Nikša Eterović u knjizi Osjećaj goluba ne piše kao autor djela koji se nalazi na distanci u odnosu na temu, aktere i čitatelje, nego piše kao prijatelj, prvenstveno Skyea i Floriana. On s vlastitom samoćom i sjećanjem na vlastitu društvenu narav njihovu samoću ne promatra kao ontološku samoću, nego kao drugačije omeđeni prostor egzistencije koja s drugima komunicira na njima još uvijek neprepoznat način. Kako Nikša kaže “jezik autizma razotkriva autizam jezika” ili, kako bi to Heidegger rekao, naš jezik je jezik bića, a ne bitka. Osobe s autizmom komuniciraju jezikom bitka, a mi jezikom bića. Mi smo stoga u jeziku izgubljeni i zarobljeni, baš kao što je kip zarobljen u kamenu do trenutka kada Michelangelo uočava tu zarobljenost i stvarnosti kipa daje put kojim će uči u svijet ljudi koji u kamenu ne vide kip.
Čovjek je politička i društvena životinja, on ne može opstati sam, potrebni su mu drugi. Država je prostor na kojem se formiraju i prakticiraju mreže našeg oslobađanja, odnosno mreže naše društvenosti koje tom istom društvu razotkrivaju naš ljudski lik. Disfunkcionalne države su one koje nemaju političare Michelangelovog dara, dara da u materiji javnog života stvore platformu na kojoj će se ukazati slobodan pojedinac. Osobama s autizmom potrebne su osobe koje će u susretu s njima pokazati brigu i podršku, a ne oni koji će ih ostaviti u samoći. Čovjek nije i ne može biti sam, neprestano se nalazi pred pogledom drugih i neprestano gleda druge. Skye i Florian su gledali Nikšu i oslobodili su ga od neznanja o autizmu.
On je u susretu s njima počeo usvajati znanje o autizmu bez da napušta prijateljstvo sa Skyeom i Florianom. Da ih je napustio, bio bi običan kamen. Usvajanje znanja ga je pretvorilo u kip, a prijateljstvo u zainteresiranog prijatelja koji želi sudjelovati u praksi oslobađanja u jeziku zarobljene ljudskosti. Razumljivo je da se ova igra ne igra po poznatim pravilima, nego se igra bez uputa onih koji su izvan igre.
Osjećaj goluba nije poziv institucijama da se mijenjaju, nego je zapis čovjeka koji shvaća vrijednost ljudskog života koji se odigrava u interakciji s drugima. Ideja života ne smije biti izvan života, ona je istovremena sa životom, zato intencija Nikše Eterovića nije da objasni autizam, tada bi on sam bio otuđen i nekreativan, bio bi nešto poput puke ideje nesposobne da oblikuje neku materiju.
Osjećaj goluba je zapis Nikšinog osjećaja za život s osobama s autizmom koje ne smiju patiti pod teretom vlastite nemoć i nemoći društva.
Nikša Eterović je, dakle, napisao knjigu koja potiče na život, život koji preuzima i prerađuje nemoć, te tako oslobađa od nemoći.
Marko Vučetić, filozof
————
Autizam nije bolest
Put što pred sobom sebe vodi
Čovjek je vrijednost po sebi i iz sebe daje vrijednost svijetu oko sebe.
Karla Shüher Njegrić: (…) a idealno bi bilo da je sve po sebi vrijednost za sebe.
Ništa nema vrijednost po sebi samom, samim time što jednostavno jest.
Po sebi samom vrijednost nema ni Ništa.
Tomislav Petar Dužević: Proglasiti nešto vrijednim po sebi znači to nešto proglasiti neupitnim, apsolutnim, a to je rezultat čovjekove slabosti da se nosi sa svojom ograničenošću…. ili kako kaže Nietzsche u knjizi Volja za moć: „Volja za istinom (čitaj kreacijom) je proces učvršćivanja stvari, poistinjavanja stvari, davanja trajnosti, otklanjanja ispred očiju onog lažnog karaktera stvari, preobraćanja u biće.” Tako vidimo da je kreacija na neki način nužnost, a iluzija je u tome što čovjek pridajući stvarima vrijednost misli da one imaju vrijednost po sebi.
