Roman Safner rođen je 1952. godine u Zagrebu, a potom je dio
 svoje rane mladosti proveo u Gospiću. Od petog razreda osnovne
 škole ponovno je u Zagrebu gdje završava osnovnu školu, opću
 gimnaziju (VII) i Agronomski fakultet. Nakon diplomiranja na
 Agronomskom fakultetu zasniva radni odnos kao asistent.
  
 Na istom Fakultetu stječe zvanje magistra znanosti, a potom i
 doktora znanosti. Sukladno znanstvenom i nastavnom
 napredovanju godine 2012. izabran je u redovitoga profesora u
 trajnom zvanju. Sudjelovao je u brojnim međunarodnim i
 nacionalnim znanstvenim, stručnim i primijenjenim projektima i
  
 istraživanjima te samostalno i/ili u koautorstvu objavio desetke znanstvenih i stručnih radova te
 članaka u časopisima.
  
 Koautor je na knjigama iz ribarstva (Treer i sur. (1995.): Ribarstvo, i Treer i sur. (2001.): Modeli
 malih obiteljskih ribnjaka,) i lovstva (Grupa autora (2004.): Lovstvo, i Grupa autora (2016.): Osnove
 lovstva), a u vlastitom izdanju je objavio dvije slikovnice za ribiče početnike (Kako sam se upecao na
 ribolov, 2012., i Kako sam savladao nove ribolovne tehnike, 2013.) te jednu za lovce (Zašto hoću biti
 lovac, 2016.).
 
 Obje slikovnice za ribiče trenutno su dostupne na web stranicama i stranicama HŠRS-a. Koordinator
 je i/ili suradnik brojnih modula na dodiplomskim, diplomskim, specijalističkim i doktorskim studijima.
 Na Veleučilištu Marko Marulić u Kninu vodio je lovstvo i kinologiju te bio vanjski suradnik na
 Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebe za predmet Život u prirodi i vještina preživljavanja, na
 stručnom studiju za izobrazbu trenera.
  
 Mentor je i/ili član Povjerenstava brojnih završnih, diplomskih, specijalističkih, znanstvenih
 magistarskih i doktorskih radova. Član je brojnih Odbora i Povjerenstava kako unutar Agronomskog
 fakulteta tako i izvan matičnog fakulteta.
  
 U mjesecu veljači 2017. godine autor je obilježio svoj 65. rođendan što je sukladno odluci Vijeća
 Agronomskog fakulteta godina obveznog odlaska u mirovinu. Zahvaljujući autorovom zvanju i
 zanimanju čin odlaska nije vezan s datumom rođenja već s 01. listopadom, tj. početkom nove
 akademske godine 2017./2018.
  
 Sumirajući protekle radne godine autoru je posao nedvojbeno uz sve profesionalne izazove,
 napetosti i brojne neprospavane noći pružao pregršt zadovoljstva i radosti.
  
 Odlaskom u mirovinu uz hobističko pisanje proze i poezije iz domene aktualne svagdašnjice sublimirao
 je svoje znanstveno nastavno iskustvo pripremivši materijal za novu knjigu naslova "Zeleno lovstvo -
 zaštita okoliša i očuvanje prirodne ravnoteže" koja je realizirana u nakladništvu Školske knjige, a
 promovirana na Interliberu 2022. godine (Zagrebački velesajam od 08. do 13. studenoga 2022.).
  
 
 
 
 
e-mail adresa: rjsafner@gmail.com
 
 
 
 
 
 
 
  
 Sanja Zorić (rođena Tomšić) rođena je 2.12.1990. u Zagrebu,
 gdje je završila osnovnu i srednju školu te Ekonomski fakultet.
 Magistrirala je na IE Business School u Madridu. Tijekom studija
 povremeno je radila u obiteljskom računovodstvenom uredu te
 u jednoj neprofitnoj organizaciji.
  
 Nakon diplomiranja zaposlila se u KPMG Croatia, a godine 2016.
 u GS1 Croatia gdje i danas radi na mjestu Voditeljice unapređenja
 poslovnih procesa i marketinga. Hobi su joj vožnja biciklom i
 putovanja u daleke zemlje te upoznavanja s njihovom kulturom,
 navikama i običajima.
  
