Kad je autorica detektivskih romana Agatha Christie preminula 1976., iza sebe je ostavila impresivan opus. Tiskano je više od 2 milijarde primjeraka njenih knjiga, kao i mnoštvo filmova koji ih adaptiraju. No, zaslugom “vrlo pametnih i inteligentih”, političara danas se mnogi od njezinih bestselera preuređuju kako bi se uklonio sav navodno nepoželjan sadržaj ili kako se to pristojnije kaže da bi se njene knjige što bolje pridržavale suvremenih standarda.
Agatha Christie navodno je “posve pogrešno”, crnce opisivala riječju “Crnac”
Naime izdavač HarperCollins objavio je da revidira nekoliko Christienih romana s njezinim najpoznatijim detektivima – Herculeom Poirotom i gospođicom Jane Marple – kako bi eliminirao opise koji bi se protumačili kao rasno neosjetljivi ili ksenofobični. To uključuje spominjanje likova koji su “Orijentalci”, “Židovi” ili nekog tko je “posve pogrešno”, opisan kao “Crnac”. Navodno da se ispravljaju i opisi manjine za koje je napisano da imaju “bijele zube”, “indijanski temperament” ili imaju torzo “kao crni mramor”.
Neka djela Agatha Christie već su ispravljena
HarperCollins je već ponovno izdao neka djela, za koja se vjeruje da uključuju cijelu zbirku gospođice Marple i odabrane Poirotove romane. Drugi bi trebali biti izdani u budućnosti.
Prvo su se začudo pobunili židovi, a ne palestinci ili crnci”
Agathin rad je prvi put opozvan za njena života: kada je Liga protiv klevete pisala njezinom izdavaču žaleći se na njeno prikazivanje Židova. Agathin agent tad je dao američkim urednicima dopuštenje da uklone sva spominjanja koja su smatrali uvredljivima.
Postavlja se i pitanje da li pisci pišu knjige samo zato da bi netko ispravljao?
Naravno da Agatha Christie nije prvi pisac čiji je sadržaj posthumno preispitan. Poznato je i da su Ian Fleming i Roald Dahl, autori Jamesa Bonda, sami revidirali svoje knjige kako bi uklonili uvredljive opise. No, u mnogim slučajevima izdavači koriste usluge “navodno”, osjetljivih čitatelja, koji nemaju drugog posla u životu nego, da pregledavaju naslove u kataloga tražeći zastarjele reference.
No, postoje i izdavači koji se s takvom praksom – ne slažu!
Kontroverza oko te prakse, koju neki osuđuju kao cenzuru, navela je Dahlova izdavača, Penguin Random House, da najavi da će kod njih svi nelektorirani naslovi i dalje biti dostupni.
Tko je bila Agatha Christie?
Agatha Christie je najpoznatija autorica kriminalističkih romana u svijetu i najprodavaniji autor uz Shakespearea. Njene knjige prodane su u više od milijardu primjeraka na engleskom jeziku, i više od milijardu primjeraka na 45 drugih svjetskih jezika. Primjer njenog uspjeha je prvo mjesto na ljestvici najprodavanijih autora svih vremena u Francuskoj s preko 40 milijuna primjeraka na francuskom (do 2003), gdje joj je najbliži konkurent s oko 22 milijuna primjerka Émile Zola.
Njena predstava “Mišolovka” (The Mousetrap). drži rekord najdužeg prikazivanja u Londonu. Prvi je put prikazana u Ambassadors Theatreu 25. studenog 1952., a prikazuje se i danas. Do sada je odigrano oko 25.000 predstava.
Agatha Christie napisala je preko osamdeset romana i drama, uglavnom detektivskih. U mnogima od njih pojavljuju se njeni najpoznatiji likovi, Hercule Poirot i Miss Marple. Uvijek je u knjige postavljala tragove prema kojima su čitatelji mogli i sami otkriti počinitelja. Većina njezinih knjiga i kratkih priča adaptirana je u filmove, neke i više puta.
Preminula je 12. siječnja 1976. u 85. godini života.
Dva njezina romana napisana u usponu karijere objavljena su tek nakon smrti: posljednji slučajevi Miss Marple i Herculea Poirota. U Poirotovom posljednjem slučaju u djelu “Zavjesa”, slavni detektiv umire; Christie je u svom dnevniku objasnila da ga je uvijek smatrala nepodnošljivim. Za razliku od toga, voljela je Miss Marple, koju je stvorila prema liku svoje bake, pa je u zadnjem slučaju “Usnulo ubojstvo”, nije ubila nego poslala u mirovinu na selo.
—–
Napisao, uredio i obradio: Nenad Grbac
————————
Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present
Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.
