| | | | | | | | | | | | | | | Rođen je 17.11.1948. godine u Čanićima kod Tuzle. |
| | | | | Osnovnu školu pohađao je u Dobrnji, Mramoru i Lipnici, a srednju |
| | tehničku u Tuzli. Završio je Fakultet političkih nauka i |
| | postdiplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, | | | gdje je proveo veći dio života. | | | | | | Uz knjige navedene u rubrici objavljena djela, objavio je i jednu | | | stručnu publikaciju s područja zaštite radničkih prava te blizu 50 | | | znanstvenih i stručnih radova. Književnim i stručnim radovima | | | zastupljen je u pedesetak zajedničkih knjiga, zbornika | | | i antologija. |
|
|
| | Piše poeziju, prozu, drame, eseje, aforizme, epigrame, oglede i književne prikaze, koje objavljuje u | | | listovima i časopisima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i šire. Književni radovi su mu prevođeni | | | na engleski, njemački, češki, slovački, slovenski i makedonski, ruski, armenski, rumunjski i kineski | | | jezik. Član je Društva hrvatskih književnika, Društva pisaca Bosne i Hercegovine, Društva hrvatskih | | | književnika za djecu i mlade, kao i Udruge hrvatskih aforista i humorista. | | | | | | | | | | | | |
| | | | | | | | | | | Uvodne riječi priređivača | | | | Živimo u vremenu koje neće biti zapamćeno po epohalnim znanstvenim otkrićima i | | veličanstvenim povijesnim događajima. Pamtit će se po ratovima i pomorima slabijih od | | strane jačih i moćnijih i po tehničko-tehnološkoj primjeni i usavršavanju onoga što je | | otkriveno u dvadesetom i ranijim stoljećima. Obilježila ga je i nerazjašnjena pandemija | | korona virusa, kao i nastavak ranije započetog procesa globalizacije te širenja umjetne | | inteligencije. | | | | U takvim okolnostima čovjek ne samo da ugrožava sebe i vrstu kojoj pripada, već ozbiljno | | prijeti cjelokupnom živom svijetu i prirodi koja je osigurala njegov postanak i opstanak na | | najljepšem planetu Zemlji. Pod pojmom čovjek ovdje podrazumijevam ogromnu većinu | | ljudskih bića, ali i uski krug ekonomski, politički i vojno moćnih pojedinaca koji upravljaju | | svijetom i odlučuju o njegovoj sudbini. Oni su uzročnici svega dobroga i lošega što se | | događa ljudskoj civilizaciji, drugim živim bićima, ali i prirodi iz koje crpe sva bogatstva | | pretvarajući ih bespoštedno i pohlepno u vlastitu imovinu na štetu svih drugih stanovnika | | našega planeta. | | | Zapisujem ove riječi i konstatacije zgrožen ratnim stradanjem i razaranjem istočnog dijela | | Ukrajine, kao i Gaze u kojoj su stradali deseci tisuća nedužnih muškaraca, žena i djece. | | Sve je to plod ljudskog zla koje se ponavlja milenijima i stoljećima, i kome se kraj ne | | nazire u bliskoj, a ni daljoj budućnosti. | | | | Pod teretom tih mučnih ratnih događanja, tokom 2024. godine pripremao sam zbornik | | hrvatskih i ukrajinskih aforista. Prihvatio sam se tog posla s namjerom da podsjetim sve | | nas kako, pored ružnog i tužnog dijela svijeta postoji i onaj drugi, većinski, koji ima dušu i | | kome, unatoč svemu, ne silazi osmijeh s lica. Ponekad teško primjetan i sjetan, a češće | | vedar i optimističan, kako i priliči vrsti koja se zove ljudskom. | | | | U pripremi zbornika veliku i neprocjenjivu pomoć pružio mi je velikan aforizma i aforističke | | misli, Aleksandar Čotrić, koji je u godini prije agresije na Ukrajinu priredio i objavio, svake | | hvale vrijednu Antologiju ukrajinskog aforizma pod naslovom: „Smeh naroda“. Ta | | antologija, uz obimnu građu koju sam prikupljao godinama, pomogla mi je da priredim ovaj | | zbornik u obliku i sadržaju