| RIJEČ AUTORA |
|
| Ova knjižica, koja se predstavlja hrvatskom čitateljstvu, ima naslov ''Slavensko |
| pitanje'' i prvi puta je objavljena na informativnom portalu www.magicus.info |
| negdje prije tri godine, jer je autor bio mišljenja, da bi ova mala knjižica trebala |
| ugledati danje svijetlo baš kao i druge kako bi se dobila cjelina opusa, koji je |
| sustavno izlagan kroz period od oko četri godine dana. |
| |
| Sam naslov jasno govori, da je ovdje riječ o Slavenima i kako nas drugi vide u |
| stranom svijetu koji, mogli bismo to sasvim otvoreno reći, nije uvijek prijateljski i |
| kojega često karakteriziraju silne zablude baš kada je riječ o Slavenima ili onima, |
| koji se tako osjećaju. |
|
| Naime, istina je da smo mi malo drugačiji od ostalih etničkih skupina u australskoj |
| migraciji, a trebalo je onda pokazati po čemu se to razlikujemo u odnosu na ostale. |
|
| Pri tome je autoru bio od neobičnog značaja tekst mladog povjesničara Danijela |
| Đine, koji je objavljen u našoj znanstvenoj periodici, kako bi ukazao na te |
| prijeporne momente u ovoj problematici, koja i danas pobuđuje iznimno zanimanje |
| svjetskih znanstvenih stručnjaka, a koliko smo u tome ukazivanju uspjeli prosudit |
| će samo čitateljstvo. |
|
| Drugi, jako značajan moment sastojao se u tome, da se prikaže karakter |
| nezavisnog kreativnog rada naše filozofije, koja se vezuje za ime našeg velikog |
| prosvjetitelja Miroslava Krleže. |
|
| Nezavisan kreativan rad u području filozofije ili radije prvih pojava ovog rada |
| pojavio se u nas prije gotovo tisuću godina, a u dva ili tri posljednja stoljeća |
| postoji period intenzivnog i rapidnog porasta filozofske aktivnosti, koja unekoliko |
| definira karijeru filozofije u Hrvata. |
|
| Međutim, kao što već rekosmo, bilo bi sasvim pogrešno zaključiti, da prije pojave |
| Boškovića, na primjer, nije u nas postojala filozofija ili pak da je bila strana |
| hrvatskom duhu. |
|
| Ona je gotovo svagda i u svakom slučaju jedan religijski pogled na svijet, međutim, |
| u svojoj osnovi, ona je ipak antropocentričko filozofsko mišljenje. |
|
| Naša filozofija nije teocentrička bez obzira što postoje u njoj mnoga duboka i |
| esencijalno religijska pitanja, ona također nije niti kosmocentrička, iako su |
| problemi filozofije prirode prilično rano okupirali hrvatsku filozofiju. |
| |
| Ona je izad svega okupirana temama čovjeka, njegove sudbine i njegovih djela i |
| sa značenjem i svrhom povijesti. U tom smislu mi se malo razlikujemo od ostalih |
| slavenskih naroda. |
| |
| Ova činjenica je posebno evidentna u predominantnoj moralnoj orijentaciji čak i |
| sasvim apstraktnih problema. |
| |
| Ova moralna orijentacija u sebi sadrži izniman interes za socijalne teme i socijalne |
| probleme. Odatle naš emocionalizam. I, kao takva, predstavlja unekoliko |
| historiosofsko mišljenje, koje je konstantno usmjereno na značenje povijesti i na |
| kraj povijesti. Odatle su ove eshatološke koncepcije proizvele i obilje socijalnih |
| utopija 19. i 20. stoljeća u historiosofskim refleksijama najveće većine naših |
| filozofa. Međutim, i kao takvo, ono je uglavnom ostalo religijski pogled na svijet, |
| koji nije doveo intelektualnu aktivnost do točke gdje je ona nezavisno filozofsko |
| mišljenje. |
| |
| Sekularizacija filozofije i njeno odvajanje od religijske svijeti i religijskoga pogleda |
| na svijet uzelo je svoje mjesto mnogo kasnije, nego je to slučaj u Zapadnoj Europi i |
| bilo je mnogo drugačije po svom karakteru. Ova sekularizacija sa eklezianističkom |
| svijesti odvijala se izvan nje, razvijala se izvan Crkve, ali ne u opoziciji prema |
| njoj kao borba protiv Crkve kao što je to slučaj na zapadu. U tom smislu mi smo |
| svagda unekoliko bili ovisni od religije i religijskoga pogleda na svijet. |
| |
| Ali on je bio i ostao karakteristika perioda akumulacije duhovnih energija, koje su |
| se sporo razvijale u nezavisno mišljenje i mnogi naši filozofi u posljedanja dva ili tri |
| stoljeća svjedoče o buđenju i nezavisnom razvoju domaćih prirodnih kreativnih |
| snaga. |
|
| Od tud i asketizam, koji je bio vrlo značajnim uticajem južnih Slavena na ostale |
| slavenske narode, koji ne odbacuje svijet niti odustaje od tjelesnosti, nego koji |
| znači radije nešto sasvim drugačije, naime, viziju nebeske istine i ljepote, koja čini |
| sasvim jasnom i prezentnom opću nepravdu, koja vlada svijetom i naš napor, da |
| se emancipiramo od svjetskih ograničenja. |
|
| Međutim, pored našega emocionalizma, koji predstavlja potku ovom asketizmu i |
| viziji svjetske ljepote postoji i naš maksimalizam, koji nije religijskog porijekla, |
| nego je povezan sa nekim neobičnostima slavenske duše, koja se formirala tijekom |
| dugog historijskog perioda. Zenkovski, jedan ruski filozof i teolog, koji je djelovao u |
| Parizu, to je objašnjavao nepreglednom velikom ravnicom na kojima obitava ruski |
| narod ili nedostatkom visokih planina kao i geopolitičkim utjecajima, koji su |
| determinirali ove neobičnosti. |
|
| Odatle bi svakako proizilazilo, da je naša pradomovina isto tako bila neka velika |
| nepregledna ravnica, međutim to su nagađanja, a s istinama ćemo se vrlo |
| vjerojatno još boriti jako dugo vremena. |
|
| Sama knjiga ''Slavensko pitanje'' nije postavila pitanja sasvim oštro niti precizno, |
| da bismo dobili sasvim jasne odgovore. Autor se prije zadovoljio činjenicom, da |
| ukaže kako takvi problemi postoje u našem svijetu, koji se još uvijek nije oslobodilo |
| blokovske podjele niti sfera utjecaja, koji danas predstavljaju osnovu političkog |
| djelovanja i nastupanja na Zapadu, iako smo dugo vremena bili uvjereni, da je |
| takav način mišljenja prevladan i da je stvar prošlosti. Odatle je sasvim prirodno, |
| da se postavljaju pitanja koja nas tište, pitanja o našem porijeklu, o našoj |
| povijesti, o našem karakteru, o našem mjestu u svijetu, kojeg pokušavamo |
| razumjeti i na ovaj ili onaj način prevladati konstruktivnim doprinosom društvu u |
| cjelini. |
| |
| Jedan pokušaj, da se ukratko nazru ta pitanja i ti odgovori predstavlja i ova mala |
| knjiga, koja se prilaže hrvatskom čitateljstvu kao svjedočanstvo osobnih napora u |
| rasvijetljvanju spomenute problematike. |
|
|
|
