Rođen je 17.11.1948. godine u Čanićima kod Tuzle.
  
 Osnovnu školu pohađao je u Dobrnji, Mramoru i Lipnici, a srednju
 tehničku u Tuzli. Završio je Fakultet političkih nauka i
 postdiplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu,
 gdje je proveo veći dio života.
  
 Uz knjige navedene u rubrici objavljena djela, objavio je i jednu
 stručnu publikaciju s područja zaštite radničkih prava te blizu 50
 znanstvenih i stručnih radova. Književnim i stručnim radovima
 zastupljen je u pedesetak zajedničkih knjiga, zbornika
 i antologija.

 Piše poeziju, prozu, drame, eseje, aforizme, epigrame, oglede i književne prikaze, koje objavljuje u
 listovima i časopisima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i šire. Književni radovi su mu prevođeni
 na engleski, njemački, češki, slovački, slovenski i makedonski, ruski, armenski, rumunjski i kineski
 jezik. Član je Društva hrvatskih književnika, Društva pisaca Bosne i Hercegovine, Društva hrvatskih
 književnika za djecu i mlade, kao i Udruge hrvatskih aforista i humorista.
  
 
 
 
e-mail adresa: ivomijoandric@yahoo.com
 
 
 
Uvodne riječi priređivača
 
Živimo u vremenu koje neće biti zapamćeno po epohalnim znanstvenim otkrićima i
veličanstvenim povijesnim događajima. Pamtit će se po ratovima i pomorima slabijih od
strane jačih i moćnijih i po tehničko-tehnološkoj primjeni i usavršavanju onoga što je
otkriveno u dvadesetom i ranijim stoljećima. Obilježila ga je i nerazjašnjena pandemija
korona virusa, kao i nastavak ranije započetog procesa globalizacije te širenja umjetne
inteligencije.
 
U takvim okolnostima čovjek ne samo da ugrožava sebe i vrstu kojoj pripada, već ozbiljno
prijeti cjelokupnom živom svijetu i prirodi koja je osigurala njegov postanak i opstanak na
najljepšem planetu Zemlji. Pod pojmom čovjek ovdje podrazumijevam ogromnu većinu
ljudskih bića, ali i uski krug ekonomski, politički i vojno moćnih pojedinaca koji upravljaju
svijetom i odlučuju o njegovoj sudbini. Oni su uzročnici svega dobroga i lošega što se
događa ljudskoj civilizaciji, drugim živim bićima, ali i prirodi iz koje crpe sva bogatstva
pretvarajući ih bespoštedno i pohlepno u vlastitu imovinu na štetu svih drugih stanovnika
našega planeta.
Zapisujem ove riječi i konstatacije zgrožen ratnim stradanjem i razaranjem istočnog dijela
Ukrajine, kao i Gaze u kojoj su stradali deseci tisuća nedužnih muškaraca, žena i djece.
Sve je to plod ljudskog zla koje se ponavlja milenijima i stoljećima, i kome se kraj ne
nazire u bliskoj, a ni daljoj budućnosti.
 
Pod teretom tih mučnih ratnih događanja, tokom 2024. godine pripremao sam zbornik
hrvatskih i ukrajinskih aforista. Prihvatio sam se tog posla s namjerom da podsjetim sve
nas kako, pored ružnog i tužnog dijela svijeta postoji i onaj drugi, većinski, koji ima dušu i
kome, unatoč svemu, ne silazi osmijeh s lica. Ponekad teško primjetan i sjetan, a češće
vedar i optimističan, kako i priliči vrsti koja se zove ljudskom.
 
