| RECENZIJA KNJIGE |
| |
| Darija Žilić |
| |
| U POTRAZI ZA NEČIM IZMEĐU |
| |
| Nada Mihoković-Kumrić afirmirala se nizom romana i zbirki priča kao autorica za djecu i |
| mlade. Nakon dva romana za odrasle (Prilagođeni,2001. i Vjetar kroz kosu, 2002.), Igra |
| zalazećeg sunca prva je njezina zbirka priča za odrasle. |
| |
| Knjiga se sastoji od priča koje su nastajale, a dijelom i objavljivane, proteklih tridesetak |
| godina, ali u ovoj su zbirci i izrazom, i senzibilitetom, i načinom života doživjele preobrazbu |
| i prilagodbu novom vremenu, a podijeljene su u tri cjeline: Suton, Negdje između i |
| Razokrivanje. |
| |
| U predgovoru knjizi koji je naslovila Umjesto uvoda autorica se poigrava naslovima priča, |
| govori o predvidivom načinu života današnjih ljudi koji olako odustaju od svojih želja i |
| snova i prepuštaju se inerciji, a zbog neimanja hrabrosti za životne odluke ili rezove put |
| inercije neminovno vodi nesreći i rasapu ličnosti, osobnoj tragediji ili kajanju. Takav put |
| razrađuje i u pričama, a u njima je sublimirano autoričino bogato životno iskustvo. Kritički |
| progovara o samodostatnosti čovjeka koji se ne osvrće ni na svoje vlastite iskonske |
| potrebe, a kamoli na tuđe. Zaronjen duboko u svakodnevnicu, današnji se everyman ne |
| uzdiže i ne promišlja život, već se prepušta rutini i time se otuđuje i od sebe i od društva. |
| Mihoković-Kumrić želi potaknuti čitatelja da se nakon čitanja ove knjige zagleda u sebe, |
| pa da promotri i promisli svijet i ljude oko sebe. Nije slučajno da se u dvije priče pojavljuju |
| životinje – pas i konj. Jedan je čuvar kuće, a drugi stroj za vuču i katkad se pokazuju kao |
| bića svjesnija od čovjeka, te se stječe dojam kako je čovjek samo naizgled superiorno |
| biće. Čini se kao da autorica kroz svoje priče čitateljima želi biti poput Vergilija (kojega |
| spominje u Uvodu) kako bi ih potaknula da se zaustave i donesu neke hrabrije odluke |
| zbog kojih će osjetiti punoću života. |
| |
| Na trenutak se čini da su priče u zbirci neobično raspoređene. Evo zašto. |
|
| Tri priče u zbirci događaju se u Podravini, kraju iz kojega potječe Nada Mihoković-Kumrić. |
| Ljudi su iz Podravine odlazili na školovanje i uglavnom se nisu više vraćali. Međutim, priče |
| te tematike u različitim su ciklusima. Priča Igra zalazećeg sunca u ciklusu je Negdje |
| između, središnja je priča zbirke, a i knjiga nosi njezin naslov. U njoj uspješna Draga |
| Ivorek odlučuje ipak ne prodati svoju rodnu kuću. Nije riječ samo o djedovini nego o |
| korijenima, osjećaju pripadnosti. Kozmopolit s osjećajem pripadnosti svijetu, što mu sve |
| više omogućuje napredak komunikacija, također se negdje rodio te je, živeći i djelujućina |
| točno određen način negdje lokalno a razmišljajući globalno, razvio i svoju globalnu |
| pripadnost. A to je nemoguće bez čvrstih korijena! Druga priča s podravskim štihom je |
| Peta čestitka i u ciklusu je Razotkrivanje. U njoj segovori o obiteljima, razdvajanjima, ali |
| i o ponovnim okupljanjima i povratcima na rodnu podravsku grudu, odnosno opet o |
| povratku korijenima. Osim što govore o važnosti zavičaja, u spomenutim dvjema pričama |
| o važnosti Podravine, likovi priča Igra zalazećeg sunca i Peta čestitka upravo kroz život |
| negdje između i kroz razotkrivanje sebe samih otkrivaju i važnost korijena. |
| |
| Zatim, u zbirci nalazimo i šest priča koje se bave svijetom književnika i književnica, ali po |