Okrećući se, kao na ražnju, u svijetu koji nije naš, nastojimo si ga približiti.
Probodeni sabljama vrtuljka emocija, išibani zahtjevima daljinskih upravljača (obitelji, društva, običaja, religija, navika, među ostalima) proživimo svoj vijek ne snalazeći se na, za sada, jedinoj nam planeti, u ovom tjelesnom obliku.
I sve i svatko, ali baš svatko i sve, lomi nas poput vjetra što udara u lice.
Ma što mislili i ma kako djelovali, lovljenje trenutka jedino je što nas zadovoljava.
Nismo ni u snu mirni, iako je san možda najvažnije i najugodnije ljudsko stanje.
Proživimo svoje živo – ne snalazeći se!
Mi živimo nesvjesno u nesvjesnom nesvjesni, paleći poneku krijesnicu nečega o nečemu, nazivajući to sviješću.
Marko Vučetić: Svijest je, dakle, samo kratkotrajni zastoj u nagomilavanju nesvjesnog, ona je matematika dotadašnje nesvjesnosti i proročica buduće nesvjesnosti.
Društvena smo bića ne zato što to želimo biti, već da tako, u borbi sa sobom i sa svijetom oko sebe, nekako (d)otrajemo.
Što li sve čovjek nije stvorio da bi preživio.
I Boga i Bogove.
To se stvorenje otrgnulo svom stvoritelju, a potom ga umrtvio.
Tomislav Petar Dužević: Budući da je za religije nepojmljivo da Bog može kreirati negativnost, a jasno je da i negativnost egzistira u svijetu, tada je jasno da je čovjek kreirao Boga, jer čovjek je sartrovskim rječnikom osuđen na slobodu.
Bog je mrtav! razjasnio je Nietsche; srećom, dodao bih.
Marko Vučetić: Bog nije smrt, zato i jest mrtav jer nas uvjerava da je gospodar života, a životom gospodari ono što život može dokinuti – smrt. Smrt dokida Boga i nas, ali najprije Boga.
1.
Pedalinom pedalirali smo Tegelskim jezerom; bio je rujan 2020. godine; u osami smo vode plutali. Šutjeli smo.
Vjetar se suncem lijepio za naša lica. Sunce nas je vjetrom navelo na žmirkanje.
Skye me iznenadio zahtjevom: „Daj mi papir i kemijsku.”
Sklopio se nad papirom i zapisao: Wind ist windig/ Wind rast/ windent/ Wind/ Wind macht Luft/ Wind ist Super/ Wind gefehlt mir//
Poezija vjetra vjetrom. Filozofija vjetra u stihu.
Što je vjetar? Strujanje zraka, vodoravno, određeno smjerom i brzinom; prostorna i vremenska promjenljivost.
Mijenjamo li se mi vjetrom? Mijenja li nas vjetar?
Vjetar biti. Kako biti vjetar?
Mi smo igračka vjetrova, reći će Augustin Tin Ujević.
Skye je autist; dijagnosticiran mu je infantilni autizam, mogli bismo reći ̶ komplicirana i zahtjevna egzistencija. Infantilni autizam javlja se u prvih trideset tjedana života, u vremenu kada dijete postaje svjesno sebe i svoje okoline. Stanje je to koje traje cijeli život; neizlječivo je.
Ono što nije bolest, nije ni izlječivo.
Autizam je stanje; autizam je neurobiološki razvojni poremećaj; autizam je drugačije djelovanje pojedinca.
Autizam nije bolest.
Što je onda, ako nije bolest?
Na vjetrometini s(a)vija se usamljeno stablo i opstaje.
Budistički učitelj Dōgen (1200. – 1253.) uči da elementi prirode – stablo –čovjeku ukazuju na njega samog – vode, planine, stijene – te mu pomažu da se približi samome sebi.
Govor, komunikacija i socijalna interakcija kod autista su potpuno individualizirani.
S dvojicom se družim intenzivno. Skye ima 15 godina, rođen je 27.06.2005. godine, a Florian, rođen 29.09.2012. godine, sada ima 8 godina.
Skyeu je dijagnosticiran infantilni autizam, a Florian je u trenutku pisanja ove knjige (godina je 2021.) u procesu dijagnostike – čini se da se radi o atipičnom autizmu.