U pripremi zbornika veliku i neprocjenjivu pomoć pružio mi je velikan aforizma i aforističke
misli, Aleksandar Čotrić, koji je u godini prije agresije na Ukrajinu priredio i objavio, svake
hvale vrijednu Antologiju ukrajinskog aforizma pod naslovom: „Smeh naroda“. Ta
antologija, uz obimnu građu koju sam prikupljao godinama, pomogla mi je da priredim ovaj
zbornik u obliku i sadržaju koji zaslužuje pažnju čitalaca. Ne toliko zbog zastupljenih
autora, koliko zbog tematike i vremena u kojem je nastajala i u kojem će ugledati ovaj
lijepi zemni svijet. Lijep za mnoge, ali i ružan za druge, ponajprije za Ukrajince i Ukrajinke.
Pa onda Palestince i Palestinke te sve koji su izgubili svoje najmilije i ostali bez doma i
krova nad glavom. Takva je zla sudbina zadesila milijune ljudi u ovom dijelu razuzdanog
svijeta koji se stoljećima bori sa samim sobom. I sa svojim zlom koje ga izjeda spolja i
iznutra.
O hrvatskom aforizmu i aforistima pisao sam u mnogim do sad objavljenim knjigama koje
su dostupne čitateljima u elektronskom i tiskanom obliku,pa na ovom mjestu neću
ponavljati ono što je već rečeno i zapisano. Dodat ću samo da je hrvatska aforistika
doživjela stvaralački procvat otkad je pod kraj 2017. godine osnovana Udruga hrvatskih
aforista i humorista. Od tada do danas, u izdanju udruge objavljeno je sedam godišnjih
zbornika članova, sedam internacionalnih zbornika sa aforistima drugih zemalja i naroda te
više desetaka i stotina pojedinačnih ili zajedničkih zbirki aforizama i humora. Zahvaljujući
tome stvoren je respektabilan knjižni fond aforističkog i humorističkog stvaralaštva, kakav
nije zabilježen u ranijim stoljećima.
 
Aforisti iz Hrvatske u tom relativno kratkom razdoblju postali su prepoznatljivi, ne samo na
prostorima bivše zajedničke jugoslavenske države, već i diljem Evrope i svijeta.Vidi se to
po brojnim nagradama i priznanjima koja su im dodijeljena na međunarodnim književnim
natječajima, kao i po prisustvu na stranicama tiskanih i elektronskih listova i časopisa te
međunarodnih zbornika i antologija.
 
Potvrđuju to ponajbolje i izabrani radovi koji su uvršteni na stranice ovoga zbornika. Pri
izboru aforizama vodilo se računa o tome da oni budu novijeg datuma i da se ne
ponavljaju iz ranije objavljenih zbornika i antologija. Isto tako, nastojala su se obuhvatiti
sva područja ljudskog života viđena očima, odslušana ušima, produbljena mislima i
ukrašena osmijesima, ne samo na licu autora, već i svih dobrih ljudi koji ih budu čitali i
promišljali. Time je zborniku udahnuta snaga i ljepota duha stvaralaca kratke, vedre,
mudre i duboke misli koja život, barem na trenutak, čini ljepšim i poželjnijim svakome
čovjeku.
 
Stvaralaštvo ukrajinskih aforista šire je prikazano u pogovoru zbornika koga je napisao
književnik i antologičar Aleksandar Čotrić, na čemu sam mu neizmjerno zahvalan. U njemu
je dat analitički prikaz razvoja aforistike u Ukrajini, sa posebnim osvrtom na pojedine faze
kroz koje je prolazila ta prijateljska država, od njenog ujedinjenja u SSSR, preko raspada
tog saveza, pa do današnjih dana. Tu je odslikan put kakav je u istom razdoblju prolazila
Hrvatska i njezini građani, uključivo i one koji su se bavili aforističkim i humorističkim
stvaralaštvom. Razlike u nekim detaljima bile su evidentne, ali je generalno sve to bilo
blisko, da ne kažem gotovo pa isto.
 
U pogovoru je i svake pažnje vrijedan tekst bivšeg ukrajinskog, rusinskog i srpskog
novinara i književnika MihalaRamača,koji je napisao sadržajan osvrt na stvaralaštvo
ukrajinskih aforista u prošlom i sadašnjem vremenu. Time je na impresivan način prikazan
i zaokružen buran period u povijesti ukrajinskog naroda u kome je djelovalo i djeluje na
desetke i stotine stvaralaca aforističke, satirične i u najširem smislu mudre i duhovite
kratke misli.
Zbornik hrvatskih i ukrajinskih aforista bilježi i žigoše jedno specifično doba ljudske
povijesti, ostavljajući prostor za pečate vremena koje će tek doći. Kakvo će to vrijeme
biti znat će i o njemu će pisati i suditi generacije koje će doći poslije nas, čija imena i
djela tvore ovaj zbornik.
 
Neka vam je vedro i veselo čitanje te mudro i dubokoumno ljudsko promišljanje.
 
