| | | | | | | | | | | | | | | Rođen je 17.11.1948. godine u Čanićima kod Tuzle. |
| | | | | Osnovnu školu pohađao je u Dobrnji, Mramoru i Lipnici, a srednju |
| | tehničku u Tuzli. Završio je Fakultet političkih nauka i |
| | postdiplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, | | | gdje je proveo veći dio života. | | | | | | Uz knjige navedene u rubrici objavljena djela, objavio je i jednu | | | stručnu publikaciju s područja zaštite radničkih prava te blizu 50 | | | znanstvenih i stručnih radova. Književnim i stručnim radovima | | | zastupljen je u pedesetak zajedničkih knjiga, zbornika | | | i antologija. |
|
|
| | Piše poeziju, prozu, drame, eseje, aforizme, epigrame, oglede i književne prikaze, koje objavljuje u | | | listovima i časopisima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i šire. Književni radovi su mu prevođeni | | | na engleski, njemački, češki, slovački, slovenski i makedonski, ruski, armenski, rumunjski i kineski | | | jezik. Član je Društva hrvatskih književnika, Društva pisaca Bosne i Hercegovine, Društva hrvatskih | | | književnika za djecu i mlade, kao i Udruge hrvatskih aforista i humorista. | | | | | | | | | | | | |
| | | | | | | | | | | | MEĐU NAMA SLAVENIMA – RIJEČ JE O AFORIZMIMA | | | | Da su se Hrvat i Poljakinja, ili Hrvatica i Poljak, htjeli sastati kako bi zajedno čitali aforizme | | u studenom, takav susret se možda ne bi ni dogodio! A zašto? Jer bi se promašili za | | točno mjesec dana… Hrvatski studeni poljski je listopad… | | | U gornjem primjeru, fonetska i semantička sličnost jezika djelovala bi protiv njih, ali u | | većini slučajeva govori oba naroda povezuju, a ne razdvajaju. Baš kao što mostovi | | povezuju dvije obale rijeke. Štoviše, riječ „most“ zvuči identično u oba jezika, baš kao i | | riječ „kuća“. Poljaci i Hrvati se stoljećima dosljedno vole i poštuju te dugo održavaju bliske | | kontakte. Tijekom ljetnih mjeseci Hrvatska postaje, nomen omen, drugi dom za mnoge | | Poljake, barem na dva tjedna. | | | | S obzirom na sve ove slučajnosti, ne čudi da je priređivač Ivo Mijo Andrić, i sam vrsni | | aforist, pripremio sveobuhvatnu i detaljnu antologiju koja sadrži aforizme najistaknutijih | | hrvatskih i poljskih autora. Ovo je druga antologija poljskih aforista objavljena na Balkanu | | posljednjih godina. Prva je bila antologija koju je priredio poznati srpski aforist i antologičar | | Aleksandar Čotrić pod nazivom „Poljski put“. | | | | Antologija „ZVIJEZDE NAS GLEDAJU S NEBA“, koju čitatelj sada ima pred očima, nesumnjivo | | je najpotpunija i najnovija zbirka hrvatskih i poljskih aforizama objavljena do sada. | | Uključuje djela ne samo klasika poljskih aforizama, poput Aleksandera Świętochowskog, | | Feliksa Chwalibóga, Karola Irzykowskog, ili suvremenijih autora: Juliana Tuwima, Huga | | Steinhausa, Horacea Safrina i na kraju, ali ne i najmanje važno, velikog i svjetski poznatog | | majstora riječi i autora djela „Myśli Nieuczesanych“ (Neočešljane misli) Stanisława Jerzyja | | Leca. Antologija također predstavlja žive poljske autore, uključujući one koji trenutno | | uživaju najveću popularnost u Poljskoj, poput Urszule Zybure, Agnieszke Lisak, Krzysztofa | | Bilice, Wojciecha Wierciocha i skromnog autora ovih riječi, Andrzeja Majewskog. Antologija | | Iva Mija Andrića uključuje i djela manje poznatih poljskih autora, ali vrijednih istraživanja | | zbog visoke umjetničke kvalitete njihovih aforizama. | | | | Moglo bi se pitati zašto hrvatski i