Rođen je 17.11.1948. godine u Čanićima kod Tuzle.
  
 Osnovnu školu pohađao je u Dobrnji, Mramoru i Lipnici, a srednju
 tehničku u Tuzli. Završio je Fakultet političkih nauka i
 postdiplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu,
 gdje je proveo veći dio života.
  
 Uz knjige navedene u rubrici objavljena djela, objavio je i jednu
 stručnu publikaciju s područja zaštite radničkih prava te blizu 50
 znanstvenih i stručnih radova. Književnim i stručnim radovima
 zastupljen je u pedesetak zajedničkih knjiga, zbornika
 i antologija.

 Piše poeziju, prozu, drame, eseje, aforizme, epigrame, oglede i književne prikaze, koje objavljuje u
 listovima i časopisima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i šire. Književni radovi su mu prevođeni
 na engleski, njemački, češki, slovački, slovenski i makedonski, ruski, armenski, rumunjski i kineski
 jezik. Član je Društva hrvatskih književnika, Društva pisaca Bosne i Hercegovine, Društva hrvatskih
 književnika za djecu i mlade, kao i Udruge hrvatskih aforista i humorista.
  
 
 
 
e-mail adresa: ivomijoandric@yahoo.com
 
 
 
 
MEĐU NAMA SLAVENIMA – RIJEČ JE O AFORIZMIMA
 
Da su se Hrvat i Poljakinja, ili Hrvatica i Poljak, htjeli sastati kako bi zajedno čitali aforizme
u studenom, takav susret se možda ne bi ni dogodio! A zašto? Jer bi se promašili za
točno mjesec dana… Hrvatski studeni poljski je listopad…
U gornjem primjeru, fonetska i semantička sličnost jezika djelovala bi protiv njih, ali u
većini slučajeva govori oba naroda povezuju, a ne razdvajaju. Baš kao što mostovi
povezuju dvije obale rijeke. Štoviše, riječ „most“ zvuči identično u oba jezika, baš kao i
riječ „kuća“. Poljaci i Hrvati se stoljećima dosljedno vole i poštuju te dugo održavaju bliske
kontakte. Tijekom ljetnih mjeseci Hrvatska postaje, nomen omen, drugi dom za mnoge
Poljake, barem na dva tjedna.
 
S obzirom na sve ove slučajnosti, ne čudi da je priređivač Ivo Mijo Andrić, i sam vrsni
aforist, pripremio sveobuhvatnu i detaljnu antologiju koja sadrži aforizme najistaknutijih
hrvatskih i poljskih autora. Ovo je druga antologija poljskih aforista objavljena na Balkanu
posljednjih godina. Prva je bila antologija koju je priredio poznati srpski aforist i antologičar
Aleksandar Čotrić pod nazivom „Poljski put“.
 
Antologija „ZVIJEZDE NAS GLEDAJU S NEBA“, koju čitatelj sada ima pred očima, nesumnjivo
je najpotpunija i najnovija zbirka hrvatskih i poljskih aforizama objavljena do sada.
Uključuje djela ne samo klasika poljskih aforizama, poput Aleksandera Świętochowskog,
Feliksa Chwalibóga, Karola Irzykowskog, ili suvremenijih autora: Juliana Tuwima, Huga
Steinhausa, Horacea Safrina i na kraju, ali ne i najmanje važno, velikog i svjetski poznatog
majstora riječi i autora djela „Myśli Nieuczesanych“ (Neočešljane misli) Stanisława Jerzyja
Leca. Antologija također predstavlja žive poljske autore, uključujući one koji trenutno
uživaju najveću popularnost u Poljskoj, poput Urszule Zybure, Agnieszke Lisak, Krzysztofa
Bilice, Wojciecha Wierciocha i skromnog autora ovih riječi, Andrzeja Majewskog. Antologija
Iva Mija Andrića uključuje i djela manje poznatih poljskih autora, ali vrijednih istraživanja
zbog visoke umjetničke kvalitete njihovih aforizama.
 