S poštovanjem i lijepim željama,
 
 Ivo Mijo Andrić
 
 
 
AFORISTIČKE SLIKE UKRAJINSKIH PRILIKA
Specifičnost humora svakog naroda određuje njegov pogled na svet koji se formira
stotinama, pa i hiljadamagodina. Ukrajinske humorne anegdote i kratke misli najčešće nisu
zlonamerne, pa ni onda kada su ironične. Neke šale su gorke, a neke prilično samokritične.
Ukrajinci se često smeju u sebi, što je znak njihove duhovne snage i mentalnog zdravlja.
 
Narodu te ogromne države nije stran ni crni humor, što se nekako i očekuje od zemlje koja
ima černozem; Crno More i Černobilj. Zbog toga se čini umesnom aforistička šala u obliku
kratkog pitanja i jednako tako kratkog odgovora. (Kako pronaći Ukrajinca? Pomoću
Gajgerovog brojača.)
Najkraća književna forma na tlu Ukrajine ima dugu i bogatu tradiciju. Neki istoričari
književnosti njene početke smeštaju u rani srednji vek. O dugom postojanju aforističkog
načina izražavanja svedoče zbornici i antologije: Velika knjiga mudrosti (2015)
 
U Ukrajini se pod aforizmom, uglavnom, podrazumeva nešto drugo nego kod nas. Mi smo
skloniji razigranom, lepršavom i duhovitom izražavanju. U Ukrajini se pak od aforizma
uglavnom očekuje da bude ozbiljan, prosvetiteljski, motivacioni, i poučan. Ne gledaj na
svet s visine, budi iznad njega.(Maksim Ničiporenko).
Zato ukrajinski autori najčešće pišu filozofske, poetske, pedagoške, religijske i moralističke
rečenice koje se temelje na mudrosti, a ne na humoru:Da li želiš da se pretvaraš da si
mudar? Ćuti kad mudri govore. (VolodimirKanjivec). Ovakvi aforizmi predstavljaju sintezu
književnosti i filozofije:Filozofija izložena u aforizmima je neporeciva. (Andrij Kovalj).
 
Prema preovlađujućem mišljenju u Ukrajini, aforizam je koncentracija tradicije, suština
nacionalne egzistencije i oblik racionalnog i umetničkog shvatanja glavnih tendencija
vremena: Nažalost, budućnost se približava sporije nego što prošlost odlazi. (Danilo Rudi).
Aforizam je po tim tumačenjima disciplinovana misao, koja je uvežbana u ozbiljnoj
intelektualnoj kulturi.
Sposobnost aforističkog razmišljanja odlikuje visokokultivisanu osobu, a sam aforizam
karakteriše dubinsko značenje, formulisano estetski besprekorno: Lako je ponositi se
domovinom, teško je učiniti da se ona ponosi tobom. (AndrijKovalj). Savremena ukrajinska
aforistika ima izvorište u narodnoj mudrosti i sadrži duhovnu supstancu koja čuva dela
istaknutih ličnosti. Ona, istovremeno, svedoči o odnosu društvenih slojeva i grupa u
ukrajinskom društvu, odnosu Ukrajinaca prema susedima izvan zemlje, kao i prema drugim
narodima u samoj Ukrajini.
Ukrajinski aforizam je proizvod istorijskog postojanja i nacionalne svesti: Za Ukrajince
najvažniji meridijan na svetu je onaj koji prolazi kroz Ukrajinu. (Jurij Lipa). Sadrži
razumevanje prošlosti, polemiku sa sadašnjošću, apel za budućnost, a ponekad i
 
