| | | | | | | | | | | | | | | Rođen je u selu Potpeć, nedaleko od Tuzle, u Bosni i Hercegovini, |
| | u seljačko-rudarskoj porodici. Bilo je to sada već davne 1932. |
| | | | | Kao dječaka odveli su ga u Tuzlu i smjestili u dječji dom. Više | | | godina je živio u đačkim domovima u kojima se, a i kasnije, bavio | | | raznim društvenim, i posebno, sportskim djelatnostima, ali samo | | | kao organizator. Misli da je bio društveno aktivan zbog straha | | | da će se ako ne uspije morati vratiti na selo, a poljoprivredne | | | radove nije obožavao. |
|
|
| | U Tuzli je živio od djetinjstva do odlaska u mirovinu, kada je s obitelji u ratu došao u Pulu. | | | | | | Studije pravnih nauka završio je u Zagrebu. | | | | | | U Tuzli je radio pravne poslove i obavljao razne dužnosti. Bio je dugo vremena direktor poduzeća, | | | obavljao sam dužnosti pravobranitelja i generalnog sekretara Univerziteta. | | | | | | Često je pisao i objavljivao radove pravne struke i prakse. Napisao je i objavio više knjiga o rekreaciji | | | u prirodi, posebno pješačenju i vježbama u prirodi. Među prvima u Hrvatskoj napisao je i objavio knjigu | | | o nordijskom hodanju. | | | | | | U Puli je pokrenuo i organizirao masovno pješačenje u prirodi i utemeljio KRUPP - Klub rekreativaca | | | u prirodi Pula, s kojim je kao voditelj pješačenja hodao na teritorijama 50 gradova i mjesta u Istri, | | | Gorskom kotaru, Sloveniji i Italiji. | | | | | | Dobitnik je Ordena rada i Ordena zasluga za narod i više priznanja za razvoj sporta i drugih | | | djelatnosti u Tuzli, Bosni i Hercegovini, bivšoj državi, ali i u Puli i Republici Hrvatskoj. | | | | | | | | | | | | |
| | | | | | | | | | | | UVOD | | | | Pod književnošću podrazumijeva se roman, pjesma, epigram, priča, basna, aforizam ili | | neko drugo književno djelo u kojem se oštro i na duhovit način ukazuje na štetne pojave | | u društvu! U književnosti su sadržani mnogi žanrovi i humoristička djela satiričnog | | sadržaja koje čitatelji rado čitaju i dobivaju korisna znanja i pouke. | | | | Satira kao književni žanr nastala je kada je vrijeme išlo unazad. Prije drugog stoljeća | | stare ere u starogrčkoj književnosti najznačajniji satiričari bili su Simond, Artiloh, Folkidro | | i komediograf Aristofan. | | | | Satira je književni oblik u kojem satiri-čari ismijavaju pojedinca, državu i vlast. Ona | | razobličuje društvene proturiječnosti, političke strasti i druge društvene slabosti. Svojim | | duhovitim podsmjehom i na duhovit način kritizira i opominje. | | | | Satira je često sredstvo političke borbe, a tu tvrdnju kroz povijest naglašavaju pisci, | | političari i teoretičari. Poznato je da satira ismijava i kritizira. Humor nasmijava i | | uveseljava, što je od velikog značenja za dobro raspoloženje, ali i zdravlje. | | | | Liječnici isto ističu da smijeh kod bolesnika, posebno kod teških i nepokretnih, kao i satira | | i aforizmi, mogu poboljšati raspoloženje. | | | | Nadalje, liječnici tvrde da smijeh pomlađuje srce, mozak, smanjuje bol, liječi stres, jača | | krvne sudove, popravlja cirkulaciju i čisti organizam od pakosti, zavisti, egoizma i mržnje. | | | | Ova knjižica «Aforizmi džepni» namijenjena je čitateljima koji će pokazati i minimum | | interesa za njen sadržaj. Posebno je namijenjena težim bolesnicima koji nisu u mogućnosti | | držati u rukama velike i teške knjige u ležećem položaju. | | | | Za očekivati je da će starim i bolesnim osobama netko mlađi pročitati pokoji redak iz ove | | knjižice ili neke druge knjige po želji bolesnika. Knjižica je namijenjena i čitateljima koji | | putuju i nisu u mogućnosti nositi teške knjige. | | | | U ovu zbirku uneseni su aforizmi šezdesetak autora iz više država. Svima njima izražavam | | neizmjernu zahvalnost. Bez njihovih djela ne bi imala željenu vrijednost. Ako ova zbirka i | | njen sadržaj makar u nekom dijelu umanji poteškoće bolesniku ili putniku na dalekom putu, | | priređivač će biti radostan i sretan! | | | | | |
|
|
| | | | | | | | | | | | ZAHVALA AUTORIMA ČIJI SU AFORIZMI UNESENI U ZBIRKU: | | | Ivo Mijo Andrić, Aleksandar Ćotrić, Josip Balaško, Svetislav Bizaković, Milutin Alempijević, | | Milan Bebić, Nedeljko Blažić, Bojan Bogdanović, Iva Buzurović, Draško Veselinović, | | Gordana Vrananin, Mirjana Dragović, Živko Buza, Dragiša Kašiković, Biljana Kitić, Jadran | | Klanica, Momčilo Koprivica, Milan Kuriđža, Rade Lekić, Grujo Lero, Gojko Mandić, Petar | | Milatović, Danica Miletić, Borislav Miletić, Marinko Mijović, Dragoslav Mitrović, Goran | | Mišković, Goran Mrakić, Jovo Nikolić, Milan Obrenović, Jelena Pavković, Radomir | | Putniković, Bojan Rajević, Predrag Rašula, Miroslav Rosić, Darko Samardžić-Kodar, Milan | | Trivunčić, Tomislav Supek, Mate Sušac, Zlatko Tomić, Nikola Trgovčić, Abdurahman | | Halilović-Aniz, Živko Prodanović, Aleksandar Baljak, Milan Todorov, Milan Vujanović, | | Veljko Vidović, Đurđa Vukelić-Rožić, Miroslav Vukmanić, Mladen Vuković, Neđo Zubar, | | Zdravko Žarković, Darko Žigović, Živko Vujić, Momčilo Koprivica. | | | Posebnu zahvalnost dugujem prijatelju Marinku Mijoviću, za dragocjenu pomoć | | i uspješnu suradnju! | | | | |
|
|
| | | | | | | | | | | | UVOD | | | AFORIZMI | | | | ZAHVALA AUTORIMA ČIJI SU AFORIZMI UNESENI U ZBIRKU | | | | O MENI | | | | SADRŽAJ | | |
| |
|
|