Moglo bi se pitati zašto hrvatski i općenito balkanski aforizmi, kao i poljski, uživaju tako
široku popularnost u Europi i svijetu. Jednom sam to ovako objasnio: Najbolji aforizmi rastu
na najgorem tlu. Ova izjava sadrži gorak paradoks, obojen suosjećajnom ironijom. Ona ima
snažno povijesno opravdanje, jer su i zemlje i narodi bili podvrgnuti vrlo bolnim kušnjama
kroz svoju povijest i slijedili su vijugave staze sudbine – borili su se s vjetrovima povijesti i
izlazili kao pobjednici. Međutim, zadane rane, čak i one koje su već zacijelile, ostavljaju
trajne ožiljke – uključujući ožiljke na ljudskom sjećanju. Ovaj redoslijed događaja potiče
razmišljanje i refleksiju. Mir i sitost rađaju samozadovoljstvo i pasivnost, dok teškoće i
nezadovoljstvo potiču djelovanje. U kontekstu aforizma, moglo bi se reći da se stalno
gladnim ne može živjeti, ali stalno sitim ne može se stvarati. Stoga treba pretpostaviti da
su aforisti stvaratelji vječno žedni dobra i reda, koji u svom svakodnevnom okruženju
uočavaju apsurde i paradokse suvremenog svijeta. Oni su dobri promatrači naše stvarnosti,
koji žele pokazati što nije u redu, ne stigmatizirati i ismijavati, već izazvati razmišljanje i
potaknuti čitatelja na napredak. Ali zašto aforizam, a ne roman? Postoji tradicionalna
poljska zdravica za rođendan – „sto godina, sto godina“ – živio, živio nam! U slučaju
aforizma, te želje mogu biti uvelike podcijenjene. Jer, kako sam jednom primijetio: aforizam
je najkraći književni oblik, ali ima najduži vijek trajanja. Dobar roman živi nekoliko desetaka
godina, najviše stotinu, dok savršen aforizam može živjeti dvije tisuće godina i još uvijek
biti mlad.
 
Stoga toplo potičem čitatelje da se upoznaju s ovom Antologijom – zbirkom hrvatskih i
poljskih aforizama koje je pažljivo odabrao Ivo Mijo Andrić.
 
Uz aforističke pozdrave, želim vam, dragi čitatelji, ugodno čitanje.
 Andrzej Majewski (S poljskog prevela: Olga Lalić-Krowicka)
 
 
 
 
 
MIRISI POLJSKOG I HRVATSKOG AFORIZMA
Hrvatsku i Poljsku vežu duboke povijesne veze. Iako je Poljska po površini pet i pol puta
veća i ima deset puta više stanovnika, te su dvije republike slične: obje su i pomorske i
kontinentalne, danas članice EU i NATO saveza, u njima žive pretežito katolici, Poljaci
rado ljetuju na Jadranu... Iz južnih krajeva Poljske, koju hrvatski povjesničari zovu i Bijelom
Hrvatskom, prije trinaestak stoljeća krenula su hrvatska plemena k Jadranu, gdje i danas
žive. Neki su hrvatski sinovi, potjerani u ratove za tuđe zastave, prije stotinjak godina
položili svoje kosti po galicijskim poljima i brdima. Možda nisu slučajno u hrvatskom i
poljskom grbu samo bijela i crvena boja!
 
Posebno su ojačale međunacionalne veze između hrvatskog i poljskog naroda u posljednjih
pola stoljeća. Slavna novovalna rock grupa Azra 1981. objavila je pjesmu Poljska u mome
srcu kao hrvatska podrška sindikalnom pokretu Solidarnost i buntu gdanjskih
brodograditelja. Tri godina ranije za papu je izabran prvi put Poljak, Karol Wojtyła, veliki
prijatelj Hrvatske, danas sveti Ivan Pavao II. koji je triput hodočastio u Hrvatsku pa su mu
brojni pjesnici posvetili pjesme koje je Petar Vulić objavio u zborniku Sveti otac papa Ivan
Pavao II. (Split, 1996.), a ta bi pjesmarica u čast i zahvalnost novom svecu tri desetljeća
kasnije bila nekoliko puta obimnija.
 