koji zaslužuje pažnju čitalaca. Ne toliko zbog zastupljenih | | autora, koliko zbog tematike i vremena u kojem je nastajala i u kojem će ugledati ovaj | | lijepi zemni svijet. Lijep za mnoge, ali i ružan za druge, ponajprije za Ukrajince i Ukrajinke. | | Pa onda Palestince i Palestinke te sve koji su izgubili svoje najmilije i ostali bez doma i | | krova nad glavom. Takva je zla sudbina zadesila milijune ljudi u ovom dijelu razuzdanog | | svijeta koji se stoljećima bori sa samim sobom. I sa svojim zlom koje ga izjeda spolja i | | iznutra. | | | O hrvatskom aforizmu i aforistima pisao sam u mnogim do sad objavljenim knjigama koje | | su dostupne čitateljima u elektronskom i tiskanom obliku,pa na ovom mjestu neću | | ponavljati ono što je već rečeno i zapisano. Dodat ću samo da je hrvatska aforistika | | doživjela stvaralački procvat otkad je pod kraj 2017. godine osnovana Udruga hrvatskih | | aforista i humorista. Od tada do danas, u izdanju udruge objavljeno je sedam godišnjih | | zbornika članova, sedam internacionalnih zbornika sa aforistima drugih zemalja i naroda te | | više desetaka i stotina pojedinačnih ili zajedničkih zbirki aforizama i humora. Zahvaljujući | | tome stvoren je respektabilan knjižni fond aforističkog i humorističkog stvaralaštva, kakav | | nije zabilježen u ranijim stoljećima. | | | | Aforisti iz Hrvatske u tom relativno kratkom razdoblju postali su prepoznatljivi, ne samo na | | prostorima bivše zajedničke jugoslavenske države, već i diljem Evrope i svijeta.Vidi se to | | po brojnim nagradama i priznanjima koja su im dodijeljena na međunarodnim književnim | | natječajima, kao i po prisustvu na stranicama tiskanih i elektronskih listova i časopisa te | | međunarodnih zbornika i antologija. | | | | Potvrđuju to ponajbolje i izabrani radovi koji su uvršteni na stranice ovoga zbornika. Pri | | izboru aforizama vodilo se računa o tome da oni budu novijeg datuma i da se ne | | ponavljaju iz ranije objavljenih zbornika i antologija. Isto tako, nastojala su se obuhvatiti | | sva područja ljudskog života viđena očima, odslušana ušima, produbljena mislima i | | ukrašena osmijesima, ne samo na licu autora, već i svih dobrih ljudi koji ih budu čitali i | | promišljali. Time je zborniku udahnuta snaga i ljepota duha stvaralaca kratke, vedre, | | mudre i duboke misli koja život, barem na trenutak, čini ljepšim i poželjnijim svakome | | čovjeku. | | | | Stvaralaštvo ukrajinskih aforista šire je prikazano u pogovoru zbornika koga je napisao | | književnik i antologičar Aleksandar Čotrić, na čemu sam mu neizmjerno zahvalan. U njemu | | je dat analitički prikaz razvoja aforistike u Ukrajini, sa posebnim osvrtom na pojedine faze | | kroz koje je prolazila ta prijateljska država, od njenog ujedinjenja u SSSR, preko raspada | | tog saveza, pa do današnjih dana. Tu je odslikan put kakav je u istom razdoblju prolazila | | Hrvatska i njezini građani, uključivo i one koji su se bavili aforističkim i humorističkim | | stvaralaštvom. Razlike u nekim detaljima bile su evidentne, ali je generalno sve to bilo | | blisko, da ne kažem gotovo pa isto. | | | | U pogovoru je i svake pažnje vrijedan tekst bivšeg ukrajinskog, rusinskog i srpskog | | novinara i književnika MihalaRamača,koji je napisao sadržajan osvrt na stvaralaštvo | | ukrajinskih aforista u prošlom i sadašnjem vremenu. Time je na impresivan način prikazan | | i zaokružen buran period u povijesti ukrajinskog naroda u kome je djelovalo i djeluje na | | desetke i stotine stvaralaca aforističke, satirične i u najširem smislu mudre i duhovite | | kratke misli. | | | Zbornik hrvatskih i ukrajinskih aforista bilježi i žigoše jedno specifično doba ljudske | | povijesti, ostavljajući prostor za pečate vremena koje će tek doći. Kakvo će to vrijeme | | biti znat će i o njemu će pisati i suditi generacije koje će doći poslije nas, čija imena i | | djela tvore ovaj zbornik. | | | | Neka vam je vedro i veselo čitanje te mudro i dubokoumno ljudsko promišljanje. | | | | S poštovanjem i lijepim željama, | | | | |