| dvije u svakom ciklusu. U tim pričama autorica se ludistički igra imenima (Bestselerić, |
| Prozek, Romanić, Kritiko) i vješto stvara dijaloge bez opisa unutrašnjih stanja svojih |
| junaka. Piščevom, točnije spisateljičinom sviješću u trenutku stvaranja bavi se priča |
| Razotkrivanje, proboj ženskih autora u književnost tematiziraju Urednikov izbor i Žuti šal, |
| generacijski odnos pisaca autorica obrađuje u priči Posjet, a o rivalstvima, zavisti, |
| intrigama i podvalama u književnim krugovima govore priče Tri gospodara i Zvižduk. U priči |
| Posjet gube se granice književne fikcije i stvarnosti, likovi postaju stvarni, pa se cijela |
| priča čini fantazmagoričnom. |
| |
| Priče Tri gospodara i Zvižduk našle su se u Sutonu jer je „sutonsko“ i rivalstvo pisaca, |
| bivših prijatelja, Posjet i Žuti šal dobro se uklapaju u Negdje između jer je takav i odnos |
| likova, dok su se u Razotkrivanju, s razlogom „otkrivanja“ i „razotkrivanja“ svojih pozicija |
| u književnom stvaranju, našli Urednikov izbor i Razotkrivanje. |
| |
| Ipak, ponešto općenito i o svakom ciklusu. |
| |
| Priče iz ciklusa Suton govore o (snažnim) pojedincima koji se nalaze na životnim |
| prekretnicama, katkad i na rubu između Života i Smrti. Ono što Mihoković-Kumrić |
| maestralno čini jest radikalno prikazivanje struje toka njihove svijesti, pa saznajemo kako |
| se ispod maske uglednih i hvaljenih ljudi zapravo kriju osobe pune strahova, prljavih misli, |
| odnosno nesigurni, pokvareni ili labilni ljudi. |
| |
| Ciklus započinje istoimenom pričomkoja otvara pitanja koja su i u ostalim pričama trajna |
| autoričina preokupacija: nesretan brak, ostavljene žene, obiteljski problemi, nehotično |
| samoubojstvo. Glavna je junakinja priče magistra farmacije Olga Haler, a budući da je i |
| autorica po struci farmaceutkinja, treba istaknuti da je u svojem dugogodišnjem iskustvu |
| rada s ljudima u ljekarni imala priliku u četiri oka, poput psihoterapeuta, slušati potresne |
| priče i brižno čuvane obiteljske tajne. Priča Suton kao da prenosi to iskustvo. Nesretna |
| Magda govori o svim mukama obiteljskog života, a u pozadini se spominje i Domovinski rat. |
| |
| Starica lijekovima za spavanje bježi od sumorne stvarnosti i obiteljskih problema, i to čini |
| sve do dana kada se više ne probudi. Priča Ljuljačka govori o sredovječnom glumcu |
| Florijanu Glumcu, koji se također našao na životnoj prekretnici – gluma ga više ne inspirira, |
| a razvija se strast prema mlađoj ženi koja ga toliko razdire da pomišlja na smrt od vlastite |
| ruke. Ipak se zbog najmlađeg člana svoje obitelji odlučuje za život. Autorica je hrabro |
| razgolitila svog junaka, koji je samo naizgled ugledni građanin, a zapravo je posve isprazan i |
| posve odmaknut od vlastitoga unutrašnjeg bića. |
| |
| Mihoković-Kumrić se u svojim pričama nerijetko bavi sudbinama napuštenih žena – žena |
| koje su ostavili supruzi zbog mlađih žena, ili pak sudbinom djece koja pate zbog tih odluka. |
| O tome govori priča Vijest,koja je napisana u formi suvremenog oblika komunikacije – |
| videoobraćanja tinejdžera ocu. Dječak pati zbog razvoda roditelja, želi živjeti s ocem, pa |
| u ispovjednom tonu vapi za pomoći. Ispovjedni oblik, koji je moglo biti i staromodno pismo, |
| pruža mogućnost da se o emocijama progovori otvoreno i bez zadrške. No otac (namjerno) |
| ne odgleda snimku na vrijeme i gleda je tek nakon saznanja da je njegov sin stradao u |