Plodne su i hrvatsko-poljske književne veze. Hrvatska narodna balada Asanaginica, prvi
put tiskana 1774., sedam je puta prepjevana na poljski jezik. Prijevodi poljskih književnika
počinju se od 1881. objavljivati u hrvatskim književnim časopisima. Poljsko-hrvatski rječnik
priredili su Milan Moguš i Neda Pintarić (Zagreb, 2002.). Možda je više poljskih pjesnika
objavljivano u hrvatskoj periodici negoli su prepjevi hrvatskih pjesnika doletjele do Visle,
pa je hrvatskim čitateljima darovane tri antologije poljskog pjesništva: Pero Mioč preveo
je sedam suvremenih autora u zbirci Plejada poljskih pjesnika XX. stoljeća (Split, 1997.), a
polonist Zdravko Malić[1] potpisuje dva izbora prijevoda i prepjeva – Tijekom riječi
(Zagreb, 1979.) i Gost u kući (Zagreb, 2006.). O odjecima hrvatsko-poljskih kulturnih veza
knjige su objavili Dalibor Blažina[2], Leszek Małczak[3], a više je knjiga (doktorata) o
poljskim književnicima objavljeno pri Katedri za poljski jezik i književnost Filozofskog
fakulteta u Zagrebu[4]. U Krakowu je 2016. održan znanstveni skup „Poljsko-hrvatske
veze kroz stoljeća: povijest, kultura, književnost” s kojega je objavljen istoimeni zbornik
radova (Zagreb, 2018.).
 
Prije šezdesetak godina hrvatski su čitatelji upoznali i klasike poljske satire, zahvaljujući
prevoditelju Đorđu Šauli, tiskana je vrijedna knjiga Poljska satira (Zagreb, 1964.) u kojoj je
priređivač Zygmunt Stoberski izabrao desetero autora aforizama i poetskih fraszki. Od
tada se i Lecovi aforizmi počinju objavljivati u hrvatskim humorističkim listovima, ili na
predzadnjim zabavnim i enigmatskim stranicama gdje se mogla proturiti pokoja britka misao
u kojoj dežurni cenzor nije prepoznao što je pisca htio reći. Stanisław Jerzy Lec, kralj
suvremenog (istočno)europskog aforizma, bio je najsnažniji akcelerator koji je ubrzao
puls i satiričku žaoku hrvatske aforistike koja sljedećih desetljeća doživljava svoj procvat.
Tako su Poljaci imali Leca, a Hrvati Krkleca. Lec, koji se odrekao plemićke (barunske) titule,
potpisivao se i kao Stach, napisao je ukupno 4711 aforizama koji su prevedeni na više od
četrdesetak jezika, s upitnim rezultatima, jer je aforizam najneprevodljivija književna
vrsta: glavno joj je ruho ritam, rima, igra riječima i metaforama, često u lokalnom
kontekstu i izrijeku, što često nema plodno tlo za presađivanje te plemke u drugim jezicima
i kulturama. Za prvu samostalnu Lecovu zbirku Neočešljane misli (Kruševac, 1966.)
zahvaliti je prevoditelju Urošu Glovackom, slijedio je širi izbor misli (Beograd, 1983.)
prevoditelja Petra Vujičića, kao i knjiga Lecovih satira Mali mitovi (Novi Sad, 1986.) te
dvotomna Antologija poljskog aforizma (Novi Sad, 1986.) i drugi dio Od Leca do Leca (Novi
Sad, 1989.) koje je sastavio Đorđe Sudarski Red. Prvo hrvatsko Lecovo izdanje stiglo je
dvadesetak godina kasnije – Nepočešljane misli (Koprivnica, 2002.) i Nepočešljane misli 2
(Koprivnica, 2006.) u prijevodu Barbare Kryżan-Stanojević. Izbor iz Nepočešljanih misli u
novom prijevodu Nina Žodana i Katarzyne Swiatkiewicz možemo čitati i u časopisima
Književna smotra (Zagreb, 2002.) i Mogućnosti (Split, 2005.).
 