|
|
| | | | | | | | | | | AFORISTIČKE SLIKE UKRAJINSKIH PRILIKA | | | Specifičnost humora svakog naroda određuje njegov pogled na svet koji se formira | | stotinama, pa i hiljadamagodina. Ukrajinske humorne anegdote i kratke misli najčešće nisu | | zlonamerne, pa ni onda kada su ironične. Neke šale su gorke, a neke prilično samokritične. | | Ukrajinci se često smeju u sebi, što je znak njihove duhovne snage i mentalnog zdravlja. | | | | Narodu te ogromne države nije stran ni crni humor, što se nekako i očekuje od zemlje koja | | ima černozem; Crno More i Černobilj. Zbog toga se čini umesnom aforistička šala u obliku | | kratkog pitanja i jednako tako kratkog odgovora. (Kako pronaći Ukrajinca? Pomoću | | Gajgerovog brojača.) | | | Najkraća književna forma na tlu Ukrajine ima dugu i bogatu tradiciju. Neki istoričari | | književnosti njene početke smeštaju u rani srednji vek. O dugom postojanju aforističkog | | načina izražavanja svedoče zbornici i antologije: Velika knjiga mudrosti (2015) | | | | U Ukrajini se pod aforizmom, uglavnom, podrazumeva nešto drugo nego kod nas. Mi smo | | skloniji razigranom, lepršavom i duhovitom izražavanju. U Ukrajini se pak od aforizma | | uglavnom očekuje da bude ozbiljan, prosvetiteljski, motivacioni, i poučan. Ne gledaj na | | svet s visine, budi iznad njega.(Maksim Ničiporenko). | | | Zato ukrajinski autori najčešće pišu filozofske, poetske, pedagoške, religijske i moralističke | | rečenice koje se temelje na mudrosti, a ne na humoru:Da li želiš da se pretvaraš da si | | mudar? Ćuti kad mudri govore. (VolodimirKanjivec). Ovakvi aforizmi predstavljaju sintezu | | književnosti i filozofije:Filozofija izložena u aforizmima je neporeciva. (Andrij Kovalj). | | | | Prema preovlađujućem mišljenju u Ukrajini, aforizam je koncentracija tradicije, suština | | nacionalne egzistencije i oblik racionalnog i umetničkog shvatanja glavnih tendencija | | vremena: Nažalost, budućnost se približava sporije nego što prošlost odlazi. (Danilo Rudi). | | Aforizam je po tim tumačenjima disciplinovana misao, koja je uvežbana u ozbiljnoj | | intelektualnoj kulturi. | | | Sposobnost aforističkog razmišljanja odlikuje visokokultivisanu osobu, a sam aforizam | | karakteriše dubinsko značenje, formulisano estetski besprekorno: Lako je ponositi se | | domovinom, teško je učiniti da se ona ponosi tobom. (AndrijKovalj). Savremena ukrajinska | | aforistika ima izvorište u narodnoj mudrosti i sadrži duhovnu supstancu koja čuva dela | | istaknutih ličnosti. Ona, istovremeno, svedoči o odnosu društvenih slojeva i grupa u | | ukrajinskom društvu, odnosu Ukrajinaca prema susedima izvan zemlje, kao i prema drugim | | narodima u samoj Ukrajini. | | | Ukrajinski aforizam je proizvod istorijskog postojanja i nacionalne svesti: Za Ukrajince | | najvažniji meridijan na svetu je onaj koji prolazi kroz Ukrajinu. (Jurij Lipa). Sadrži | | razumevanje prošlosti, polemiku sa sadašnjošću, apel za budućnost, a ponekad i | | | | Na drugoj strani postoje u Ukrajini i autori kratke forme koji se radije opredeljuju za | | satirično, karikirano i