općenito balkanski aforizmi, kao i poljski, uživaju tako | | široku popularnost u Europi i svijetu. Jednom sam to ovako objasnio: Najbolji aforizmi rastu | | na najgorem tlu. Ova izjava sadrži gorak paradoks, obojen suosjećajnom ironijom. Ona ima | | snažno povijesno opravdanje, jer su i zemlje i narodi bili podvrgnuti vrlo bolnim kušnjama | | kroz svoju povijest i slijedili su vijugave staze sudbine – borili su se s vjetrovima povijesti i | | izlazili kao pobjednici. Međutim, zadane rane, čak i one koje su već zacijelile, ostavljaju | | trajne ožiljke – uključujući ožiljke na ljudskom sjećanju. Ovaj redoslijed događaja potiče | | razmišljanje i refleksiju. Mir i sitost rađaju samozadovoljstvo i pasivnost, dok teškoće i | | nezadovoljstvo potiču djelovanje. U kontekstu aforizma, moglo bi se reći da se stalno | | gladnim ne može živjeti, ali stalno sitim ne može se stvarati. Stoga treba pretpostaviti da | | su aforisti stvaratelji vječno žedni dobra i reda, koji u svom svakodnevnom okruženju | | uočavaju apsurde i paradokse suvremenog svijeta. Oni su dobri promatrači naše stvarnosti, | | koji žele pokazati što nije u redu, ne stigmatizirati i ismijavati, već izazvati razmišljanje i | | potaknuti čitatelja na napredak. Ali zašto aforizam, a ne roman? Postoji tradicionalna | | poljska zdravica za rođendan – „sto godina, sto godina“ – živio, živio nam! U slučaju | | aforizma, te želje mogu biti uvelike podcijenjene. Jer, kako sam jednom primijetio: aforizam | | je najkraći književni oblik, ali ima najduži vijek trajanja. Dobar roman živi nekoliko desetaka | | godina, najviše stotinu, dok savršen aforizam može živjeti dvije tisuće godina i još uvijek | | biti mlad. | | | | Stoga toplo potičem čitatelje da se upoznaju s ovom Antologijom – zbirkom hrvatskih i | | poljskih aforizama koje je pažljivo odabrao Ivo Mijo Andrić. | | | | Uz aforističke pozdrave, želim vam, dragi čitatelji, ugodno čitanje. | | | | Andrzej Majewski (S poljskog prevela: Olga Lalić-Krowicka) |
| | |
|
|
| | | | | | | | | | | | MIRISI POLJSKOG I HRVATSKOG AFORIZMA | | | Hrvatsku i Poljsku vežu duboke povijesne veze. Iako je Poljska po površini pet i pol puta | | veća i ima deset puta više stanovnika, te su dvije republike slične: obje su i pomorske i | | kontinentalne, danas članice EU i NATO saveza, u njima žive pretežito katolici, Poljaci | | rado ljetuju na Jadranu... Iz južnih krajeva Poljske, koju hrvatski povjesničari zovu i Bijelom | | Hrvatskom, prije trinaestak stoljeća krenula su hrvatska plemena k Jadranu, gdje i danas | | žive. Neki su hrvatski sinovi, potjerani u ratove za tuđe zastave, prije stotinjak godina | | položili svoje kosti po galicijskim poljima i brdima. Možda nisu slučajno u hrvatskom i | | poljskom grbu samo bijela i crvena boja! | | | | Posebno su ojačale međunacionalne veze između hrvatskog i poljskog naroda u posljednjih | | pola stoljeća. Slavna novovalna rock grupa Azra 1981. objavila je pjesmu Poljska u mome | | srcu kao hrvatska podrška sindikalnom pokretu Solidarnost i buntu gdanjskih | | brodograditelja. Tri godina ranije za papu je izabran prvi put Poljak, Karol Wojtyła, veliki | | prijatelj Hrvatske, danas sveti Ivan Pavao II. koji je triput hodočastio u Hrvatsku pa su mu | | brojni pjesnici posvetili pjesme koje je Petar Vulić objavio u zborniku Sveti otac papa Ivan | | Pavao II. (Split, 1996.), a ta bi pjesmarica u čast i zahvalnost novom svecu tri desetljeća | | kasnije bila nekoliko puta obimnija. | | | | Plodne