Digitalne knjige

“Vegetarijanski / veganski način života mogao bi krajnje pozitivno utjecati na sudbinu čovječanstva, čisto fizičkim djelovanjem na temperament ljudi.  Ništa neće toliko pomoći ljudskom zdravlju niti povećati izglede za opstanak života na Zemlji kao prijelaz na vegetarijansku / vegansku prehranu.

Albert Einsten

Riječ vegetarijanstvo dolazi od latinske riječi vegetus što znači živ ili krepak.

Vegetarijanstvo je način prehrane koji se prvenstveno razvio na području Indije kao dio vjerske prakse koja je zagovarala nenasilje. Danas ljudi prakticiraju ovaj životni stil iz raznih razloga, bilo religijskih, bilo estetskih ili pak moralnih i etičkih razloga. U tom pogledu razvilo se dosta grupa i podgrupa vegetarijanaca.

Hinduisti npr. smatraju da hrana ima dušu i da je oduzimanje života, nanošenje boli ili čak uskraćivanje slobode životinjama neetičan čin. Međutim, razlozi zbog kojih su se ljudi odlučili odbaciti meso iz prehrane su osobni, mogu biti nutricionistički, stvar nečijeg razmišljanja povezani sa zdravljem, uglavnom puno je razloga .

Veganstvo označava filozofiju i način života koji teži isključiti, koliko god je to moguće i praktično, sve oblike okrutnosti i iskorištavanje životinja za hranu, odjeću i bilo koju drugu svrhu i koji promiče razvoj i korištenje neživotinjskih alternativa za dobro čovjeka, životinja i okoliša.

Što se tiče zdravlja i benificije u prehrani vegana izbacivanjem mesa sa svog jelovnika, stvara svjesno poštivanje osobe da poštuje svoje tijelo, svoj hram postojanja time što ne unosi u sebe patnju životinje koja je na žalost morala umrijeti nasilnom i nehumanom smrću.

Jednom kad postaneš vegan (zbog etike i morala prema drugim živim bićima) često te pitaju kako možeš živjeti bez mesa, čime se hraniš, kako unosiš dovoljne količine proteina, bjelančevina i aminokiselina, kako unosiš dovoljne količine svih nutrijenata da bi ti tijelo bilo zdravo itd., itd.?

Životni stil vegetarijanaca i vegana je osebujniji samom spoznajom da cijenimo sebe i da cijenimo drugi tuđi život samim našim postojanjem i povezanošću.

VEGANI I VEGETARIJANCI .-. RAZLIKE U PREHRANI –

Vegetarijanci su oni koji prvenstveno konzumiraju namirnice biljnog podrijekla. U nekim slučajevima vegetarijanske prehrane uključene su namirnice životinjskog porijekla kao što su: mliječni proizvodi, jaja i med.

Vegan je osoba koja nikako ne jede hranu životinjskog porijekla. Tu uz meso spadaju jaja, mlijeko, med i sve namirnice u kojima postoje sastojci životinjskog porijekla.

Vegetarijanska prehrana sastoji se od osnovnih životnih namirnica poput jaja, sira, mlijeka, žitarica, mahunarki i naravno, povrća i voća.

Veganska prehrana sastoji se od žitarica, mahunarki, voća i povrća. Veganska se prehrana razlikuje od vegetarijanske, jer vegani za razliku od vegetarijanaca ne konzumiraju niti jedan proizvod životinjskog porijekla.

Vegetarijanstvo dokazano pozitivno utječe na zdarvlje i jako je bitno da je dobro izbalansirana prehrana. Vegetarijanci i vegani posebice trebaju obratiti pažnju na unos hranjivih tvari i veliku pozornost na unos željeza, cinka i vitamina B12 koji se najčešće nalaze u namirnicama životinjskog porijekla.

Užurbani život i nedostatak vremena za pripremu domaćeg zdravog obroka uvelike utječe na biranje obroka brzinskog i s nogu.

Primjer: to svakako mogu biti neke miješane salate sa tjesteninom ili sendvič sa zamjenskim sirom, zelenom salatom, paprikom i rajčicom bez priloga (majoneza, tartar sos, kečap i drugi prilozi). Razna peciva, croissanti=kroasani, lisnata tijesta punjena čokoladom i drugim punjenjima poprilično su jeftina, ali i nezdrava za naše tijelo.

Vjerujem da nije potrebno pisati o štetnosti jednostavnog bijelog šećera, o raznim aditivima i pojačivačima okusa koje je potrebno izbjegavati, ako želite imati disciplinu i odlučnost da ustrajete u vegetarijanskoj ili veganskoj prehrani. Svakako bi preporuka bila da se bazirate na domaću hranu, svježe voće i povrće te zdrave ugljikohidrate.

GLAVNI SASTOJCI PREHRANE KOD VEGETARIJANACA I VEGANA

Proteini su neophodni za normalno i zdravo funkcioniranje organizma, uključujući i razvoj mišića, kose, kože i noktiju. Možemo ih naći u obliku biljne zamjene i pružaju biljne proteine koji čuvaju naše zdravlje, a to su: leća, gljive, grah, slanutak, grašak, patlidžan, tempeh ili tofu, sezamove sjemenke, sjemenke bundeve, kuhanoj kinoji, orašastim plodovima itd.