nekonvencionalno viđenje sveta: Za mnoge političare ogledalo je | | čudotvorna ikona. (Sergij Miridin). Oni smatraju da je humor osnovna odlika uspešnog | | aforizma i drže se gesla francuskog pisca Mišela Montelja: Najbolji dokaz mudrosti je uvek | | dobro raspoloženje. Njihov koncept komičnog zasnovan je na uočavanju i analitičkom | | razmišljanju, tako da u prvi plan ističu jedinstvo i borbu suprotnosti unutar jedne suštine: | | U masi se i narod lako izgubi. (JurijBaziljev). Zato je takav humor virtuozan, često i | | genijalan, a ironija ga samo još više naglašava: Ako ti prijatelji ne zavide, znači da ti nisu | | pravi prijatelji. (VolodimirGoloborotko). Za te autore i paradoks je neophodni sastojak | | aforizma, ono zrno soli koje rečenici daje potreban ukus. Neočekivano koje sledi posle | | uvodne najave predstavlja, u odnosu na književno-filozofsko pletivo, način njegovog tkanja | | i onaj ornament koji aforizam čini jedinstvenim i uzvišenim: Uvek treba slušati narod. Čak i | | kada ćuti. (Volodimir Šamša). | | | Pisci ove provenijencije ne izbegavaju društvenu angažovanost aforizma, naravno u meri | | u kojoj estetsko može da apsorbuje ideološko i političko: Sva vlast pripada onima koji tvrde | | da sva vlast pripada narodu. (OleksandrPerljuk). Reč je o aforističarima koji su stvarali | | poslednjih decenija, posebno u periodu kada je Ukrajina stekla nezavisnost i kada su | | dozvoljene stvaralačke slobode. Moramo istaći da je u periodu SSSR-a, aforistika bila | | zamrla i da knjige aforizama gotovo nisu bile ni štampane, a to se posebno odnosi na | | vreme Staljinove strahovlade. Tada je sovjetskim prostorom kolala, u suštini, istinita šala | | sastavljena od pitanja: „Šta je sloboda govora?“ – i aforističkog odgovora: „To je svest o | | potrebi da se ćuti.“ | | | Aforistika kao minimalistički žanr književnog stvaralaštva pretpostavlja skup nekoliko | | bitnih žanrovskih karakteristika. Mogu se razlikovati sledeći parametri definicije aforizma | | kao književnog žanra: 1. Prozaičnost teksta koji nema nikakvih tradicionalnih znakova | | umetničke fikcije: Najviše se falšira kad se pevaju ode. (Boris Revčun); 2. Krajnje | | informativna kratkoća – aforizam je jednak jednoj rečenici i govori, ne samo ono što je | | neophodno, već i manje od toga: Traži sebe, ne samo u sebi. (AndrijKovalj); | | 3. Nedostatak spoljne veze s komunikativnom situacijom – ko kaže, kada, gde, kome, | | zbog čega i šta:Govore: demokratija da ne bismo rekli: korupcija, haos, nepotizam… | | (Oleksandr Perljuk); 4. Istaknuti (paradoksalni) sadržaj . „semantičke praznine“, što | | podstiče čitaoca da ih samostalno popuni: Jutro je mudrije od večeri, samo su noći sve | | duže. (Mihajlo Perčenko). | | | | Mnogi aforizmi imaju sasvim očigledne metaforičke konotacije, a pojmovi u osnovi aforizma | | mogu se povezivati prema principu asocijativne veze. Paradoks, apsurd, jezička igra i razni | | oblici intertekstualnosti kreativni su principi aforističkog izražavanja. Semantičko i stilsko | | bogatstvo ukrajinskog aforizma svedoči o visokom stepenuveštine pisaca i predstavlja | | živopisan primer njihovog raskošnog dara. | | | Aforizmi mogu biti jezička igra koja je vrsta igre reči. Različite vrste kalambura (igranje | | istoimenim i dvosmislenim rečima, igranje slovnim greškama, nove tvorbe reči, semantička | | interakcija reči kojima se igra), osnova su jezičke šale, pa je dobra igra rečima zaista velika | | umetnost: Ne plaše nas teškoće razvoja, već razvoj teškoća. (Boris Krutijer). | | | Zbog svoje minijaturnosti, aforizam