 


Glede životnog okruženja u rekreativnom ribolovu se rijetko oprobala no s godinama je potisnuta

 

želja prerasla u izazov.

  
 Na tom putu uživala je svesrdnu podršku supruga Zvonimira uz blagonaklonost i stručnu podršku
 prof. Safner-a. Kako bi istu želju potaknula i kod neodlučnih potencijalnih ribolovaca aktivno je
 sudjelovala u pripremi knjige:
  
 KAKO SE UKLJUČITI U ČAROBNI SVIJET RIBOLOVA
  
 
 
 
PRIPOMENAK
Kažu da je svaki iole značajniji uspjeh popraćen dobrom pričom. A za dobru, uvjerljivu
priču, između ostaloga, važan je i motiv. Za priču koja je pred Vama motiv je u realnim
činjenicama koje su gotovo svakodnevni pratilac uobičajenih tijekova prolaznosti u
retrovizoru mogućnosti i želja. Ovo je priča prvenstveno za one koji su zakasnili ili su iz
bilo kojih razloga zanemarili osnovnu ribolovnu edukaciju, a sada im se čini da je ribolov,
pecanje, još ne otkriveni čarobni svijet njihovih mogućnosti. Svijet njihovih neostvarenih
želja. Ova priča bi ih trebala uvjeriti da je uz prikladne upute i s malo vježbe, ribolov, onaj
rekreacijski, sportski, jednostavan, zabavan, i nadasve čaroban.
One elementarne tajne ribolova koje se savladavaju osnovama ribolovne edukacije, a
prvenstveno su namijenjene najmlađim ribičima – početnicima, opisane su u dvije slikovnice
(Kako sam se upecao na ribolov, 2012., i Kako sam savladao nove ribolovne tehnike,
2013.) istog autora. Iako su ilustracijama i tekstom prilagođene ribolovcima iz najranijih
dobnih skupina, i sadržaj i stručnost u obje slikovnice su neprikosnoveno mjerodavni,
nadasve elokventni i stoga prihvatljivi svima koji o osnovnim spoznajama o ribolovu žele
saznati više. Budući da su slikovnice s pratećim ilustracijama pisane kao osnovne upute
potrebno je na trenutak zatomiti (prigušiti, potisnuti) vlastiti ego i zanemariti sujetu
(pretjeranu brigu za vanjskim znakovima svoje vrijednosti; taštinu, ispraznost) te u tim
slikovnicama prepoznati njihov pravi značaj. Iako predstavlja zasebnu cjelinu knjiga pred
Vama njihov je logički nastavak.
Sportski (športski) ribolov podrazumijeva lov riba (i glavonožaca) u svrhu razonode,
rekreacije i tjelesne kulture. Ogleda se u viteškom, sportskom nadmetanju ribolovca i ribe
s neizvjesnim ishodom koji ne umanjuje sportsku vrijednost izleta i boravka uz vodu. Neke
natjecateljske discipline unutar sportskog ribolova ne uključuju lov ribe, nego naglašavaju
umijeće rukovanja ribolovnim priborom (bacačke discipline).
 
Boravak u prirodi, uz vodu, i uzbuđenja koja se doživljavaju u nadmetanju s ribom otvaraju
pristup širokom području interesa koji čovjeka povezuju s njegovim iskonskim ambijentom
– prirodom. Razvija se sportski duh i kompetitivni (natjecateljski) odnos uz povećanu brigu
ribiča i ribolovnih organizacija za zaštitu prirode, voda i života u njima. Upoznaju se
obitavališta riba i način njihovog života, što je, uz pravilan odabir vremena za ribolov,
mjesta i pribora, i naravno uz obilje strpljenja, tajna ribolovnog uspjeha. Uhvaćena
(upecana) riba je moralna zadovoljština i nagrada za uloženu brigu i strpljenje. Potvrda
ispravnih analiza i zaključaka o vodi, ribi, vremenu, mamcu, mjestu njezina boravka i
načinu ishrane. Neiscrpna je tema za brojne razgovore s prijateljima i osobna razmišljanja
koja ispunjavaju zadovoljstvom. O materijalnoj koristi od upecane ribe sportski ribolovci
nerado govore. Naime, davno je već izračunato da ribolovac jede najskuplju ribu. Njegovi
troškovi uključuju odgovarajući pribor, troškove prijevoza, noćenja, dozvola, članarina.
No, sve to pomaže i razvoju turizma u krajevima koji su zanimljivi za sportskog ribolovca.
 