I evo novog mosta između hrvatske i poljske satirične književnosti, mosta koji gradi neimar
riječi Ivo Mijo Andrić, uz pripomoć vodećeg srpskog aforista Aleksandra Čotrića, koji je
objavio antologiju poljskog aforizma Poljski put (Beograd, 2019.) u kojoj je na 560 stranica
uvrstio 163 autora, među njima četvoricu nobelovaca. Iako aforističko korijenje i u
poljskoj i u hrvatskoj književnosti nalazimo već u 16. stoljeću, Andrić se u svom duologiji
odlučio uvrstiti po 77 autora s obiju strana (udaljene) granice koji su pisali aforizme i slične
kratke diskurse u proteklih stoljeće i pol, od najstarijeg Aleksandera Fredra (1793. – 1876.)
do Filipa Karačića (1991.). Tako je lakše pratljiv put aforizma koji je rastao od poučnih,
refleksivnih i mudroslovnih ozračja do aktualnih uzleta konkretnih satiričnih uboda u
licemjerne obrazine društva.
 
Taj (uz)let i pad aforističke i satirične produkcije sličan je u svim istočnoeuropskim
komunističkim državama, u kojima su izlazili popularni satirični listovi, a padom
komunističkih režima uglavnom prestaju izlaziti, ili se povremeno pojavljuju na internetskim
portalima bez negdašnje zaslužene slave. Jer u doba jednoumlja i jedne partije, aforizam
je znao biti i puntarski, buntovni odušak ispod totalitarnog lonca sa sindromima kuhane
žabe, a padom željezne zavjese, koja nije mogla otupjeti čeličnu snagu tamošnjeg i
ovdašnjeg aforizma, dolaskom demokracije kao da je prividno došla sloboda i nestalo
diktatora i tirana. Ili je uvijek slađe zabranjeno voće (a u većini istočnoblokovskih
zemalja bila je i nestašica uvoznog voća).
 
Tu smo se štrecnuli i lecnuli, a ako riječ lec na hebrejskom znači „dvorska luda“, onda u
ovom postlecovskom razdoblju, kada su (i ako su) pala sva carstva i dinastije, valja
smisliti novu ulogu negdašnje carske lude od čijih će se aforizama lecnuti svaki predsjednik
i premijer izabran i duže od dva demokratska mandata. Na ta pitanja i paradokse i od
sociologa očekujemo nepristrane i valjane odgovore, dok nam suvremena automatizirana
društva pod udarom globalizacije i svjetskih vojnih i novčarskih moćnika diktiraju živote
možda i jače od negdašnjih krutih ideoloških čizama. Ljudi su ostali isti, s jednakim
manama od Adama i Eve, pa je potreba za humorom i satirom i dalje nasušna potreba, ali
u Hrvatskoj se već petnaestak godina ne tiska ni jedan nacionalni satirični list. Tek se za
karnevalske ludorije pojavi nekoliko lokalnih šaljivih listića, ili povremeno zaživi pokoja
autorska aforistička rubrika u dnevnim listovima, poput najkraćih satiričnih komentara Ivice
Ivaniševića u Slobodnoj Dalmaciji, a afotosti češće objavljuju na svojim Facebook
zidovima. Tako se aforisti (a ni jedan se ne može time profesionalno baviti) do konca 20.
stoljeća više objavljivali po časopisima, a digitalizacijom tiskarstva i smanjenjem troškova
grafičke pripreme knjige danas se češće objavljuju samostalne zbirke, a poneki su autori
već ispisali i više od deset tisuća aforizama i mudroslovica, došavši do granica
prezasićenja i propitkivanja je li doista sve rečeno, može li se još uvijek biti nov, i ima li
još mjesta da se u tu kratku rečenicu, najviše dvije, ipak iznova položi i iskaže svježa,
originalna, vrckava, osebujna i trenutno osvajajuća temeljna istina o nama i svijetu.
 