| prometnoj nesreći. Ta je vijest posve uništila mogućnost da otac promijeni odluku, |
| odnosno da doživi katarzu suočenja s propustima sebe kao oca, a ujedno pokazuje i |
| razorne posljedice razvoda na djecu. |
| |
| Priča pokazuje i kako međusobne obiteljske tajne, prešućivanja, odgode i manipuliranja |
| dovode do tragičnog kraja u kojemu više nije moguće popraviti odnos. Dječak je mrtav i |
| otac samo može otpustiti kočnice kojima su zadržavane emocije – može samo plakati bez |
| suza. Priča Poziv na kavu govori o sudbini dviju prijateljica koje se susreću nakon dugo |
| vremena. Obje su, čini se, napravile pogrešne životne izbore: jedna je poslovno uspješna, |
| ali napuštena od nevjernog supruga, a druga je u nepodnošljivom braku. Kada se počinju |
| otvarati, odjednom se vidi sav užas njihovih života. Irena odluči prihvatiti Terezin poziv |
| na kavu i tada se suočava s prizorom kuće koja je velika i raskošna, ali se u njoj odvija |
| drama žene koja konačno želi krenuti u samostalan život. Potpora prijateljice u tome joj |
| mnogo znači. U toj priči nalazimo i dnevnički zapis, a pomalo voajerističko zavirivanje u |
| intimu te žene otkriva svu složenost ženske svijesti satkane od strahova, dvojbi, pa i |
| čak i od misli o samouništenju. |
|
| Tema samoubojstva vrlo je teška, pripovjedač njome riskira patetičnost, ali Mihoković- |
| |
| Kumrić sjajno pokazuje kako se i motiv misli o samoubojstvu može pojaviti u običnom |
| danu, pa potom i nestati, kao i bilo koja druga misao ili ideja. Ili se pak realizirati. |
| |
| Već spomenuta priča s likom psa – Tajnu skriva Kastor, govori o obiteljskim ranama i |
| prazninama. Ima kriminalističku fabulu: traga se za uzrocima i okolnostima smrti žene, ali |
| je ipak mnogo važnije suočavanje njezina nevjernog supruga sa smrću na kraju priče. |
| Sukob psa Kastora, koji je prikazan kao voljno i odano biće, i njegova tobožnjega |
| mogućnost prosuđivanja i zato odbija služiti svome vlasniku. Sukob Čovjeka i Psa nije |
| sukob dviju vrsta već sukob dvaju načela. Postoji samo pravda ili nepravda, izdaja ili |
| odanost. Čovjek je Neprijatelj Psu i sukob je prikazan kao arhetipski: smrt Psa potiče u |
| Čovjeku misao da je ostao sam i da je Smrt jedino rješenje. Radikalan završetak priče ne |
| donosi katarzu. Interpretacije događaja mogu biti različite, ali autorica u manir |
| i sveznajućeg pripovjedača otkriva istinski razlog tragična završetka, a to je samoća i |
| otuđenje. Na ovome mjestu možemo govoriti i o priči Eleazariz ciklusa Negdje između. U |
| njoj je glavni lik konj Eleazar, koji se neobično ponaša: uvijek zastaje pred raspelom. Nitko |
| ne zna razloge, a svojim ponašanjem konj počinje iritirati svoje gospodare, pa ga zbog te |
| navodne hirovitosti umalo i prodaju. Sve se razrješava kada saznaju kako se Eleazar |
| zaustavlja pred raspelom jer je tijekom rata (iako se izrijekom ne spominje, iz konteksta |
| zaključujemo da je riječ o Drugome svjetskom ratu) vozio ranjenike do lazareta, a upravo |
| je raspelo bio znak da je stigao na pravo mjesto. |
| |
| U drugi ciklus Negdje između uvodi nas istoimena priča koja govori o odnosu svijeta i |
| doma, a ponovo se čini kao da se fabula odvija negdje između sna i jave jer se na trenutak |
| stječe dojam da je junakinja u koju je glavni lik zaljubljen, Hannelore, svojevrsna mitska |
| sirena. Priča Dogodilo se u ponoć temu prevare i ljubomore tretira na „lepršaviji“ i |