Neupitno je da sportskog ribolovca rekreativca krase veliko strpljenje i upornost koje je
Vincent Van Gogh opisao izrekom: „Ribari znaju da je duboko more opasno i da je oluja
strašna, ali oni nikada nisu smatrali da su ove opasnosti dovoljan razlog za ostajanje na
obali“.
Sportski ribolov je sport svih naraštaja. Može se obavljati od malih nogu do duboke
starosti i uz minimalnu fizičku kondiciju o kojoj ovisi hoće li pojedinac odabrati dinamičniju
tehniku, traženja ribe – ribolov u pokretu, ili statičniji način postavljanja mamca i čekanja
da ga riba pronađe. Jedan stariji kolega, po vokaciji strastveni ribolovac u poodmakloj
životnoj dobi pohvalio se da se sportskim ribolovom bavio od svoje šeste pa sve do svoje
devedeset druge godine života. Presudni razlog prestanka bavljenja ribolovom bio je onoga
dana kada je u jednom ribolovu tri puta pao u vodu.
U svakom obliku sportskog ribolova značajna pretpostavka je etika. Etika u sportskom
ribolovu podrazumijeva lov ribe uz kupljenu dozvolu, samo dopuštenim alatima, u
dopušteno vrijeme i na dopušteni način. U dopuštene alate ubraja se prije svega
dozvoljeni broj udičarskog ribolovnog pribora s ograničenim brojem udica i propisanim
mamcima. U morskom ribolovu se uz posebnu dozvolu za rekreacijski ribolov mogu
koristiti i neki dodatni ribolovni alati, a dozvola za športski ribolov podrazumijeva lov
ribe podvodnom puškom.
 
Sportski ribolovci (ribiči) su amateri. Ribolovom se bave iz razonode, a ne radi stjecanja
materijalne dobiti. Služe se isključivo zakonom reguliranim alatima, uglavnom udicom na
odgovarajućoj uzici, uzdajući se u svoje strpljenje i vještinu. Potreba za aktivnim
odmorom, aktivnostima na otvorenom, doživljavanjem ambijenta i specifična tehnika
modernog doba dali su široki doprinos razvoju i mijenjanju sportskog ribolova. Iz toga
proizlazi i različito tumačenje pojma sportski ribolov koji nas u jednom slučaju upućuje na
fizičku aktivnost, traženje ribe, a u drugom objašnjava pasivan sport, čekanje ribe. Može
se utvrditi da su oba pristupa sportski, samo što su neki ribiči mnogo više sportaši od
drugih. Bez obzira na odabranu tehniku svaka je aktivno vođena stalnim obraćanjem
pažnje i detaljnim promatranjem vodenog ambijenta i njegovih stanovnika. To je ono što
ovaj ribolov definira sportskim. Prema riječima W. F. Florez-a „U ribolovu je jedan sportaš,
čovjek na obali, i drugi sportaš, pastrva u vodi.“
Predmet zanimanja sportskih ribolovaca jesu tzv. sportske ribe. To su one vrste za koje
se smatra da ribolovcu pružaju mogućnost za sportsko nadmetanje, doživljaj i uzbuđenje.
Budući da su shvaćanja o tome vrlo različita, s izuzetkom nekolicine vrsta, sve su ostale
vrste riba sportske.
Još ne tako davne prošlosti sportski ribolovac je svoje spoznaje o ribolovu uglavnom
prikupljao iz vlastitih ili tuđih, usmeno prenesenih iskustava. Znanje se prenosilo s koljena
na koljeno. Manji se broj educirao s pomoću dostupne literature ili audio-vizualnih
programa. Novije generacije ribolovaca rekreativaca informacije o ribolovu (alatima,
opremi, vodi, ribi) prikupljaju putem društvenih mreža i suvremenih internetskih pomagala.
No, da bi takav put usvajanja određenih znanja mogao doprinijeti stvarnom uživanju uz
opuštanje, da bi ribolov bio sport i rekreacija, neophodno je i određeno predznanje.
 