Sva će ta pitanja iskričiti između korica ovog još jednog važnog i vrijednog bilateralnog,
dvonacionalnog Andrićevog zbornika, koji će učvrstiti međusobni dijalog i cestu
prijateljstva, nadam se dati i novi pegazovski polet aforizmu, koji se još uvijek bori za
svoju kanonizaciju u obje književnosti. Neka ovaj most bude kuća daljnjeg zajedništva!
 
1). Uz prijevode desetak poljskih književnika, Malić je objavio i studije Polonica: ogledi o
Sienkiewiczu, Iwaszkiewiczu, Gombrowiczu, o ferijalnoj književnosti i o poljskoj prozi 20.
stoljeća (Zagreb, 1973.); Antologija poljske pripovijetke XX. stoljeća (Sarajevo, 1984,);
Mickiewicz itd. : rasprave, članci i eseji o poljskoj književnosti (Zagreb, 2002.); Iz
povijesti poljske književnosti (Zagreb, 2004.).
2). U auri Dušnog dana: ogledi i rasprave o poljskoj književnosti i njezinoj hrvatskoj
recepciji (Zagreb, 2005.).
3). Od ideološkog do subverzivnoga prijevoda: Hrvatsko-poljske kulturne veze od 1944.
do 1989. (Zagreb, 2019.).
4). Primjerice doktorski rad Metaforika u pjesništvu krakovske avangarde Tee Rogić Musa.
 Mladen Vuković
 
 
 
 
 