2.
Florian me dočekao odjeven u narančastu uniformu smetlara i s alatom potrebnim za čišćenje ulice. Meli smo ulicu. On je to radio brzo, odlučno i s velikim oduševljenjem. Lišće je skupljao u hrpe, a ono iz kanalizacije prenosio je drugdje, da kiša ne potopi ulicu. Jesen je.
Što je lišće?
Raznolikih je oblika. Pojavili su se evolucijom i lisni organi koji su izgubili izvornu funkciju lista, fotosintezu i transpiraciju, na primjer latice, bodlje i vitice, kao i ljuske pupova.
Pojam autizma u psihijatriju uvodi švicarski psihijatar Eugen Bleuler tek 1911. godine.
Devedesetih godina 20. stoljeća smatralo se kako je autizam poremećaj kojeg uzrokuju emotivne smetnje cijele obitelji. Dijete se, prema tadašnjem shvaćanju, zbog slabe ili nikakve socijalne interakcije povuklo u granice svijeta koje je samo stvorilo.
Poremećaj iz autističnog spektra zahvaća gotovo sve kognitivne funkcije. Autistični poremećaj prvi opisuje američki psihijatar Leo Kanner tek 1943. godine.
U pitanju je list.
List na stablu sa stabla odletjevši vjetru u igru.
Nikola Nikša Eterović
—————————
Nikša Eterović
Nikola Nikša Eterović rođen je 2. listopada 1955. godine u Splitu, u Dalmaciji. Vrisnuo je u svijet iz rodilišta s pogledom na Stari plac, nogometni klub ponosnog slogana: Hajduk živi vječno. U mijeni i prolaznosti, Eterović djeluje interkulturalno i interdisciplinarno. Oslanjajući se na svoju intuiciju i instinkt, nastoji svijet (svjetove) koji mu je stran svojim kreirati. Režira, piše, predaje, izlaže, inicira, ljuti se, pokreće, istražuje… bježi rutini i ponavljanjima…
Živi i radi za SADA, u Berlinu i Zadru, i drugdje, krećući se prostorima nekakvih državnih granica i izvan njih. Ostvario je 134 kazališna projekta. Od 1995. do 2014. godine bio je umjetnički voditelj, direktor i profesor The akademie u Berlinu, internacionalne institucije za scenska zvanja (gluma, režija, kazališna pedagogija); autor je novih načina rada za poticanje i njegovanje znatiželje i kreativnosti objedinjenih pod zajedničkim nazivom YF: YellowFish. AP: Apoteka poezija, o kojoj je riječ u ovoj knjizi, jedan je od tih njegovih YF poticaja – projekata.
Djeluje i kao umjetnički terapeut. Sudjeluje na kongresima i simpozijima. Objavljuje knjige i članke na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku.
Na Odjelu za filozofiju i Odjelu za psihologiju Sveučilišta u Zadru u Hrvatskoj predaje interdisciplinarno sljedeće kolegije: AP: Iz raskoraka u korak ljekovitom snagom poezije, PiT: Poezija i trauma, FP: Filozofija poezije, TTT : Kazalište i terapija, HT: Ekspresivne scenske metode, PuS: Performans u svakodnevici i IF: Uvod u indijsku filozofiju. Svoju predavačku djelatnost realizira nadnaslovom: Spoznaja vlastitosti kreacijom.
Nakon Wind Spiel Theatra (1989.) i teNTheatra (1995.) u Berlinu, pokrenuo je u Zadru, na Odjelu za filozofiju, FIKK: Filozofsko internacionalno golo kazalište i KRIK: komunikacija-režija-ideja-kreacija, usmjerenje (2018.).
Kontakt:
e-mail: niksaeterovic@web.de
—————————————–
Preuzmite knjigu – “Osjećaj Goluba”, Nikole Nikše Eterovića
Knjigu”Osjećaj Goluba”, Nikole Nikše Eterovića moći ćete preuzeti tako da
svojim mišem kliknete na link: http://www.digitalne-knjige.com/eterovic6.php
te pažljivo slijedite daljnje upute o uvjetima preuzimanja digitalnih knjiga.
—————–
Odabrao, uredio i obradio: Nenad Grbac
————————
Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present
Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.