Upravo ova knjiga koja je pred Vama osmišljena je s namjerom da baš Vama prve
ribolovne korake učini što jednostavnijim, lako prihvatljivim i zabavnim. Savladavanjem
ovakvih osnova postajete dorasli svim ribolovnim izazovima uz manje ili veće prilagodbe
koje su uz dobro savladane osnove puno lakše dostupne i prepoznatljivije i na društvenim
medijima. Znati ćete što Vas zanima, što želite nadograditi, kako bi brže i jednostavnije
pronašli i rješenje.
 
Na tom čarobnom putu susretat ćete se s različitim oblicima praznovjerja, vradžbina i
(magijskih) rituala. Među izraženijima su svakako određeni znakovi koje treba izbjegavat
poput unaprijed naručenog ulova, posuđivanja predmeta iz kuće pred odlazak u ribolov ili
pak pometanja kuće – kako se metlom ne bi pomela sreća. Zabranjeno je putem u ribolov
sresti neku životinju ili osobu određenog statusa ili zanimanja, udovicu, svećenika. Pitanja
kamo se ide u ribolov zahtijevaju određene rituale u obrani od pretkazanja lošeg rezultata.
Poželjeti sreću ribaru je doslovno kletva. No, bili Vi pobornici raznih praznovjerja,
vradžbina i magijskih rituala, benevolentni prema njima ili ih odbacivali s rezignacijom,
neka svaki Vaš odlazak u ribolov započne među ribolovcima usvojenim ribičkim
pozdravom, „bistro“.
 
 Roman Safner
 
 
 
 
 
Dosad smo na portalu objavili tri knjige gospodina Romana Safnera.
Te knjige možete preuzeti ukoliko svojim mišem kliknete na bilo koji
od sljedećih linkova
 
"Kronologija jednog vremena - proza"; (2024) digitalne-knjige.com.
 
http://www.digitalne-knjige.com/safner.php
 
"Kronologija jednog vremena - poezija"; (2024) digitalne-knjige.com.
 
http://www.digitalne-knjige.com/safner2.php
 
"Usud hrvatskoga lovstva"; (2024) digitalne-knjige.com.
 
http://www.digitalne-knjige.com/safner3.php
 
"Kako se uključiti u čarobni svijet ribolova", Roman Safner i Sanja Zorić (2025)
 
http://www.digitalne-knjige.com/safner4.php
 
 
  
  
 
 
PRIPOMENAK
UZ MALO VJEŽBE JEDNOSTAVNO I ZABAVNO
REKAPITULACIJA NEOPHODNE OPREME ZA PRVI RIBOLOV
SLIKE
PRETPOSTAVKE USPJEŠNOG RIBOLOVA
GOSPODARENJE VODAMA– ŠPORTSKI RIBOLOV
RIBE SLATKIH VODA – SLATKOVODNE RIBE
SLANE VODE – MORE
RIBE KOJE SE MORAJU OZNAČITI
UTJECAJ SUNCA I MJESECA NA USPJEH U RIBOLOVU
OSNOVNE TEHNIKE RIBOLOVA I RIBOLOVNI MAMCI
RIBE KOJE SU MEĐU NAJČEŠĆIM ULOVIMA RIBIČA U SLATKIM VODAMA
RIBE
EPILOG
ŽIVOTOPIS: SANJA ZORIĆ – ribolovni zanesenjak
ŽIVOTOPIS: ROMAN SAFNER
SADRŽAJ
5
9
41
43
45
51
55
59
67
69
71
77
133
135
142
143
145
 
 
 
Copyright ; Nenad Grbac & Impero present