PODNEBESJE, Svjetlost, Sarajevo, 1974.
PONIRANJE, Univerzal, Tuzla, 1982.
SLOVO O MOSTU, Grafit, Lukavac, 1997.
PISMA IZ OPSADE, Međunarodni centar za mir, Sarajevo, 1998.
TUŽNI RADIJATOR, NIK Kujundžić, Lukavac, 1999. (pjesme za djecu)
KAD PTICE ZAŠUTE, Udruga umjetnika Tin Ujević, Zagreb 2000.
ZANAVLJANJE SVIJETA, Društvo pisaca BiH, Podružnica HNK Mostar, 2001.
SINDIKATIZMI I RADNIKALIZMI, PPDIV Hrvatske i PPDIVUT BiH, 2001.
SENDVIČ, KRUŠKA I SALAMA PILI, NIK Kujundžić, Lukavac, 2002.
IZABRANE I NOVE PJESME, NIK Kujundžić, Lukavac, 2002.
STANIĆ - PODUZETNIČKA OBITELJ IZ KREŠEVA, Fojnica, 2003.
TUŽNI RADIJATOR I PJESME IZ ČESME, NIK Kujundžić, Lukavac, 2004.
MAJCI, OCU I ŽIVOTU, (sa A.Kujundžićem i V.Miloševićem), NIK Kujundžić, 2004.
VIJEĆE ZAPOSLENIKA (priručnik), Sindikat PPDIVUT BiH, Sarajevo, 2004.
SAMOSTALNI SINDIKAT PPDIVUT BiH 1905.-2005., PPDIVUT BiH, 2005.
ČAJ S PJESMOM, S&A Company, Sarajevo, 2005.
VELJA, (sa A.Kujundžićem i L.Manojlovićem), NIK Kujundžić, Lukavac, 2005.
SONETNE ZVIJEZDE, S&A Company, Sarajevo, 2005.
PISAC NA DJELU, Eseji i književni prikazi, Arkapress, Sarajevo 2006.
BOSNOM DO HERCEGOVINE, (sa A. Stanićem), Arkapress, Sarajevo, 2006..
KAPITALNE MISLI - Aforizmi, Zaklada „Fra Grgo Martić"", Kreševo, 2007.
PROČITANI PISCI, Eseji i prikazi, Vlastita naklada, Zagreb, 2007.
BOSANSKE ODE I DRUGE PJESME, NIK Kujundžić, Tuzla, 2007.
ZAGREBAČKE GODINE, Priče, V.N. Zagreb, 2008.
PASJE VRIJEME, Priče, Slovo, Zagreb, 2008.
ULOMCI OD SLOVA, Aforizmi, V.N. Zagreb, 2008.
BRAĆA PO PERU, Priče o piscima, V.N. Zagreb, 2009.
TRAGOVI ŠUTNJE, T3 I.D.E.M.O. Media, Kostrena, Rijeka, 2009.
INVENTURA UMA, Aforizmi, Knjaževac, 2010.
MEDO S MEDVEDNICE, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2010.
OTVORI SE ZEMLJO, Zbirka aforizama, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2010.
KIŠNE PRIČE, Zbirka kratkih priča, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2010.
ZAGREBAČKI VERSI, Zbirka pozije, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013.
BILJOPIJE, Zbirka pozije, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013.
ČITAČEVA RIJEČ, Osvrti na književna djela, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013.
AFORIZNI U KORIZMI, Aforizmi, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013.
TRILING, Drame i melodrama, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013.
PROSIJANE MISLI i HRVATSKA ZANOVIJETANJA (sa T. Supekom)
Digitalne knjige, Zagreb, 2014.
AFORIZMI I DRUGE BODLJE, (sa S. Ilićem)V.N. Pula - Zagreb, 2015.
SUMNJIVE MISLI; Aforizmi, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2016.
NEKNJIŽENE PJESME; Poezija, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2016.
SMIJEŠNE PJESME; Poezija, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2016.
PRIKAZI I POSVETE 2015-16; Osvrti, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2017.
MISLI PROMAŠENOG PISCA, (aforizmi), Digitalne knjige, Zagreb, 2018.
MOJE GODINE, Digitalne knjige, Zagreb, 2018.
RIJEČI O DJELU SAVE ILIĆA, Digitalne knjige, Zagreb, 2018.
ANTO STANIĆ KORMILAR SVOGA ŽIVOTA, Digitalne knjige, Zagreb, 2019.
USUD I SUDBINA, Digitalne knjige, Zagreb, 2019.
MISLI POGOĐENOG PISCA, (aforizmi), Digitalne knjige, Zagreb, 2019.
KNJIGA ZA SOFIU, (aforizmi), Digitalne knjige, Zagreb, 2019.
VERSI ZA ZBOGUM, Poezija, Akademski pečat, Skoplje, 2019.
AFORIZMI I SLOBODNE MISLI, Digitalne knjige, Zagreb, 2020.
MOŽDANI UDAR©I, Digitalne knjige, Zagreb, 2020.
BERAČI RIJEČI, Digitalne knjige, Zagreb, 2021.
RASPUŠTENE MISLI, Digitalne knjige, Zagreb, 2021.
H-UMORNE MISLI, Digitalne knjige, Zagreb, 2022.
IZ MALOG MOZGA, Aforizmi i benigne misli, Digitalne knjige, Zagreb, 2023.
RIJEČI NA DJELU, Abecedarijum hrvatskih i bosanskohercegovačkih aforista,
Digitalne knjige, Zagreb, 2023.
KRATKE MISLI ZA GIMNASTIKU DUHA, Digitalne knjige, Zagreb, 2023.
"REZOLUTNO DOBA 1948", Ivo Mijo Andrić i Marinko Mijo Mijović, Zagreb, 2023.
GRANICE NESANICE, Digitalne knjige, Zagreb, 2024.
PIŠEM DA NE PAMTIM, Digitalne knjige, Zagreb, 2024.
PJESME ZA GLAZBU, Digitalne knjige, Zagreb, 2024.
UZVODNO NIZ SAVU, Digitalne knjige, Zagreb, 2024.
VEDRE MISLI VODE DO SLOBODE, Digitalne knjige, Zagreb, 2025.
BLJESCI BISTROG UMA, Digitalne knjige, Zagreb, 2025.
MISLIM, PJEVAM I PIŠEM, Digitalne knjige, Zagreb, 2025.
ZVIJEZDE NAS GLEDAJU S NEBA, Digitalne knjige, Zagreb, 2025.
OTISCI VEDRINE, Digitalne knjige, Zagreb, 2025.
 