su i hrvatsko-poljske književne veze. Hrvatska narodna balada Asanaginica, prvi | | put tiskana 1774., sedam je puta prepjevana na poljski jezik. Prijevodi poljskih književnika | | počinju se od 1881. objavljivati u hrvatskim književnim časopisima. Poljsko-hrvatski rječnik | | priredili su Milan Moguš i Neda Pintarić (Zagreb, 2002.). Možda je više poljskih pjesnika | | objavljivano u hrvatskoj periodici negoli su prepjevi hrvatskih pjesnika doletjele do Visle, | | pa je hrvatskim čitateljima darovane tri antologije poljskog pjesništva: Pero Mioč preveo | | je sedam suvremenih autora u zbirci Plejada poljskih pjesnika XX. stoljeća (Split, 1997.), a | | polonist Zdravko Malić[1] potpisuje dva izbora prijevoda i prepjeva – Tijekom riječi | | (Zagreb, 1979.) i Gost u kući (Zagreb, 2006.). O odjecima hrvatsko-poljskih kulturnih veza | | knjige su objavili Dalibor Blažina[2], Leszek Małczak[3], a više je knjiga (doktorata) o | | poljskim književnicima objavljeno pri Katedri za poljski jezik i književnost Filozofskog | | fakulteta u Zagrebu[4]. U Krakowu je 2016. održan znanstveni skup „Poljsko-hrvatske | | veze kroz stoljeća: povijest, kultura, književnost” s kojega je objavljen istoimeni zbornik | | radova (Zagreb, 2018.). | | | | Prije šezdesetak godina hrvatski su čitatelji upoznali i klasike poljske satire, zahvaljujući | | prevoditelju Đorđu Šauli, tiskana je vrijedna knjiga Poljska satira (Zagreb, 1964.) u kojoj je | | priređivač Zygmunt Stoberski izabrao desetero autora aforizama i poetskih fraszki. Od | | tada se i Lecovi aforizmi počinju objavljivati u hrvatskim humorističkim listovima, ili na | | predzadnjim zabavnim i enigmatskim stranicama gdje se mogla proturiti pokoja britka misao | | u kojoj dežurni cenzor nije prepoznao što je pisca htio reći. Stanisław Jerzy Lec, kralj | | suvremenog (istočno)europskog aforizma, bio je najsnažniji akcelerator koji je ubrzao | | puls i satiričku žaoku hrvatske aforistike koja sljedećih desetljeća doživljava svoj procvat. | | Tako su Poljaci imali Leca, a Hrvati Krkleca. Lec, koji se odrekao plemićke (barunske) titule, | | potpisivao se i kao Stach, napisao je ukupno 4711 aforizama koji su prevedeni na više od | | četrdesetak jezika, s upitnim rezultatima, jer je aforizam najneprevodljivija književna | | vrsta: glavno joj je ruho ritam, rima, igra riječima i metaforama, često u lokalnom | | kontekstu i izrijeku, što često nema plodno tlo za presađivanje te plemke u drugim jezicima | | i kulturama. Za prvu samostalnu Lecovu zbirku Neočešljane misli (Kruševac, 1966.) | | zahvaliti je prevoditelju Urošu Glovackom, slijedio je širi izbor misli (Beograd, 1983.) | | prevoditelja Petra Vujičića, kao i knjiga Lecovih satira Mali mitovi (Novi Sad, 1986.) te | | dvotomna Antologija poljskog aforizma (Novi Sad, 1986.) i drugi dio Od Leca do Leca (Novi | | Sad, 1989.) koje je sastavio Đorđe Sudarski Red. Prvo hrvatsko Lecovo izdanje stiglo je | | dvadesetak godina kasnije – Nepočešljane misli (Koprivnica, 2002.) i Nepočešljane misli 2 | | (Koprivnica, 2006.) u prijevodu Barbare Kryżan-Stanojević. Izbor iz Nepočešljanih misli u | | novom prijevodu Nina Žodana i Katarzyne Swiatkiewicz možemo čitati i u časopisima | | Književna smotra (Zagreb, 2002.) i Mogućnosti (Split, 2005.). | | | | I evo novog mosta između hrvatske i poljske satirične književnosti, mosta koji gradi neimar | | riječi Ivo Mijo Andrić, uz pripomoć vodećeg srpskog aforista Aleksandra Čotrića, koji je | | objavio antologiju