se otkriva u intertekstualnim vezama uz pozivanje na | | izvor, citat, autora itd. Intertekstualne inkluzije predstavljaju transformaciju frazeoloških | | jedinica, poslovica, izreka, koja utiče na semantiku aforističkog teksta i obogaćuje ga | | novim značenjima: Ne kopaj drugom jamu – pravilo koje ne važi za grobare. (Emilj Krotki). | | | | U semantičkoj strukturi aforizma može doći do kršenja uzročno-posledičnih veza, što | | uzrokuje alogizam koncepata i inverziju slika – paradoks; stoga su aforizmi zasnovani na | | oneobičavanju koje otkriva paradoks, neočekivanost presude koja se u njima nalazi: | | Korupciju smo pobedili. Sad nam niko neće smetati da uzimamo mito. (Igor Sičovik). | | | Ukrajinski aforizmi mogu nam pomoći da bolje razumemo tu veliku zemlju i njene zamršene | | unutrašnje kontroverze. Možda nećemo pojmiti sve, ali rečenice poput ove koju je | | zapisao Volodimir Javorivski, mnogo nam objašnjavaju: Današnja Ukrajina: krik duše | | i ćutanje razuma. | | | | | |
|
|
| | | | | | | | | | | AFORIZAM JE BUMERANG | | | | Ukrajinci vole kazati da su duhovit narod. Nova ukrajinska književnost počinje poemom | | Enejida Ivama Kotljarevskog (1798). To je travestija slavne epopeje rimskog | | pesnikaVergilija. Veličanstvena sprdnja na račun onovremenih moćnika. Enejidase rado | | čitala ne samo u boljestojećim kućama, nego i na seoskim prelima. Mnogi seljaci znali su | | napamet velike delove poeme. I recitatori i njihovi slušaoci prepoznavali su u davnim | | raskalašenim bogovima i herojima svoje savremenike – od nezajažljivih lokalnih spahija i | | činovnika do alavih popova i vladika, sve do priglupih pokvarenjačina na carskom dvoru. | | Prepoznavali su ih, valjali se od smehaposmatrajući ih bez kruna i oreola, pa i bez gaća. | | | | Nadalje, Gogolj, za Ukrajince Mikola, a za Ruse Nikolaj. I kad veliča davne Kozake, i kad se | | ruga manama savremenika, on u svojim delima sažima duh i mudrost mnogih pokolenja | | predaka, Ukrajinaca iz poltavskog kraja. Konačno Ševčenko, Kobzar, Taras za sva | | vremena. Kmet, akademski slikar, deset godina bespravni soldat u zauralskim stepama. | | Njegovi stihovi su kao strele. Zloglasni Nikolaj Prvi znao je zašto je uz presudu svojeručno | | dopisao; „Sa zabranom da piše i slika“. Kobzareva ubitačna satira grejala je srca miliona | | slobodara, robijaša i tlačenih ljudi i u carskoj Rusiji i u komunističkom savezu okupiranih | | republika. | | | | Uzgred, mnoge ukrajinske domove krasi reprodukcija grohotne slike IljeRjepina „Zaporošci | | pišu turskom sultanu“. To znamenito pismo ovekovečio je istoimenom vrcavom pesmom | | francuski pesnik Gijom Apolioner (Reponsedes Cosagies Zaporogues). Kad već nije mogao | | da skreše savremenim sultanima,čovek je mogao da pogleda sliku i da u sebi izgovori reč | | i koje su izazivale taj zarazni kozački smeh. | | | | Svi ukrajinski autori zastupljeni u ovoj knjizi napajali su se navedenim izvorima. I oni koji | | imaju sovjetsko iskustvo, i oni koji su počeli da pišu u nezavisnoj Ukrajini, bez | | strahopoštovanja gledaju vlast i njene nosioce. Otadžbina za njih nije sveta krava, već | | krava mučenica koju nemilice muzu i deru, politički ološ i finasijski nasilnici. Čitaocu su | | poznate, ne samo iz viđenja i po čuvenju, okolnosti u kojima su pisani ovi aforizmi. | | Podmićivanje, političari-preletači, nedodirljivi tajkuni, burazerska privatizacija, lopovluk na | | svim nivoima, lažno rodoljublje i domoljublje, stalno obećavanje svetle budućnosti, | | glasanje u tuđe ime, siromaštvo penzionera, kupovina