Na drugoj strani postoje u Ukrajini i autori kratke forme koji se radije opredeljuju za
satirično, karikirano i nekonvencionalno viđenje sveta: Za mnoge političare ogledalo je
čudotvorna ikona. (Sergij Miridin). Oni smatraju da je humor osnovna odlika uspešnog
aforizma i drže se gesla francuskog pisca Mišela Montelja: Najbolji dokaz mudrosti je uvek
dobro raspoloženje. Njihov koncept komičnog zasnovan je na uočavanju i analitičkom
razmišljanju, tako da u prvi plan ističu jedinstvo i borbu suprotnosti unutar jedne suštine:
U masi se i narod lako izgubi. (JurijBaziljev). Zato je takav humor virtuozan, često i
genijalan, a ironija ga samo još više naglašava: Ako ti prijatelji ne zavide, znači da ti nisu
pravi prijatelji. (VolodimirGoloborotko). Za te autore i paradoks je neophodni sastojak
aforizma, ono zrno soli koje rečenici daje potreban ukus. Neočekivano koje sledi posle
uvodne najave predstavlja, u odnosu na književno-filozofsko pletivo, način njegovog tkanja
i onaj ornament koji aforizam čini jedinstvenim i uzvišenim: Uvek treba slušati narod. Čak i
kada ćuti. (Volodimir Šamša).
Pisci ove provenijencije ne izbegavaju društvenu angažovanost aforizma, naravno u meri
u kojoj estetsko može da apsorbuje ideološko i političko: Sva vlast pripada onima koji tvrde
da sva vlast pripada narodu. (OleksandrPerljuk). Reč je o aforističarima koji su stvarali
poslednjih decenija, posebno u periodu kada je Ukrajina stekla nezavisnost i kada su
dozvoljene stvaralačke slobode. Moramo istaći da je u periodu SSSR-a, aforistika bila
zamrla i da knjige aforizama gotovo nisu bile ni štampane, a to se posebno odnosi na
vreme Staljinove strahovlade. Tada je sovjetskim prostorom kolala, u suštini, istinita šala
sastavljena od pitanja: „Šta je sloboda govora?“ – i aforističkog odgovora: „To je svest o
potrebi da se ćuti.“
Aforistika kao minimalistički žanr književnog stvaralaštva pretpostavlja skup nekoliko
bitnih žanrovskih karakteristika. Mogu se razlikovati sledeći parametri definicije aforizma
kao književnog žanra: 1. Prozaičnost teksta koji nema nikakvih tradicionalnih znakova
umetničke fikcije: Najviše se falšira kad se pevaju ode. (Boris Revčun); 2. Krajnje
informativna kratkoća – aforizam je jednak jednoj rečenici i govori, ne samo ono što je
neophodno, već i manje od toga: Traži sebe, ne samo u sebi. (AndrijKovalj);
3. Nedostatak spoljne veze s komunikativnom situacijom – ko kaže, kada, gde, kome,
zbog čega i šta:Govore: demokratija da ne bismo rekli: korupcija, haos, nepotizam…
(Oleksandr Perljuk); 4. Istaknuti (paradoksalni) sadržaj . „semantičke praznine“, što
podstiče čitaoca da ih samostalno popuni: Jutro je mudrije od večeri, samo su noći sve
duže. (Mihajlo Perčenko).
 
Mnogi aforizmi imaju sasvim očigledne metaforičke konotacije, a pojmovi u osnovi aforizma
mogu se povezivati prema principu asocijativne veze. Paradoks, apsurd, jezička igra i razni
oblici intertekstualnosti kreativni su principi aforističkog izražavanja. Semantičko i stilsko
bogatstvo ukrajinskog aforizma svedoči o visokom stepenuveštine pisaca i predstavlja
živopisan primer njihovog raskošnog dara.
Aforizmi mogu biti jezička igra koja je vrsta igre reči. Različite vrste kalambura (igranje
istoimenim i dvosmislenim rečima, igranje slovnim greškama, nove tvorbe reči, semantička
interakcija reči kojima se igra), osnova su jezičke šale, pa je dobra igra rečima zaista velika
umetnost: Ne plaše nas teškoće razvoja, već razvoj teškoća. (Boris Krutijer).
Zbog svoje minijaturnosti, aforizam se otkriva u intertekstualnim vezama uz pozivanje na
izvor, citat, autora itd. Intertekstualne inkluzije predstavljaju transformaciju frazeoloških
jedinica, poslovica, izreka, koja utiče na semantiku aforističkog teksta i obogaćuje ga
novim značenjima: Ne kopaj drugom jamu – pravilo koje ne važi za grobare. (Emilj Krotki).
 
U semantičkoj strukturi aforizma može doći do kršenja uzročno-posledičnih veza, što
uzrokuje alogizam koncepata i inverziju slika – paradoks; stoga su aforizmi zasnovani na
oneobičavanju koje otkriva paradoks, neočekivanost presude koja se u njima nalazi:
Korupciju smo pobedili. Sad nam niko neće smetati da uzimamo mito. (Igor Sičovik).
Ukrajinski aforizmi mogu nam pomoći da bolje razumemo tu veliku zemlju i njene zamršene
unutrašnje kontroverze. Možda nećemo pojmiti sve, ali rečenice poput ove koju je
zapisao Volodimir Javorivski, mnogo nam objašnjavaju: Današnja Ukrajina: krik duše
i ćutanje razuma.
 
