gabriel navješćuje rođenje Preteče i samoga Isusa.

Od Utjelovljenja do Uzašašća život utjelovljene Riječi okružen je anđeoskim klanjanjem i službom. Kad Bog “uvodi Prvorođenca u svijet govori: Neka pred njim nice padnu svi anđeli Božji” (Heb 1,6). Njihov hvalospjev kod Kristova rođenja nije prestao odzvanjati u crkvenoj pohvali: “Slava Bogu na visini” (Lk 2,14). Oni zaštićuju Isusovo djetinjstvo, služe mu u pustinji, krijepe ga u smrtnoj borbi, kad bi ga bili mogli spasiti iz neprijateljske ruke kao negda Izraela. Anđeli su i blagovjesnici (Lk 2,10): navješćuju radosnu vijest o Utjelovljenju i o Uskrsnuću Kristovu. Oni će na Kristovu povratku, koji navješćuju, biti prisutni u službi njegova suda.

Anđeli u životu Crkve

Isto tako cio crkveni život uživa tajnovitu i moćnu anđeosku pomoć. U liturgiji Crkva se sjedinjuje s anđelima da se klanja triput svetom Bogu. Ona zaziva njihovu pomoć, kao u molitvi “Smjerno te molimo” u Rimskom kanonu, ili u pjesmi “U raj poveli te anđeli ” u Redu sprovoda, ili još u “Kerubinskom himnu” bizantske liturgije, a posebno slavi spomen nekih anđela (Mihaela, Gabriela, Rafaela i anđela čuvara).

Od djetinjstva do smrti ljudski je život okružen njihovom zaštitom i zagovorom. “Svaki vjernik ima uza se anđela kao čuvara i pastira da ga vodi u život”.Već na zemlji kršćanski život po vjeri sudjeluje u blaženom društvu s anđelima i ljudima koji su sjedinjeni u Bogu.

Pad anđela

Iza neposlušnog izbora naših praroditelja nalazi se zavodnički glas koji se protivi Bogu, a koji ih iz zavisti strovaljuje u smrt. Pismo i crkvena Predaja vide u tom biću palog anđela, zvanog Sotona ili đavao. Crkva uči da je on bio najprije dobar anđeo, stvoren od Boga. “Đavao i ostali demoni stvoreni su od Boga po naravi dobri, ali su od sebe postali zli”.

 Pismo govori o grijehu tih anđela. Taj se “pad” sastoji u slobodnom izboru tih stvorenih duhova koji su iz dna bića i neopozivo otklonili Boga i njegovo kraljevstvo. Odraz te pobune nalazimo u zavodnikovim riječima praroditeljima: “Bit ćete kao Bog” (Post 3,5). Đavao “griješi od početka” (1 Iv 3,8), on je “otac laži” (Iv 8,44).

Ono što čini da grijeh anđela ne može biti oprošten jest neopoziv značaj anđeoskog izbora, a ne manjak beskonačnoga Božjeg milosrđa. “Nema kajanja za njih nakon pada kao što nema kajanja za ljude nakon smrti”.

Pismo potvrđuje zlokobni utjecaj onoga koga Isus naziva “čovjekoubojicom od početka” (Iv 8,44), koji je i Isusa pokušao odvratiti od poslanja koje je dobio od Oca. “Zato se pojavio Sin Božji da razori djela đavolska” (l Iv 3,8). Po posljedicama je najteže od tih djela bilo lažljivo zavođenje koje je navelo čovjeka da ne sluša Boga.

Ipak Sotonina moć nije beskonačna. On je samo stvorenje, moćno zato što je čisti duh, ali ipak samo stvorenje: on ne može spriječiti izgradnju Kraljevstva Božjega. Iako Sotona u svijetu djeluje mržnjom protiv Boga i njegova Kraljevstva u Isusu Kristu i premda njegovo djelovanje, za svakoga čovjeka i za društvo, prouzrokuje teške štete – duhovne, a posredno i fizičke naravi – božanska providnost dopušta to djelovanje, snažno i blago upravljajući ljudskom i svjetskom poviješću. To božansko pripuštanje đavolskoga djelovanja velika je tajna, ali “mi znamo da onima koji ljube Boga sve pomaže na dobro (Rim 8,28)”. (Katekizam Katoličke Crkve br. 328-336, 391-395)

p. Miljenko Sušac s.m.m.

Rođen je 1962 u Crnopodu-Ljubuški. Zaređen je u Zagrebu 25.06.1995.

Na ispomoći u župi sv.Jeronima u Zagrebu. Član je Družbe Marijinih Misionara ili Monfortanca.

Posebne napomene:

Više o družbi Marijinih Misionara ili Monfortancima, možete saznati na njihovoj službenoj web stranici, koja se nalazi na adresi: http://www.monfortanci.com/

Izdavač prvog tiskanog izdanja ove knjige bio je Župni ured sv.Mihaela Arkanđela- Ludina brtnička 1, 44316 Velika Ludina. Odgovorna osoba: Josip Samaržija, upr.župe A.D.2011.

Tiskano izdanje iste knjige možete naručiti na tel: 044 / 815-408 ili e-mail adresu: josipsamarzija@inet.hr