glasova, prekrajanje prošlosti, | | izmišljanje heroja i svetaca, partijska knjižica moćnija od ustava – sve to svakodnevnica | | je, kako u Ukrajini i Rusiji, tako i u mnogim drugim državama. | | | Pretpostavljam da u Norveškoj, Kanadi i sličnim normalnim zemljama ovi aforizmi nikog ne | | bi nasmejali ni rasplakali. Svet je lep zato što je raznolik. Postkomunistički svet je | | zanimljiv i inspirativan. Za satiričare, još više za psihijatre. I za sociologe, bez šale. Ko | | ume da čita kako je napisano i da odgonetne šta stoji između redova, dobiva jasnu sliku | | jednog društva u previranju i lutanju. Bujanje bezakonja, uzdizanje ništarija, ponižavanje | | zdravog razuma, podanički mentalitet – ima li delotvornijeg nadahnuća za one koji ne | | pristaju da ćute? | | | | Aforističari imaju pune ruke posla, ukoliko iste nisu u okovima. Pesnici i prozaisti mogu da | | se baškare na desecima i stotinama stranica. Aforističar mora pogoditi metu jednim | | metkom. Ako je ćorak, piši propalo. Aforizam je kao bumerang. Ukoliko ne pogodi, vraća | | se onom ko ga je bacio. | | | |
|
|
| | | | | | | | | | | | PODNEBESJE, Svjetlost, Sarajevo, 1974. | | PONIRANJE, Univerzal, Tuzla, 1982. | | SLOVO O MOSTU, Grafit, Lukavac, 1997. | | PISMA IZ OPSADE, Međunarodni centar za mir, Sarajevo, 1998. | | TUŽNI RADIJATOR, NIK Kujundžić, Lukavac, 1999. (pjesme za djecu) | | KAD PTICE ZAŠUTE, Udruga umjetnika Tin Ujević, Zagreb 2000. | | ZANAVLJANJE SVIJETA, Društvo pisaca BiH, Podružnica HNK Mostar, 2001. | | SINDIKATIZMI I RADNIKALIZMI, PPDIV Hrvatske i PPDIVUT BiH, 2001. | | SENDVIČ, KRUŠKA I SALAMA PILI, NIK Kujundžić, Lukavac, 2002. | | IZABRANE I NOVE PJESME, NIK Kujundžić, Lukavac, 2002. | | STANIĆ - PODUZETNIČKA OBITELJ IZ KREŠEVA, Fojnica, 2003. | | TUŽNI RADIJATOR I PJESME IZ ČESME, NIK Kujundžić, Lukavac, 2004. | | MAJCI, OCU I ŽIVOTU, (sa A.Kujundžićem i V.Miloševićem), NIK Kujundžić, 2004. | | VIJEĆE ZAPOSLENIKA (priručnik), Sindikat PPDIVUT BiH, Sarajevo, 2004. | | SAMOSTALNI SINDIKAT PPDIVUT BiH 1905.-2005., PPDIVUT BiH, 2005. | | ČAJ S PJESMOM, S&A Company, Sarajevo, 2005. | | VELJA, (sa A.Kujundžićem i L.Manojlovićem), NIK Kujundžić, Lukavac, 2005. | | SONETNE ZVIJEZDE, S&A Company, Sarajevo, 2005. | | PISAC NA DJELU, Eseji i književni prikazi, Arkapress, Sarajevo 2006. | | BOSNOM DO HERCEGOVINE, (sa A. Stanićem), Arkapress, Sarajevo, 2006.. | | KAPITALNE MISLI - Aforizmi, Zaklada „Fra Grgo Martić"", Kreševo, 2007. | | PROČITANI PISCI, Eseji i prikazi, Vlastita naklada, Zagreb, 2007. | | BOSANSKE ODE I DRUGE PJESME, NIK Kujundžić, Tuzla, 2007. | | ZAGREBAČKE GODINE, Priče, V.N. Zagreb, 2008. | | PASJE VRIJEME, Priče, Slovo, Zagreb, 2008. | | ULOMCI OD SLOVA, Aforizmi, V.N. Zagreb, 2008. | | BRAĆA PO PERU, Priče o piscima, V.N. Zagreb, 2009. | | TRAGOVI ŠUTNJE, T3 I.D.E.M.O. Media, Kostrena, Rijeka, 2009. | | INVENTURA UMA, Aforizmi, Knjaževac, 2010. | | MEDO S MEDVEDNICE, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2010. | | OTVORI SE ZEMLJO, Zbirka aforizama, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2010. | | KIŠNE PRIČE, Zbirka kratkih priča, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2010. | | ZAGREBAČKI VERSI, Zbirka pozije, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013. | | BILJOPIJE, Zbirka pozije, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013. | | ČITAČEVA RIJEČ, Osvrti na književna djela, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013. | | AFORIZNI U KORIZMI, Aforizmi, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013. | | TRILING, Drame