 Aleksandar Čotrić
 
 
 
 
AFORIZAM JE BUMERANG
 
Ukrajinci vole kazati da su duhovit narod. Nova ukrajinska književnost počinje poemom
Enejida Ivama Kotljarevskog (1798). To je travestija slavne epopeje rimskog
pesnikaVergilija. Veličanstvena sprdnja na račun onovremenih moćnika. Enejidase rado
čitala ne samo u boljestojećim kućama, nego i na seoskim prelima. Mnogi seljaci znali su
napamet velike delove poeme. I recitatori i njihovi slušaoci prepoznavali su u davnim
raskalašenim bogovima i herojima svoje savremenike – od nezajažljivih lokalnih spahija i
činovnika do alavih popova i vladika, sve do priglupih pokvarenjačina na carskom dvoru.
Prepoznavali su ih, valjali se od smehaposmatrajući ih bez kruna i oreola, pa i bez gaća.
 
Nadalje, Gogolj, za Ukrajince Mikola, a za Ruse Nikolaj. I kad veliča davne Kozake, i kad se
ruga manama savremenika, on u svojim delima sažima duh i mudrost mnogih pokolenja
predaka, Ukrajinaca iz poltavskog kraja. Konačno Ševčenko, Kobzar, Taras za sva
vremena. Kmet, akademski slikar, deset godina bespravni soldat u zauralskim stepama.
Njegovi stihovi su kao strele. Zloglasni Nikolaj Prvi znao je zašto je uz presudu svojeručno
dopisao; „Sa zabranom da piše i slika“. Kobzareva ubitačna satira grejala je srca miliona
slobodara, robijaša i tlačenih ljudi i u carskoj Rusiji i u komunističkom savezu okupiranih
republika.
 
Uzgred, mnoge ukrajinske domove krasi reprodukcija grohotne slike IljeRjepina „Zaporošci
pišu turskom sultanu“. To znamenito pismo ovekovečio je istoimenom vrcavom pesmom
francuski pesnik Gijom Apolioner (Reponsedes Cosagies Zaporogues). Kad već nije mogao
da skreše savremenim sultanima,čovek je mogao da pogleda sliku i da u sebi izgovori reč
i koje su izazivale taj zarazni kozački smeh.
 
Svi ukrajinski autori zastupljeni u ovoj knjizi napajali su se navedenim izvorima. I oni koji
imaju sovjetsko iskustvo, i oni koji su počeli da pišu u nezavisnoj Ukrajini, bez
strahopoštovanja gledaju vlast i njene nosioce. Otadžbina za njih nije sveta krava, već
krava mučenica koju nemilice muzu i deru, politički ološ i finasijski nasilnici. Čitaocu su
poznate, ne samo iz viđenja i po čuvenju, okolnosti u kojima su pisani ovi aforizmi.
Podmićivanje, političari-preletači, nedodirljivi tajkuni, burazerska privatizacija, lopovluk na
svim nivoima, lažno rodoljublje i domoljublje, stalno obećavanje svetle budućnosti,
glasanje u tuđe ime, siromaštvo penzionera, kupovina glasova, prekrajanje prošlosti,
izmišljanje heroja i svetaca, partijska knjižica moćnija od ustava – sve to svakodnevnica
je, kako u Ukrajini i Rusiji, tako i u mnogim drugim državama.
Pretpostavljam da u Norveškoj, Kanadi i sličnim normalnim zemljama ovi aforizmi nikog ne
bi nasmejali ni rasplakali. Svet je lep zato što je raznolik. Postkomunistički svet je
zanimljiv i inspirativan. Za satiričare, još više za psihijatre. I za sociologe, bez šale. Ko
ume da čita kako je napisano i da odgonetne šta stoji između redova, dobiva jasnu sliku
jednog društva u previranju i lutanju. Bujanje bezakonja, uzdizanje ništarija, ponižavanje
zdravog razuma, podanički mentalitet – ima li delotvornijeg nadahnuća za one koji ne
pristaju da ćute?
 
