Kada odlučuje raditi antologiju ili zbornik u bilo kojoj vrsti književnog stvaralaštva, priređivač pred sebe postavlja osnovne ciljeve koje želi ostvariti u tom ni malo jednostavnom ni lakom poslu. Moj osnovni cilj u pripremi zajedničkog antologijskog zbornika hrvatskih i crnogorskih aforista bio je – obuhvatiti što širi krug relevantnih autora i autorica i prezentirati njihove najbolje radove napisane u ovom i prošlom stoljeću. Drugi, podjednako važan cilj je bio zadovoljiti saznajne i čitalačke ukuse ljubitelja aforističke, satirične i druge kratke misli kojih je sve više na našim balkanskim, evropskim pa i svjetskim prostorima.
Pojava elektronskih i drugih masovnih medija, koja je preplavila našu životnu i kulturološku scenu, probudila je interes ljudi, a posebno mlađih naraštaja za uspostavom komunikacija i povezivanjem na širokom prostoru i među različitim jezicima i narodima. Tako je izgrađen jedinstven sistem slanja kratkih poruka koje su često proizvod duhovitih misli bliskih aforizmu, gnomi sentenci ili bilo kojoj drugoj literarno oblikovanoj izreci. Te izreke i slične jezičke konstrukcije dominiraju danas društvenim mrežama i u budućnosti će sigurno izbaciti na površinu golemi broj novih tvoraca kratke misli koji će svoje humorističke, aforističke i satiričke sklonosti pretakati u digitalne i ukoričene zbirke i knjige. Oni će biti nova stvaralačka snaga koja će potaknuti ljude na čitanje kratkih duhovitih misli i poruka koje razvijaju kreativan duh i štede dragocjeno čitalačko vrijeme.
Hrvatska i crnogorska aforistika doživjela su u proteklim desetljećima takav napredak kakav nije zabilježen ni na jednom području književnog stvaralaštva. Uz pojavu velikog broja novih, uglavnom mlađih autora i autorica, višestruko je povećan broj napisanih i objavljenih zbirki aforizama, antologija, almanaha i zbornika u odnosu na prethodna vremenska razdoblja. S porastom broja stvaralaca aforizma i drugih kratkih misli, poboljšan je i kvalitet napisanih radova koji su objavljivani u pojedinačnim i zajedničkim zbirkama, listovima, časopisima i elektronskim medijima. Tako se naša aforistika svrstala u red vodećih, ne samo na Balkanu, već i u Evropi i svijetu. Zasluge za to, u prvom redu, pripadaju nekolicini vrsnih aforističara i satiričara koji neumorno smišljaju i zapisuju nove aforizme i satirične misli na aktuelne životne i društvene teme i dileme.
Tu, rekao bih, nespornu konstataciju i neporecivu ocjenu potvrđuje i ovaj zbornik u kome su prezentirani odabrani radovi više od stotinui pedeset autora i autorica iz ove dvije susjedne prijateljske države. Vrijeme zajedničkog života u bivšoj državi, koje je prekinuto nepotrebnim ratnim sukobom, ostalo je za nama i sada je pred nama budućnost u kojoj treba zbližavati ljude i povezivati pokidane kulturne, privredne i političke veze. Granica koja nas razdvaja ne može biti razlogom nikakvih prijepora, već mora postati sponom za jačanje dobrosusjedskih odnosa kakve baštine i razvijaju organizirane udruge i društva Hrvata u Crnoj Gori i Crnogoraca u Hrvatskoj. Oni su temelji bliskosti i mostovi uzajamne suradnje na kojima treba razvijati naše buduće veze i odnose.
U pripremi zbornika pročitao sam brojne antologije, leksikone, zbornike, almanahe te zajedničke i pojedinačne zbirke aforizama više desetaka autora koje su mi pomogle da ostvarim cjelovit uvid u stvaralaštvo crnogorskih i hrvatskih aforista. Uz to, od većeg broja autora dobio sam izbore najnovijih aforizama, tako da je zbornik osvježen misaonim uradcima na aktualne teme i najnovija događanja kod nas i u svijetu. Svima njima sam zahvalan za taj doprinos, a posebno kolegama antologičarima i priređivačima zbornika: Savi Martinoviću, Ratku Božoviću, Đorđu Otaševiću, Josipu Balašku, Mladenu Vukoviću, Aleksandru Čotriću, Veljku Rajkoviću, Dejanu Tofčeviću, Milenku Šarcu, Gruji Leri, Sabahudinu Hadžialiću, Jovi Nikoliću i Vasilu Tolevskom. Veliku zahvalnost upućujem i ilustratorima – poznatim karikaturistima: Darku Drljeviću, Nađanu Dumaniću, Luki Lagatoru, Miljanu Obreniću i Emilu Strniši. Svojim karikaturama i crtežima oni su bitno poboljšali estetsku i duhovitu dimenziju zbornika, dopunjavajući je maštovitim slikama koje izravno korespondiraju s našom bogatom stvarnošću.
I ovaj zajednički zbornik hrvatskih i crnogorskih aforista trebao bi biti jedan od stupova koji učvršćuju mostove suradnje među piscima i narodima kojima oni pripadaju. Za očekivati je da će takvih stupova u vremenu koje je pred nama biti sve više, te da će mostovi koji nas povezuju postati sastavnicom evropskih civilizacijskih puteva i širokih autostrada koje spajaju kontinente na sve četiri strane svijeta.