poljskog aforizma Poljski put (Beograd, 2019.) u kojoj je na 560 stranica | | uvrstio 163 autora, među njima četvoricu nobelovaca. Iako aforističko korijenje i u | | poljskoj i u hrvatskoj književnosti nalazimo već u 16. stoljeću, Andrić se u svom duologiji | | odlučio uvrstiti po 77 autora s obiju strana (udaljene) granice koji su pisali aforizme i slične | | kratke diskurse u proteklih stoljeće i pol, od najstarijeg Aleksandera Fredra (1793. – 1876.) | | do Filipa Karačića (1991.). Tako je lakše pratljiv put aforizma koji je rastao od poučnih, | | refleksivnih i mudroslovnih ozračja do aktualnih uzleta konkretnih satiričnih uboda u | | licemjerne obrazine društva. | | | | Taj (uz)let i pad aforističke i satirične produkcije sličan je u svim istočnoeuropskim | | komunističkim državama, u kojima su izlazili popularni satirični listovi, a padom | | komunističkih režima uglavnom prestaju izlaziti, ili se povremeno pojavljuju na internetskim | | portalima bez negdašnje zaslužene slave. Jer u doba jednoumlja i jedne partije, aforizam | | je znao biti i puntarski, buntovni odušak ispod totalitarnog lonca sa sindromima kuhane | | žabe, a padom željezne zavjese, koja nije mogla otupjeti čeličnu snagu tamošnjeg i | | ovdašnjeg aforizma, dolaskom demokracije kao da je prividno došla sloboda i nestalo | | diktatora i tirana. Ili je uvijek slađe zabranjeno voće (a u većini istočnoblokovskih | | zemalja bila je i nestašica uvoznog voća). | | | | Tu smo se štrecnuli i lecnuli, a ako riječ lec na hebrejskom znači „dvorska luda“, onda u | | ovom postlecovskom razdoblju, kada su (i ako su) pala sva carstva i dinastije, valja | | smisliti novu ulogu negdašnje carske lude od čijih će se aforizama lecnuti svaki predsjednik | | i premijer izabran i duže od dva demokratska mandata. Na ta pitanja i paradokse i od | | sociologa očekujemo nepristrane i valjane odgovore, dok nam suvremena automatizirana | | društva pod udarom globalizacije i svjetskih vojnih i novčarskih moćnika diktiraju živote | | možda i jače od negdašnjih krutih ideoloških čizama. Ljudi su ostali isti, s jednakim | | manama od Adama i Eve, pa je potreba za humorom i satirom i dalje nasušna potreba, ali | | u Hrvatskoj se već petnaestak godina ne tiska ni jedan nacionalni satirični list. Tek se za | | karnevalske ludorije pojavi nekoliko lokalnih šaljivih listića, ili povremeno zaživi pokoja | | autorska aforistička rubrika u dnevnim listovima, poput najkraćih satiričnih komentara Ivice | | Ivaniševića u Slobodnoj Dalmaciji, a afotosti češće objavljuju na svojim Facebook | | zidovima. Tako se aforisti (a ni jedan se ne može time profesionalno baviti) do konca 20. | | stoljeća više objavljivali po časopisima, a digitalizacijom tiskarstva i smanjenjem troškova | | grafičke pripreme knjige danas se češće objavljuju samostalne zbirke, a poneki su autori | | već ispisali i više od deset tisuća aforizama i mudroslovica, došavši do granica | | prezasićenja i propitkivanja je li doista sve rečeno, može li se još uvijek biti nov, i ima li | | još mjesta da se u tu kratku rečenicu, najviše dvije, ipak iznova položi i iskaže svježa, | | originalna, vrckava, osebujna i trenutno osvajajuća temeljna istina o nama i svijetu. | | | | Sva će ta pitanja iskričiti između korica ovog još jednog važnog i vrijednog bilateralnog, | | dvonacionalnog Andrićevog zbornika, koji će učvrstiti međusobni dijalog i cestu | | prijateljstva, nadam se dati i novi pegazovski polet aforizmu, koji se još