Mnoge žitarice i povrće (posebno mahunarke) posjeduju veći izvor proteina kao takve.

Proteini nam daju energiju i izrazito su važni za normalnu i redovitu probavu. Pri konzumaciji proteina rastvaraju se aminokiseline koje potiču rast i obnavljanje čelija u tijelu, a time i potiču zdravlje našeg organizma.

Proteini su namirnice koje će najbolje zamijeniti meso. Vrlo je bitno napomenuti da su proteini u obliku povrća ili zamjenskih namirnica (bez mesa) neophodni za normalnu funkciju organizma i daju nam lakoću nakon konzumacije namirnica s osjećajem sitosti.

ZAMJENA ZA MESO KOD VEGETARIJANACA I VEGANA

Varijante sa namirnicama biljnog porijekla su brojne, a začina ima bezbroj i lako se mogu ukomponirati u svaki vaš topli obrok. Bitno je biti maštovit u odabiru namirnica kako bi svaki obrok nutricionistički odgovarao i pogodovao zdravlju vašeg tijela.

Namirnice koje zamjenjuju meso:

– šumske gljive – zovu ih šumskim mesom, jer pored finog ukusa i mirisa, također imaju i bološku vrijednost, kvaletetne su, sadrže 91% vode, imaju mineralne sastojke, kalij, kalcij, fosfor, magnezij i vitamine B2, D i C, kao i celulozu. Biološki su posebno vrijedne, jer sadrže važne aminokiseline. Tu još možemo dodati šampinjone. Iako su dostupni tijekom čitave godine, šampinjoni su zbog blagog okusa sjajan dodatak jelima, a njihova tekstura posebice je dobrodošla kad su u pitanju rižota i tjestenine.

– šampinjone – također možemo maštovito koristiti pa ih možemo napraviti u fantastičnoj kombinaciji puneći ih povrćem ili rižom. Ako volite zamjenski veganski sir, možete staviti (po svom izboru) na vrh šampinjona i čitavom jelu dati slastan završetak.

– kinoja – popularna namirnica zbog svojih zdravih benefita, vrhunskog je ukusa i jednostavno se konzumira. Sadrži 8g proteina po jednoj šalici i posjeduje 9 esencijalnih aminokiselina koje su vrlo bitne za razvoj organizma. Ovu super žitaricu možete dodavati u doručak, ručak i večeru i svakako uživati u zdravom obroku.

– tempeh – možete kupiti u prodavaonicama zdrave hrane. Zdrav je i neizostavna namirnica za zdrav obrok. To je fermentirani proizvod od soje, porijeklom iz Indonezije i sve je popularniji među vegetarijancima. Tempeh je zajednički naziv za različitu biljnu hranu (žitarice ili mahunarke). Posjeduje enzime-lipaze, amilaze i proteaze i zbog njihovih djelovanja izuzetno je probavljiv i predstavlja lako dostupan izvor kvalitetnih biljnih proteina i masnoća. Važno je naglasiti da je tempeh bogat vlaknima koja se vezuju za toksine te prevenira u sprječavanju nekih bolesti.

– seitan – sastoji se od glutena. Pola šalice seitana sadrži 36g proteina. Bogat je proteinima koji tijekom kuhanja poprima sličnu teksturu i izgled kao meso. Bitno je napomenuti da zbog svog visokog sadržaja proteina je jako popularna namirnica u vegetarijanskoj i veganskoj prehrani. Seitan potječe iz kineske kuhinje i popularan je u makrobiotičkoj prehrani i pravi se od integralnog pšeničnog brašna. Sadrži dobar izvor minerala željeza. Možete ga pronaći kao svježi ili dimljeni u trgovinama i vrlo ga lako možete pripremiti. Može se dodavati u obliku kockica raznim jelima od povrća ili mariniran u sojinom umaku kao egzotični prilog.

– tofu – “ili sir od soje” je svježi proizvod dobiven koagulacijom sojinog mlijeka pomoću koagulanta (limunovog soka, nigarija ili kalcijevog sulfata). Tofu možemo pronaći u trgovinama poput: svježeg tofua, svilenog tofua, dimljenog i mariniranog u obliku tofuneze, namaza, salame i u obliku kobasica. Izvrstan je za kolače i kreme. Nutritivno gledajući, tofu je vrlo vrijedna namirnica. U veganskoj prehrani važan je izvor bjelančevina. U 100g ima oko 150 kalorija, potpuno je aminokiselinskog profila i sadrži 10-20g proteina (ovisno o proizvođaču). Posjeduje nizak udio ugljikohidrata uz malo veći udio nezasićenih masnih kiselina. Dobar je izvor kalcija, kalija i fosfora. Vrlo se lako probavlja, čak 95 %, a iskoristivost bjelančevina je preko 60 %.

—————————————–

Anita Vuković