 
 
 
Dosad smo na portalu objavili trideset i sedam knjiga književnika Ive Mije Andrića.
Te knjige možete preuzeti ukoliko svojim mišem kliknete na bilo koji
od sljedećih linkova
 
Medo s medvednice; digitalne knjige, 2010.
 
www.digitalne-knjige.com/andric.php
 
Otvori se zemljo; digitalne knjige, 2010.
 
www.digitalne-knjige.com/andric2.php
 
Kišne priče; digitalne knjige, 2011.
 
www.digitalne-knjige.com/andric3.php
 
Zagrebački versi ; Zbirka poezije, digitalne knjige, 2013.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric4.php
 
Biljopije ; Zbirka poezije, digitalne knjige, 2013.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric5.php
 
Čitačeva riječ, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric6.php
 
Aforizmi u korizmi, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric7.php
 
Triling, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric8.php
 
Prosijane misli i Hrvatska zanovijetanja, Zagreb, 2014.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric-supek.php
 
Sumnjive misli, Zagreb, 2016.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric9.php
 
Neknjižene pjesme, Zagreb, 2016.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric10.php
 
Smiješne pjesme, Zagreb, 2016.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric11.php
 
Prikazi i posvete, Zagreb, 2017.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric12.php
 
Misli promašenog pisca, Zagreb, 2018.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric13.php
 
Moje godine, Zagreb, 2018.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric14.php
 
Riječi o djelu Save Ilića, 2018.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric15.php
 
Anto Stanić kormilar svoga života, 2019.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric16.php
 
Usud i sudbina, 2019.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric17.php
 
Misli pogođenog pisca, Zagreb, 2019.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric18.php
 
Knjiga za Sofiu, Zagreb, 2019.
http://www.digitalne-knjige.com/andric19.php
Aforizmi i slobodne misli, Zagreb, 2020.
http://www.digitalne-knjige.com/andric20.php
 
Moždani udar©i, Zagreb, 2020.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric21.php
 
Berači riječi, Zagreb, 2020.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric22.php
 
Raspuštene misli, Zagreb, 2021.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric23.php
 
H-umorne misli, Zagreb, 2022.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric24.php
 
Iz malog mozga, Zagreb, 2023.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric25.php
 
Riječi na djelu, Zagreb, 2023.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric26.php
 
Kratke misli za gimnastiku duha, Zagreb, 2023.
http://www.digitalne-knjige.com/andric27.php
"Rezolutno doba 1948", Ivo Mijo Andrić i Marinko Mijo Mijović, Zagreb, 2023.
http://www.digitalne-knjige.com/andric28.php
Granice nesanice, Zagreb, 2024.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric29.php
 

Pišem da ne pamtim, Zagreb, 2024.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric30.php
 

Pjesme za glazbu, 2024.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric31.php
 

Uzvodno niz Savu, 2024.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric32.php
 

Vedre misli vode do slobode, 2025.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric33.php
 

Bljesci bistrog uma, 2025.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric34.php
 
Mislim, pjevam i pisem, 2025.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric35.php
 
Zvijezde nas gledaju s neba, 2025
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric36.php
 
Otisci vedrine, 2025
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric37.php
 
Posebna napomena:
 
Na portalu Digitalne knjige objavili smo i intervju s književnikom Ivom Mijom
Andrićem. Taj intervju možete pročitati tako da svojim mišem kliknete na
slijedeći link: https://digitalne-knjige.com/?p=2193
 
 
  
  
 
 
UVODNE RIJEČI PRIREĐIVAČA
BISERNE MISLI IZ MORA MUDROSTI
LECOVO I NAŠE VRIJEME I NEVRIJEME
ZASTUPLJENI AUTORI I AUTORICE
BILJEŠKA O PRIREĐIVAČU
BILJEŠKA O AUTORIMA POGOVORA
BILJEŠKA O ILUSTRATORIMA
SADRŽAJ
5
10
271
281
286
291
292
294
 
 
 
 
Copyright ; Nenad Grbac & Impero present