uvijek bori za | | svoju kanonizaciju u obje književnosti. Neka ovaj most bude kuća daljnjeg zajedništva! | | | | 1). Uz prijevode desetak poljskih književnika, Malić je objavio i studije Polonica: ogledi o | | Sienkiewiczu, Iwaszkiewiczu, Gombrowiczu, o ferijalnoj književnosti i o poljskoj prozi 20. | | stoljeća (Zagreb, 1973.); Antologija poljske pripovijetke XX. stoljeća (Sarajevo, 1984,); | | Mickiewicz itd. : rasprave, članci i eseji o poljskoj književnosti (Zagreb, 2002.); Iz | | povijesti poljske književnosti (Zagreb, 2004.). | | | 2). U auri Dušnog dana: ogledi i rasprave o poljskoj književnosti i njezinoj hrvatskoj | | recepciji (Zagreb, 2005.). | | | 3). Od ideološkog do subverzivnoga prijevoda: Hrvatsko-poljske kulturne veze od 1944. | | do 1989. (Zagreb, 2019.). | | | 4). Primjerice doktorski rad Metaforika u pjesništvu krakovske avangarde Tee Rogić Musa. | | | | |
|
|
| | | | | | | | | | | | PODNEBESJE, Svjetlost, Sarajevo, 1974. | | PONIRANJE, Univerzal, Tuzla, 1982. | | SLOVO O MOSTU, Grafit, Lukavac, 1997. | | PISMA IZ OPSADE, Međunarodni centar za mir, Sarajevo, 1998. | | TUŽNI RADIJATOR, NIK Kujundžić, Lukavac, 1999. (pjesme za djecu) | | KAD PTICE ZAŠUTE, Udruga umjetnika Tin Ujević, Zagreb 2000. | | ZANAVLJANJE SVIJETA, Društvo pisaca BiH, Podružnica HNK Mostar, 2001. | | SINDIKATIZMI I RADNIKALIZMI, PPDIV Hrvatske i PPDIVUT BiH, 2001. | | SENDVIČ, KRUŠKA I SALAMA PILI, NIK Kujundžić, Lukavac, 2002. | | IZABRANE I NOVE PJESME, NIK Kujundžić, Lukavac, 2002. | | STANIĆ - PODUZETNIČKA OBITELJ IZ KREŠEVA, Fojnica, 2003. | | TUŽNI RADIJATOR I PJESME IZ ČESME, NIK Kujundžić, Lukavac, 2004. | | MAJCI, OCU I ŽIVOTU, (sa A.Kujundžićem i V.Miloševićem), NIK Kujundžić, 2004. | | VIJEĆE ZAPOSLENIKA (priručnik), Sindikat PPDIVUT BiH, Sarajevo, 2004. | | SAMOSTALNI SINDIKAT PPDIVUT BiH 1905.-2005., PPDIVUT BiH, 2005. | | ČAJ S PJESMOM, S&A Company, Sarajevo, 2005. | | VELJA, (sa A.Kujundžićem i L.Manojlovićem), NIK Kujundžić, Lukavac, 2005. | | SONETNE ZVIJEZDE, S&A Company, Sarajevo, 2005. | | PISAC NA DJELU, Eseji i književni prikazi, Arkapress, Sarajevo 2006. | | BOSNOM DO HERCEGOVINE, (sa A. Stanićem), Arkapress, Sarajevo, 2006.. | | KAPITALNE MISLI - Aforizmi, Zaklada „Fra Grgo Martić"", Kreševo, 2007. | | PROČITANI PISCI, Eseji i prikazi, Vlastita naklada, Zagreb, 2007. | | BOSANSKE ODE I DRUGE PJESME, NIK Kujundžić, Tuzla, 2007. | | ZAGREBAČKE GODINE, Priče, V.N. Zagreb, 2008. | | PASJE VRIJEME, Priče, Slovo, Zagreb, 2008. | | ULOMCI OD SLOVA, Aforizmi, V.N. Zagreb, 2008. | | BRAĆA PO PERU, Priče o piscima, V.N. Zagreb, 2009. | | TRAGOVI ŠUTNJE, T3 I.D.E.M.O. Media, Kostrena, Rijeka, 2009. | | INVENTURA UMA, Aforizmi, Knjaževac, 2010. | | MEDO S MEDVEDNICE, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2010. | | OTVORI SE ZEMLJO, Zbirka aforizama, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2010. | | KIŠNE PRIČE, Zbirka kratkih priča, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2010. | | ZAGREBAČKI VERSI, Zbirka pozije, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013. | | BILJOPIJE, Zbirka pozije, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013. | | ČITAČEVA RIJEČ, Osvrti na književna djela, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013. | | AFORIZNI U KORIZMI, Aforizmi, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013. | | TRILING, Drame i melodrama, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013. | | PROSIJANE MISLI i HRVATSKA ZANOVIJETANJA (sa T. Supekom) | | Digitalne knjige, Zagreb, 2014. | | AFORIZMI I DRUGE BODLJE, (sa S. Ilićem)V.N. Pula - Zagreb, 2015. | | SUMNJIVE MISLI; Aforizmi, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2016. | | NEKNJIŽENE PJESME; Poezija, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2016. | | SMIJEŠNE PJESME; Poezija, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2016. | | PRIKAZI I POSVETE 2015-16; Osvrti, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2017. | | MISLI PROMAŠENOG PISCA, (aforizmi), Digitalne knjige, Zagreb, 2018. | | MOJE GODINE, Digitalne knjige, Zagreb, 2018. | | RIJEČI O DJELU SAVE ILIĆA, Digitalne knjige, Zagreb, 2018. | | ANTO STANIĆ KORMILAR SVOGA ŽIVOTA, Digitalne knjige, Zagreb, 2019. | | USUD I SUDBINA, Digitalne knjige, Zagreb, 2019. | | MISLI POGOĐENOG PISCA, (aforizmi), Digitalne knjige, Zagreb, 2019. | | KNJIGA ZA SOFIU, (aforizmi), Digitalne knjige, Zagreb, 2019. | | VERSI ZA ZBOGUM, Poezija, Akademski pečat, Skoplje, 2019. | | AFORIZMI I SLOBODNE MISLI, Digitalne knjige, Zagreb, 2020. | | MOŽDANI UDAR©I, Digitalne knjige, Zagreb, 2020. | | BERAČI RIJEČI, Digitalne knjige, Zagreb, 2021. | | RASPUŠTENE MISLI, Digitalne knjige, Zagreb, 2021. | | H-UMORNE MISLI, Digitalne knjige, Zagreb, 2022. | | IZ MALOG MOZGA, Aforizmi i benigne misli, Digitalne knjige, Zagreb, 2023. | | RIJEČI NA DJELU, Abecedarijum hrvatskih i bosanskohercegovačkih aforista, | | Digitalne knjige, Zagreb, 2023. | | KRATKE MISLI ZA GIMNASTIKU DUHA, Digitalne knjige, Zagreb, 2023. | | "REZOLUTNO DOBA 1948", Ivo Mijo Andrić i Marinko Mijo Mijović, Zagreb, 2023. | | GRANICE NESANICE, Digitalne knjige, Zagreb, 2024. | | PIŠEM DA NE PAMTIM, Digitalne knjige, Zagreb, 2024. | | PJESME ZA GLAZBU, Digitalne knjige, Zagreb, 2024. | | UZVODNO NIZ SAVU, Digitalne knjige, Zagreb, 2024. | | VEDRE MISLI VODE DO SLOBODE, Digitalne knjige, Zagreb, 2025. | | BLJESCI BISTROG UMA, Digitalne knjige, Zagreb, 2025. | | MISLIM, PJEVAM I PIŠEM, Digitalne knjige, Zagreb, 2025. | | ZVIJEZDE NAS GLEDAJU S NEBA, Digitalne knjige, Zagreb, 2025. | | OTISCI VEDRINE, Digitalne knjige, Zagreb, 2025. | | MISAONE POUKE & PISANE PORUKE, Zagreb, 2025. Ivo Mijo Andrić i Aleksandar Čotrić |
|
|
| | | | | | | | | | | | Dosad smo na portalu objavili trideset i osam knjiga književnika Ive Mije Andrića. | | Te knjige možete preuzeti ukoliko svojim mišem kliknete na bilo koji | | od sljedećih linkova | | | | Medo s medvednice; digitalne knjige, 2010. | | | | www.digitalne-knjige.com/andric.php | | | | Otvori se zemljo; digitalne knjige, 2010. | | | | www.digitalne-knjige.com/andric2.php | | | | Kišne priče; digitalne knjige, 2011. | | | | www.digitalne-knjige.com/andric3.php | | | | Zagrebački versi ; Zbirka poezije, digitalne knjige, 2013. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric4.php | | | | Biljopije ; Zbirka poezije, digitalne knjige, 2013. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric5.php | | | | Čitačeva riječ, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric6.php | | | | Aforizmi u korizmi, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric7.php | | | | Triling, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric8.php | | | | Prosijane misli i Hrvatska zanovijetanja, Zagreb, 2014. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric-supek.php | | | | Sumnjive misli, Zagreb, 2016. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric9.php | | | | Neknjižene pjesme, Zagreb, 2016. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric10.php | | | | Smiješne pjesme, Zagreb, 2016. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric11.php | | | | Prikazi i posvete, Zagreb, 2017. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric12.php | | | | Misli promašenog pisca, Zagreb, 2018. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric13.php | | | | Moje godine, Zagreb, 2018. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric14.php | | | | Riječi o djelu Save Ilića, 2018. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric15.php | | | | Anto Stanić kormilar svoga života, 2019. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric16.php | | | | Usud i sudbina, 2019. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric17.php | | | | Misli pogođenog pisca, Zagreb, 2019. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric18.php | | | | Knjiga za Sofiu, Zagreb, 2019. | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric19.php | | | Aforizmi i slobodne misli, Zagreb, 2020. | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric20.php | | | | Moždani udar©i, Zagreb, 2020. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric21.php | | | | Berači riječi, Zagreb, 2020. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric22.php | | | | Raspuštene misli, Zagreb, 2021. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric23.php | | | | H-umorne misli, Zagreb, 2022. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric24.php | | | | Iz malog mozga, Zagreb, 2023. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric25.php | | | | Riječi na djelu, Zagreb, 2023. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric26.php | | | | Kratke misli za gimnastiku duha, Zagreb, 2023. | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric27.php | | | "Rezolutno doba 1948", Ivo Mijo Andrić i Marinko Mijo Mijović, Zagreb, 2023. | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric28.php | | | Granice nesanice, Zagreb, 2024. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric29.php | | | Pišem da ne pamtim, Zagreb, 2024. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric30.php | | | Pjesme za glazbu, 2024. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric31.php | | | Uzvodno niz Savu, 2024. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric32.php | | | Vedre misli vode do slobode, 2025. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric33.php | | | Bljesci bistrog uma, 2025. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric34.php | | | | Mislim, pjevam i pisem, 2025. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric35.php | | | | Zvijezde nas gledaju s neba, 2025 | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric36.php | | | | Otisci vedrine, 2025 | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric37.php | | | | Misaone pouke i Pisane poruke, 2026 | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric38.php | | | | Posebna napomena: | | | | Na portalu Digitalne knjige objavili smo i intervju s književnikom Ivom Mijom | | Andrićem. Taj intervju možete pročitati tako da svojim mišem kliknete na | | slijedeći link: https://digitalne-knjige.com/?p=2193 | | |
|
|
| | | | | | | | | | | UVODNE RIJEČI PRIREĐIVAČA | | | BISERNE MISLI IZ MORA MUDROSTI | | | LECOVO I NAŠE VRIJEME I NEVRIJEME | | | ZASTUPLJENI AUTORI I AUTORICE | | | BILJEŠKA O PRIREĐIVAČU | | | BILJEŠKA O AUTORIMA POGOVORA | | | BILJEŠKA O ILUSTRATORIMA | | | SADRŽAJ | |
| |
|