| „opušteniji“ način. Priča Beatrice nakon Ane pisana je u ironičnome modusu, iz post |
| mortem perspektive muškarca koji je također bio nesretan u braku i koji je počinio |
| samoubojstvo. No treba istaknuti da je teška tema prikazana na ironičan i sarkastičan |
| način, a zapisi iz čistilišta su duhoviti i u njima se govori o hipokriziji u međuljudskim |
| odnosima. Spominje se i Beatrice, koja živi na granici čistilišta i pakla i koja nudi nove |
| užitke, nezemaljske. Priča ima pomalo erotičan završetak, s puno duha, onog |
| dekameronskoga. |
| |
| Posljednji ciklus naslovljen je Razotkrivanje, ali nas istoimena priča ne uvodi u nj nego |
| njime završava. Simbolizira završno razotkrivanje tema i likova. Priča se također bavi |
| spisateljskim povezivanjem stvarnosti i fikcije spisateljice Tare Prozek. Glavni lik njezina |
| novog romana zapravo je stvoren prema sjećanju na neprežaljenog dečka Romana |
| Maksića. Gube se obrisi stvarnosti i književnog teksta, a autorica Tara Prozek shvaća da |
| je njezin neprežaljeni mladić bio čista fikcija, njezin umišljaj. Stoga književni lik čak |
| postaje autentičniji od realnog čovjeka. |
| |
| U tom se ciklusu osim književnih rivalstava razotkrivaju i druga rivalstva. U priči Misterij |
| nalazimo dinamičnu strukturu, odnosno priču o kreativnosti, prijevarama, natjecanjima, |
| ženskim depresijama. Priča Šarm zrelosti tematizira starenje, tijelo i također je jedna od |
| „lepršavijih“ priča u ovoj knjizi. Sve što lebdi govori o muškarcu koji se zbog ljubavi |
| odrekao svećeničkog poziva, a priča Pogodi koga sam srela ponovo otvara temu preljuba |
| i nepovjerenja jer isti muškarac ljubuje s dvije žene, vodi paralelan život. |
| |
| Priče Nade Mihoković-Kumrić u cjelini su zanimljive jer se prije svega beskompromisno bave |
| ljudskom prirodom, onim ispodpovršinskim slojem. Autorica vješto prodire ispod kože i |
| prikazuje ljude onakvima kakvi jesu, bez imalo uljepšavanja. Pritom njezin ton nije osuđujući |
| već se ta stanja deskribiraju kako bi se pružila što slojevitija slika života. Život ljudi, kako |
| ističe u tekstu naslova Umjesto uvoda, često je vezan za lažne idole i vrijednosti, pa su |
| stoga životi o kojima piše raspuknuti, apartni, na rubu, katkad i posve uništeni. |
| |
| U ovoj knjizi s jedne strane nalazimo istinski mračne priče, a s druge strane kao da se |
| ravnoteža ostvaruje nizom priča u kojima autorica tematizira pisanje, književni svijet, |
| običnu svakidašnjicu. I kao da nam pritom poručuje da je sve to život – i razvod, i briga o |
| borama, ali i misao o smrti, preljub te maštanja i iluzije i književnika, i običnog čovjeka. |
|
| Nada Mihoković-Kumrić o svemu piše bez predrasuda, razotkriva kako bi šokirala svog |
| čitatelja i trgnula ga iz sna i rutine te ga povela, poput Vergilija, na putovanje u tajne |
| njegove podsvijesti ili pak u istraživanje svijeta koji ga okružuje. Sve je, kao da nam |
| autorica poručuje, bolje od ispraznog života bez emocija i bez strasti. Premda su priče |
| poglavito stvarnosne, važno je napomenuti kako se uvijek pojavljuju elementi koji |
| pripadaju ili svijetu fantazije ili pak onostranoga. Povezivanje metafizičkoga i |
| svakodnevnoga dobitna je kombinacija i stoga preporučujem čitatelju da u zbirci potraži |
| to mjesto „negdje između“. Neće biti razočaran. |
| |
| | Velika Gorica, 21. lipnja 2015. |
|
| |