Neka vam je sretno i veselo putovanje na krilima riječi koje su ugrađene u ovu jedinstvenu knjigu mudrih i duhovitih misli hrvatskih i crnogorskih pisaca.
Ivo Mijo Andrić
————–
Milica Aranitović-Papović (1961, Tivat).
Pjesnikinja, aforistica i novinarka. Objavila šest knjiga poezije i aforizama. Zastupljena u almanasima, zbornicima i antologijama. Nagrađivana za književno stvaralaštvo.
***
Iza svake uspješne žene stoji muž… iskolačenih očiju.
***
Moj muž je gazda u kući, dok ja ne dođem s posla.
***
Nisam znala kako da mu se osvetim, pa sam se udala za njega.
***
Oboje smo bolesni. Njega boli glava, a mene briga.
***
Znam da me mnogi mrze, jer im ne ležim.
***
Đe je otac mito, a majka korupcija, kćer je vila.
***
Budi ono što nijesi, da bi znala ko si.
***
Kad umru motivi, živiš umirući.
***
————–
Slavica Bakšaj (1958. Majevac).
Piše poeziju, prozu i aforizme. Objavila više knjiga. Zastupljena u zbornicima. Živi i stvara u Varaždinu.
***
Jednostavna pravila najteže se uče.
***
Vladajući pričaju o demokraciji, a demos šuti.
***
Kamen je temeljac; nerazumijevanje – kamen spoticanja.
***
Rijeke presušuju. Ljudima je voda došla do grla.
***
Obrnuto proporcionalno – narod steže, političari otpuštaju remene.
***
Da je vrijeme novac, bila bih bogata.
***
Novo (ab)normalno; dok proizvodnja pada- BDP raste.
***
————–
Josip Balaško (1941, Brezovica).
Piše pjesme, priče i romane za djecu i odrasle. Objavio je osam knjiga humorističko-satiričnog i aforističkog sadržaja, pedesetak slikovnica i više desetaka poetskih i proznih knjiga. Zastupljen u antologijama, čitankama i zbornicima. Nagrađivan za poeziju i prozu. Prevođen na više jezika. Član je Društva hrvatskih književnika i Udruge hrvatskih aforista i humorista.
***
U šuplju glavu može se puno toga natovariti.
***
Narkoman se uvijek budi sa istom fiks idejom.
***
Tko se pravi previše pametan i budala ga razumije.
***
Ne pronađeš li ženu iz snova, sanjat ćeš je cijeli život.
***
Ne možeš im biti dobar kao kruh, ako te prije toga ne ispeku.
***
Borim se za dug život. Dug već imam.
***
Dok smo spavali na slamarici imali smo žita.
***
Goli radnici najteže podnose zamrzavanje plaća.
***
Želiš li postati Sizif, probaj sebe gurati do vrha.
————–
Gojko Božović (1972, Bobovo, Pljevlja).
Pjesnik, esejist, prozaist, književni kritičar, aforist i izdavač. Objavio više knjiga. Zastupljen u antologijama i zbornicima. Nagrađivan i prevođen na više jezika. Živi i radi u Beogradu.
***
Dlaka na jeziku čuva glavu.
***
Od ovih na čelu puca mozak.
***
Vlast im je u rukama, a mi – u šaci.
***
Pobednici brišu istoriju.
***
Ćelije dišu punim plućima.
***
Naša Ahilova peta je na čelu.
***
Za nizak natalitet krivi su nerođeni.
***
Sumnjivo je lice narodnog poslanika.
***
Neprijatelj ne spava. Svanulo mu je.
***
————–
Ratko B. Brković (1949, Piperi, Podgorica).
Piše prozu i aforizme. Objavljuje u listovima i časopisima. Zastupljen u zbornicima i antologijama.
***
Daleko je sunca, a tek je kraj mjeseca.
***
Blago nama ticama. Orlovi su rano odletjeli.
***
Ćutiš li kao riba, zapomagaćeš iz mreže.
***
Od crne vrane crnja je samo bijela.
***
Bolja vremena smo čekali, loša su nam dolazila sama.
***
————–
Ljubomir Bulatović (1986, Podgorica).
Bavi se humorističkim i satiričnim stvaralaštvom. Zastupljen u zbornicima i antologijama. Radove objavljuje u listovima i elektronskim medijima.
***
Kome je partija majka, lako mu je biti kurvin sin.
***
Slažu se kao braća. Ne pričaju.
***
Ne hvatamo mi krivine, nego su nam takvi putevi.
***
Žene su mi bolest. Zato neću da se liječim.
***
Loše nam se piše. Zato narod ništa ne čita.
***
Ne treba razbijati glavu sitnicama. Treba uzeti nešto krupnije.
***
Ne treba da se brinemo za budućnost. Čega nema bez njega se može.
***
Prije je važno bilo imati diplomu, a sada da se ne otkrije da je lažna.
***
Potkovica mu je donijela sreću. Sad ga manje tovare.
***
Ima nas raznih – reče majmun, vidjevši čovjeka.
*****
——————–
Preuzmite knjigu “Granice nesanice”, Ive Mije Andrića
Digitalnu knjigu “Granice nesanice“, Ive Mije Andrića, baš kao i sve naše ostale dosad objavljene digitalne knjige, moći ćete preuzeti s našeg portala tako da svojim mišem kliknete na link:
http://www.digitalne-knjige.com/andric29.php
te pažljivo slijedite daljnje upute o uvjetima preuzimanja digitalnih knjiga.
———
Odabrao, uredio i obradio: Nenad Grbac
————————
Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present
Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.
