| Dubok rez romanom |
|
| |
| Osman Arnautović, SKALPEL, Roman, Gratiartis - Bruxelles 2011. godina. |
|
| |
| U maniru vrsnog trilera počinje radnja romana Skalpel koji je napisao Osman |
| Arnautović, i to prvo doticanje knjige veoma je bitno jer mnogo čitalaca |
| odustane odmah na početku ako im se to što pročitaju ne svidi. Sa ovom |
| knjigom to vam se pouzdano neće dogoditi. |
|
| |
| Podsjeti radnja romana na vrijeme kada smo čitali džepne krimi romane, a |
| onda konstatuješ da bi bilo sjajno napisati baš takvu vrstu knjige koja se |
| čita sa zanimanjem. |
| |
| Naši pisci, a Osman Arnautović je pisac od glave do pete, imaju ta |
| iskustva iz kojih se može izroditi takva knjiga. |
| |
| U jednom parku se, bez sjećanja i odjeće, ali sa teškim pitanjem: Otkud |
|
| ja ovdje i šta radim, probudi, uz sve to i ranjen čovjek... |
|
| |
| Više nego dovoljno da avantura počne. |
|
| |
| Skalpel korespodira sa popularnim izdanjima koja su hit knjige u svijetu, |
| ali je i puno više od toga. |
|
| |
| Naime, odavno očekujem da neki dovitljivi BH pisac napiše nešto kao |
| roman Historičarka ili pak Osmica (Ketrin Nevil). Bosna pruža dosta |
| materijala za takvu vrstu literature, no očito je da se to neće dogoditi, |
| barem ne još neko vrijeme. |
|
| |
| Bosanskohercegovački pisci su zadeverani pukim opstankom koji odavno |
| nije ni preživljavanje. |
|
| |
| Ako Avdo Sidran svako malo zakuka do neba, a Avdo ništa ne radi džaba, |
| kako li je onim BH piscima koji šute, koji su zanijemili pred vlastitom |
|
| nesrećom. |
| |
| Nije to tema ovoga taksta, tek slobodna konstatacija, ili je bolje reći, |
| očekivanje, da bi popularna literatura, knjiga bestseler, krimić etc. mogla |
| prije biti napisana od strane pisaca koji žive i djeluju van matične države. |
|
| |
| U književnosti, zaplet sa junakon bez pamćenja (amnezija), nije ništa novo, |
| ali takva postavka priče uvijek daje odlične startne pozicije za dobar roman. |
| Zbog toga ne čudi što, dok čitamo Skalpel u glavi vrtimo neki film sa tom |
|
| temom. |
| |
| Arnautović je na sigurnom terenu, radnju je smjestio u Brisel i okruženje a |
| likove zaokružio i karakterno okitio pa ne djeluju plastično i prazno. A onda |
| se priča prebaci u Bosnui Hercegovinu, u Brezovo polje, negdje 92.' Godine |
| i prati grupu učenika koji idu na izlet, i jednu Mariju među njima... |
|
| |
| Jezivo krvavi pir u kojem će stradati sve što nije Srpsko završava tu scenu. |
|
| |
| I te kako se može, ratna Bosanska priča ukalupiti u moderan roman, |
| napet, zanimljiv, jeziv, čitljiv, i čitati od korica do korica bez stajanja. |
|
| |
| Arnautović nudi drugačiji pogled na priču o ratu, ubijanju, silovanju, osveti, |
| nudi događanja u godinama poslije, u drugoj zemlji i među drugim ljudima. |
|
| |
| Da je ispod jedne ovakve knjige potpisan Paulo Koeljo recimo, bio bi to |
| svijetski bestseler, ovako, sa bosanskim piscem na koricama knjiga ništa |
| ne gubi, gube čitaoci izuzev onih kojima knjiga dođe u ruke, a ja se |
| iskreno nadam da će takvih biti što više. |
|
| |
| Uz neznatan napor roman bi se, jer je tako napisan, mogao pretočiti u |
| scenario za igrani film i to nije nikakva floskula nego činjenica koju će svi |
| čitaoci knjige vrlo lahko potvrditi. |
|
| |
| Red Brisela, red Brezovog polja, dva poglavlja 2008. pa povratak u 92.' |
| Godinu... Veze Arnautović sitan vez priče i pažljivo prati svaki detalj tako |
| da u konačnici priča dobije kompletan oblik a sva pitanja svoje odgovore. |
|
| |
| Višeslojna i kompleksna radnja odlikuje ovu knjigu koju je pisac ispisao na |
| takav način da je pustio da teče, da se razvija i gradi - gotovo se ne |
| miješajući svojim objašnjenjima, usmjerio je i pratio tako da je to u |
| konačnici dalo odličan rezultat. |
|
| |
| Osman Arnautović, rođeni je Bijeljinac. Na filozofskom fakultetu u Sarajevu |
| završio je francuski i latinski jezik sa književnošću. Živi i Briselu, piše i |
| prevodi na francuski jezik. |
|
| |
| Napisao je: Katil (2002.), Kamen na duši (2003.), Tmina svjetlosti (2004.) |
| (- zbirka novela), Ténčbres de la lumičre (2004. - zbirka novela na |
| francuskom jeziku), Srebrenica city (2007. - roman), Ukleta čaršija, (2008. |
| - roman), Dosije Pataren, (2009. - roman). |
|
| |
| Autor je udžbenika Latinski jezik za prvi i drugi razred srednjih škola, u |
| izdanju Svjetlost, Sarajevo. |
|
| |
| Preveo na bosanski jezik: Jacques de Decker: Kitov trbuh (roman), Amélie |
| Nothomb: Higijena ubice (roman), Jacques de Decker: Parče nedjelje |
| (kazališni komad), Liliane Wouters: Dnevnik pisca (poema), Michel |
| Lambert: Ništa zloćudno (novele), Daniel Pennac: Školski jadi (roman)... |
|
| |
| Pored toga priredio je (izdavač je Gratiartis, Brisel) panoramu BH |
| pripovijetke (27 autora) u dijaspori pod nazivom Priče, 2010. godine, a u |
| pripremi je zbirku Novih bosanskohercegovačkih pripovjedaka koja bi uskoro |
| trebala da se pojavi pred čitaocima, s tim što treba naglasiti da će knjiga |
| imati i svoje francusko izdanje i sve to zahvaljujući piscu i prevodiocu |
| Osmanu Arnautoviću, prije svih. |
|
| |
| Arnautović je načinio i na francuski preveo i knjigu bh poezije za djecu, |
| kao i roman Ida, Zejćira Hasića, ali i mnogo drugih dobrih djela koja zaslužuju |
|
| oba jezika. |
| |