Aforističari imaju pune ruke posla, ukoliko iste nisu u okovima. Pesnici i prozaisti mogu da
se baškare na desecima i stotinama stranica. Aforističar mora pogoditi metu jednim
metkom. Ako je ćorak, piši propalo. Aforizam je kao bumerang. Ukoliko ne pogodi, vraća
se onom ko ga je bacio.
 
 Mihal Ramač
 
 
 
 
PODNEBESJE, Svjetlost, Sarajevo, 1974.
PONIRANJE, Univerzal, Tuzla, 1982.
SLOVO O MOSTU, Grafit, Lukavac, 1997.
PISMA IZ OPSADE, Međunarodni centar za mir, Sarajevo, 1998.
TUŽNI RADIJATOR, NIK Kujundžić, Lukavac, 1999. (pjesme za djecu)
KAD PTICE ZAŠUTE, Udruga umjetnika Tin Ujević, Zagreb 2000.
ZANAVLJANJE SVIJETA, Društvo pisaca BiH, Podružnica HNK Mostar, 2001.
SINDIKATIZMI I RADNIKALIZMI, PPDIV Hrvatske i PPDIVUT BiH, 2001.
SENDVIČ, KRUŠKA I SALAMA PILI, NIK Kujundžić, Lukavac, 2002.
IZABRANE I NOVE PJESME, NIK Kujundžić, Lukavac, 2002.
STANIĆ - PODUZETNIČKA OBITELJ IZ KREŠEVA, Fojnica, 2003.
TUŽNI RADIJATOR I PJESME IZ ČESME, NIK Kujundžić, Lukavac, 2004.
MAJCI, OCU I ŽIVOTU, (sa A.Kujundžićem i V.Miloševićem), NIK Kujundžić, 2004.
VIJEĆE ZAPOSLENIKA (priručnik), Sindikat PPDIVUT BiH, Sarajevo, 2004.
SAMOSTALNI SINDIKAT PPDIVUT BiH 1905.-2005., PPDIVUT BiH, 2005.
ČAJ S PJESMOM, S&A Company, Sarajevo, 2005.
VELJA, (sa A.Kujundžićem i L.Manojlovićem), NIK Kujundžić, Lukavac, 2005.
SONETNE ZVIJEZDE, S&A Company, Sarajevo, 2005.
PISAC NA DJELU, Eseji i književni prikazi, Arkapress, Sarajevo 2006.
BOSNOM DO HERCEGOVINE, (sa A. Stanićem), Arkapress, Sarajevo, 2006..
KAPITALNE MISLI - Aforizmi, Zaklada „Fra Grgo Martić"", Kreševo, 2007.
PROČITANI PISCI, Eseji i prikazi, Vlastita naklada, Zagreb, 2007.
BOSANSKE ODE I DRUGE PJESME, NIK Kujundžić, Tuzla, 2007.
ZAGREBAČKE GODINE, Priče, V.N. Zagreb, 2008.
PASJE VRIJEME, Priče, Slovo, Zagreb, 2008.
ULOMCI OD SLOVA, Aforizmi, V.N. Zagreb, 2008.
BRAĆA PO PERU, Priče o piscima, V.N. Zagreb, 2009.
TRAGOVI ŠUTNJE, T3 I.D.E.M.O. Media, Kostrena, Rijeka, 2009.
INVENTURA UMA, Aforizmi, Knjaževac, 2010.
MEDO S MEDVEDNICE, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2010.
OTVORI SE ZEMLJO, Zbirka aforizama, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2010.
KIŠNE PRIČE, Zbirka kratkih priča, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2010.
ZAGREBAČKI VERSI, Zbirka pozije, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013.
BILJOPIJE, Zbirka pozije, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013.
ČITAČEVA RIJEČ, Osvrti na književna djela, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013.
AFORIZNI U KORIZMI, Aforizmi, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013.
TRILING, Drame i melodrama, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013.
PROSIJANE MISLI i HRVATSKA ZANOVIJETANJA (sa T. Supekom)
Digitalne knjige, Zagreb, 2014.
AFORIZMI I DRUGE BODLJE, (sa S. Ilićem)V.N. Pula - Zagreb, 2015.
SUMNJIVE MISLI; Aforizmi, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2016.
NEKNJIŽENE PJESME; Poezija, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2016.
SMIJEŠNE PJESME; Poezija, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2016.
PRIKAZI I POSVETE 2015-16; Osvrti, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2017.
MISLI PROMAŠENOG PISCA, (aforizmi), Digitalne knjige, Zagreb, 2018.
MOJE GODINE, Digitalne knjige, Zagreb, 2018.
RIJEČI O DJELU SAVE ILIĆA, Digitalne knjige, Zagreb, 2018.
ANTO STANIĆ KORMILAR SVOGA ŽIVOTA, Digitalne knjige, Zagreb, 2019.
USUD I SUDBINA, Digitalne knjige, Zagreb, 2019.
MISLI POGOĐENOG PISCA, (aforizmi), Digitalne knjige, Zagreb, 2019.
KNJIGA ZA SOFIU, (aforizmi), Digitalne knjige, Zagreb, 2019.
VERSI ZA ZBOGUM, Poezija, Akademski pečat, Skoplje, 2019.
AFORIZMI I SLOBODNE MISLI, Digitalne knjige, Zagreb, 2020.
MOŽDANI UDAR©I, Digitalne knjige, Zagreb, 2020.
BERAČI RIJEČI, Digitalne knjige, Zagreb, 2021.
RASPUŠTENE MISLI, Digitalne knjige, Zagreb, 2021.
H-UMORNE MISLI, Digitalne knjige, Zagreb, 2022.
IZ MALOG MOZGA, Aforizmi i benigne misli, Digitalne knjige, Zagreb, 2023.
RIJEČI NA DJELU, Abecedarijum hrvatskih i bosanskohercegovačkih aforista,
Digitalne knjige, Zagreb, 2023.
KRATKE MISLI ZA GIMNASTIKU DUHA, Digitalne knjige, Zagreb, 2023.
"REZOLUTNO DOBA 1948", Ivo Mijo Andrić i Marinko Mijo Mijović, Zagreb, 2023.
GRANICE NESANICE, Digitalne knjige, Zagreb, 2024.
PIŠEM DA NE PAMTIM, Digitalne knjige, Zagreb, 2024.
PJESME ZA GLAZBU, Digitalne knjige, Zagreb, 2024.
UZVODNO NIZ SAVU, Digitalne knjige, Zagreb, 2024.
VEDRE MISLI VODE DO SLOBODE, Digitalne knjige, Zagreb, 2025.
 
