| "KA FILOZOFIJI" BRANKA MILIĆA |
| |
| Zbirka tekstova gospodina Milića pod naslovom Ka filozofiji plod je višegodišnjega |
| pedagoškoga rada sa studentima filozofije. Zbirka započinje uvodom u filozofiju, |
| razmatra pojam filozofije, njenu sistematiku i same početke filozofskoga promišljanja |
| svijeta a dalje se nastavlja predstavljanjem osnovnih, izvornih i originalnih tekstova |
| antičkih filozofa. Cilj nije bio izrada udžbenika iz filozofije već da se studente uputi na |
| fundamente filozofskoga mišljenja s obzirom da zapadnoj kulturi kojoj pripadamo u |
| osnovi stoji antička filozofija. |
| |
| Sporno je to što je filozofija i kolika je njena vrijednost. Od nje očekuju izvanredna |
| objašnjenja i razjašnjenja ili je pak ravnodušno napuštaju kao bespredmetno |
| razmišljanje. Na nju se plašljivo gleda kao na značajan trud neobičnih ljudi ili se pak |
| prezire kao izlišno mudrovanje sanjalica. Smatraju ljudi da je to nešto što se |
| svakoga tiče i da bi zbog toga trebala svakome biti jednostavna i lako razumljiva ili |
| pak da je teška tako da je posve beznadežno baviti se njome. Za čovjeka koji |
| vjeruje u znanost najgore od svega je to što filozofija uopće nema rezultate od |
| opće važnosti, nešto što se može znati a onda time i posjedovati. Dok su znanosti |
| u svojim područjima izvojevale nužno izvijesna i općeprihvaćena znanja, filozofija to |
| nije postigla usprkos naporima koji traju već tisućama godina. Nema nikakve sumnje |
| da u filozofiji nema jednodušnosti u tome sto se definitivno saznalo. Ono što svatko |
| nužno priznaje je uglavnom već postala znanstvena spoznaja i nije više filozofija. |
| |
| Filozofsko mišljenje također nema karakter jednoga progresivnoga procesa kao što |
| je to slučaj sa znanostima. I kao što bi Jaspers rekao mi jesmo otišli mnogo dalje od |
| grčkoga liječnika Hipokrata ali bismo teško mogli reći da smo otišli dalje od Platona. |
| Mi smo napredovali samo u pogledu materijala znanstvene spoznaje kojim se Platon |
| služio. Međutim u samome filozofiranju možda smo jedva ponovno do njega stigli. |
| |
| Mora ležati u prirodi same filozofije to što je svaki njen oblik za razliku od znanosti |
| lišen jednodušnoga priznanja . Vrsta izvijesnosti koja se u njoj može steći nije |
| znanstvena, naime nije ista za svakoga čovjeka nego je takva da se osvjedočuje u |
| svakom cjelokupnom čovjekovom biću. Dok se znanstvena znanja tiču pojedinih |
| predmeta za kojih ni u kom slučaju ne mora svatko znati u filozofiji je uvijek u |
| pitanju cjelina bitka i bića koja se tiče čovjeka kao čovjeka - istina koja tamo gdje |
| zasvijetli duboko potresa svaku znanstvenu spoznaju. Međutim razrađena filozofija |
| je vezana za znanosti. Ona pretpostavlja znanosti u njihovome razvijenome obliku |
| koje su one dostigle u odgovarajućem vremenu. Ali smisao filozofije ima drugo |
| porijeklo. Prije svake znanosti ona se pojavljuje tamo gdje se ljudi bude iz |
| drijemeža i sna vremena. |
| |
| Grčka riječ filozof nastala je kao suprotnost riječi sofos. Ona označava čovjeka koji |
| voli spoznaju za razliku od čovjeka koji je sebe nazivao znalcem jer je posjedovao |
| spoznaju. Taj smisao riječi sačuvao se do danas. Bit je filozofije traženje istine, a ne |
| posjedovanje istine . Filozofija znači biti na putu. Njena pitanja su bitnija od njenih |
| odgovora a svaki odgovor se ponovno pretvara u novo pitanje . Ali to biti na putu |
| je sudbina čovjeka. Biti na putu tražeći ili naći mir i savršenstvo trenutka. Svaka |
| filozofija stoga same sebe definira svojim ostvarenjem. Što je to filozofija to se mora |
| praktično okušati. Tada je filozofija u isti mah praktično sprovođenje žive misli i |
| svijest o toj misli ili refleksija ili djelovanje i govor o tome djelovanju. Filozofija je |
| prema svom predmetu spoznaja božanskoga i ljudskoga, spoznaja bivstvujućega |
| kao bivstvujućega, nadalje prema svom cilju ona je učenje o tome kako da se umre, |
| misaona težnja za blaženstvom, težnja da se postane sličan božanstvu, ona je |
| najzad prema svome sveobuhvatnome smislu znanje nad znanjima, umjetnost nad |
| umjetnostima, znanost uopće koja nije usmjerena niti na jedno pojedinačno područje. |
| |
| Filozofija dakle treba samo sebe opravdati. Međutim to je nemoguće. Ona može |
| samo da se obrati onim snagama koje u svakom čovjeku odista potiču na |
| filozofiranje. Ona ne može da se bori, ne može sebe dokazati ali može sebe |
| saopćavati. Ona ne pruža otpor tamo gdje je odbacuju i ne trijumfira tamo gdje je |
| ljudi slušaju. Ona živi u jednodušnosti koja sve ljude može povezati onim što im je |
| svima kao ljudima zajedničko. Ali je istina da filozofija progovara i kroz svoju tradiciju . |
| Mi smo upućeni na tu povijesnu osnovu našega mišljenja ako želimo misliti svojom |
| najjasnijom sviješću i ako mislimo misliti bitno. A sve drugo su iluzije. |
| |
| Konačno bi trebalo reći da je gospodin Milić u ovoj svoj knjizi kao i u prethodnoj |
| svojoj povijesti zapadne filozofije koja je objavljena na digitalnim knjigama iz Zagreba |
| dotakao neka krucijalna filozofska pitanja i na taj način obvezao sve nas da sa |
| potpunom odgovornošću pristupimo navedenoj problematici pri tome imajući na umu |
| da je taj veliki posao oko periodizacije i sistematike filozofije zgotovljen, da se u |
| pogledu prikaza filozofije i njenih sistema uglavnom reklo sve ono najbitnije i da je |
| time dat vrijedan filozofski doprinos cjelokupnoj srpskoj filozofiji kao i filozofiji koja se |
| njeguje na balkanskim prostorima i na tome golemome trudu zaista mu velika hvala. |
| Vrlo vjerojatno će sami studenti kojima su ove knjige i najpotrebnije biti mjerodavni |
| suci ne samo zato što su mlađi nego i zato jer je predmet kojim se bave takav da |
| pobuđuje svaku pažnju. |
| |
|
| |