i melodrama, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013. | | PROSIJANE MISLI i HRVATSKA ZANOVIJETANJA (sa T. Supekom) | | Digitalne knjige, Zagreb, 2014. | | AFORIZMI I DRUGE BODLJE, (sa S. Ilićem)V.N. Pula - Zagreb, 2015. | | SUMNJIVE MISLI; Aforizmi, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2016. | | NEKNJIŽENE PJESME; Poezija, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2016. | | SMIJEŠNE PJESME; Poezija, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2016. | | PRIKAZI I POSVETE 2015-16; Osvrti, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2017. | | MISLI PROMAŠENOG PISCA, (aforizmi), Digitalne knjige, Zagreb, 2018. | | MOJE GODINE, Digitalne knjige, Zagreb, 2018. | | RIJEČI O DJELU SAVE ILIĆA, Digitalne knjige, Zagreb, 2018. | | ANTO STANIĆ KORMILAR SVOGA ŽIVOTA, Digitalne knjige, Zagreb, 2019. | | USUD I SUDBINA, Digitalne knjige, Zagreb, 2019. | | MISLI POGOĐENOG PISCA, (aforizmi), Digitalne knjige, Zagreb, 2019. | | KNJIGA ZA SOFIU, (aforizmi), Digitalne knjige, Zagreb, 2019. | | VERSI ZA ZBOGUM, Poezija, Akademski pečat, Skoplje, 2019. | | AFORIZMI I SLOBODNE MISLI, Digitalne knjige, Zagreb, 2020. | | MOŽDANI UDAR©I, Digitalne knjige, Zagreb, 2020. | | BERAČI RIJEČI, Digitalne knjige, Zagreb, 2021. | | RASPUŠTENE MISLI, Digitalne knjige, Zagreb, 2021. | | H-UMORNE MISLI, Digitalne knjige, Zagreb, 2022. | | IZ MALOG MOZGA, Aforizmi i benigne misli, Digitalne knjige, Zagreb, 2023. | | RIJEČI NA DJELU, Abecedarijum hrvatskih i bosanskohercegovačkih aforista, | | Digitalne knjige, Zagreb, 2023. | | KRATKE MISLI ZA GIMNASTIKU DUHA, Digitalne knjige, Zagreb, 2023. | | "REZOLUTNO DOBA 1948", Ivo Mijo Andrić i Marinko Mijo Mijović, Zagreb, 2023. | | GRANICE NESANICE, Digitalne knjige, Zagreb, 2024. | | PIŠEM DA NE PAMTIM, Digitalne knjige, Zagreb, 2024. | | PJESME ZA GLAZBU, Digitalne knjige, Zagreb, 2024. | | UZVODNO NIZ SAVU, Digitalne knjige, Zagreb, 2024. | | VEDRE MISLI VODE DO SLOBODE, Digitalne knjige, Zagreb, 2025. | | BLJESCI BISTROG UMA, Digitalne knjige, Zagreb, 2025. | | MISLIM, PJEVAM I PIŠEM, Digitalne knjige, Zagreb, 2025. | | ZVIJEZDE NAS GLEDAJU S NEBA, Digitalne knjige, Zagreb, 2025. | | OTISCI VEDRINE, Digitalne knjige, Zagreb, 2025. | | MISAONE POUKE & PISANE PORUKE, Zagreb, 2025. Ivo Mijo Andrić i Aleksandar Čotrić |
|
|
| | | | | | | | | | | | Dosad smo na portalu objavili trideset i osam knjiga književnika Ive Mije Andrića. | | Te knjige možete preuzeti ukoliko svojim mišem kliknete na bilo koji | | od sljedećih linkova | | | | Medo s medvednice; digitalne knjige, 2010. | | | | www.digitalne-knjige.com/andric.php | | | | Otvori se zemljo; digitalne knjige, 2010. | | | | www.digitalne-knjige.com/andric2.php | | | | Kišne priče; digitalne knjige, 2011. | | | | www.digitalne-knjige.com/andric3.php | | | | Zagrebački versi ; Zbirka poezije, digitalne knjige, 2013. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric4.php | | | | Biljopije ; Zbirka poezije, digitalne knjige, 2013. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric5.php | | | | Čitačeva riječ, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric6.php | | | | Aforizmi u korizmi, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric7.php | | | | Triling, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric8.php | | | | Prosijane misli i Hrvatska zanovijetanja, Zagreb, 2014. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric-supek.php | | | | Sumnjive misli, Zagreb, 2016. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric9.php | | | | Neknjižene pjesme, Zagreb, 2016. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric10.php | | | | Smiješne pjesme, Zagreb, 2016. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric11.php | | | | Prikazi i posvete, Zagreb, 2017. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric12.php | | | | Misli promašenog pisca, Zagreb, 2018. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric13.php | | | | Moje godine, Zagreb, 2018. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric14.php | | | | Riječi o djelu Save Ilića, 2018. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric15.php | | | | Anto Stanić kormilar svoga života, 2019. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric16.php | | | | Usud i sudbina, 2019. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric17.php | | | | Misli pogođenog pisca, Zagreb, 2019. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric18.php | | | | Knjiga za Sofiu, Zagreb, 2019. | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric19.php | | | Aforizmi i slobodne misli, Zagreb, 2020. | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric20.php | | | | Moždani udar©i, Zagreb, 2020. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric21.php | | | | Berači riječi, Zagreb, 2020. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric22.php | | | | Raspuštene misli, Zagreb, 2021. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric23.php | | | | H-umorne misli, Zagreb, 2022. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric24.php | | | | Iz malog mozga, Zagreb, 2023. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric25.php | | | | Riječi na djelu, Zagreb, 2023. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric26.php | | | | Kratke misli za gimnastiku duha, Zagreb, 2023. | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric27.php | | | "Rezolutno doba 1948", Ivo Mijo Andrić i Marinko Mijo Mijović, Zagreb, 2023. | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric28.php | | | Granice nesanice, Zagreb, 2024. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric29.php | | | Pišem da ne pamtim, Zagreb, 2024. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric30.php | | | Pjesme za glazbu, 2024. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric31.php | | | Uzvodno niz Savu, 2024. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric32.php | | | Vedre misli vode do slobode, 2025. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric33.php | | | Bljesci bistrog uma, 2025. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric34.php | | | | Mislim, pjevam i pisem, 2025. | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric35.php | | | | Zvijezde nas gledaju s neba, 2025 | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric36.php | | | | Otisci vedrine, 2025 | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric37.php | | | | Misaone pouke i Pisane poruke, 2026 | | | | http://www.digitalne-knjige.com/andric38.php | | | | Posebna napomena: | | | | Na portalu Digitalne knjige objavili smo i intervju s književnikom Ivom Mijom | | Andrićem. Taj intervju možete pročitati tako da svojim mišem kliknete na | | slijedeći link: https://digitalne-knjige.com/?p=2193 | | |
|
|
| | | | | | | | | | Uvodne riječi priređivača | | | Mudre riječi knjigu krase | | | Aforističke slike ukrajinskih prilika | | | Aforizam je bumerang | | | Bilješka o priređivaču | | | Bilješka o ilustratorima | | | Bilješka o autorima pogovora | | | Zastupljeni autori i autorice | | | Sadržaj | |
| |
|