 
 
 
 
Dosad smo na portalu objavili trideset i tri knjige književnika Ive Mije Andrića.
Te knjige možete preuzeti ukoliko svojim mišem kliknete na bilo koji
od sljedećih linkova
 
Medo s medvednice; digitalne knjige, 2010.
 
www.digitalne-knjige.com/andric.php
 
Otvori se zemljo; digitalne knjige, 2010.
 
www.digitalne-knjige.com/andric2.php
 
Kišne priče; digitalne knjige, 2011.
 
www.digitalne-knjige.com/andric3.php
 
Zagrebački versi ; Zbirka poezije, digitalne knjige, 2013.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric4.php
 
Biljopije ; Zbirka poezije, digitalne knjige, 2013.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric5.php
 
Čitačeva riječ, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric6.php
 
Aforizmi u korizmi, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric7.php
 
Triling, Digitalne-knjige.com, Zagreb, 2013.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric8.php
 
Prosijane misli i Hrvatska zanovijetanja, Zagreb, 2014.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric-supek.php
 
Sumnjive misli, Zagreb, 2016.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric9.php
 
Neknjižene pjesme, Zagreb, 2016.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric10.php
 
Smiješne pjesme, Zagreb, 2016.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric11.php
 
Prikazi i posvete, Zagreb, 2017.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric12.php
 
Misli promašenog pisca, Zagreb, 2018.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric13.php
 
Moje godine, Zagreb, 2018.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric14.php
 
Riječi o djelu Save Ilića, 2018.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric15.php
 
Anto Stanić kormilar svoga života, 2019.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric16.php
 
Usud i sudbina, 2019.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric17.php
 
Misli pogođenog pisca, Zagreb, 2019.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric18.php
 
Knjiga za Sofiu, Zagreb, 2019.
http://www.digitalne-knjige.com/andric19.php
Aforizmi i slobodne misli, Zagreb, 2020.
http://www.digitalne-knjige.com/andric20.php
 
Moždani udar©i, Zagreb, 2020.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric21.php
 
Berači riječi, Zagreb, 2020.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric22.php
 
Raspuštene misli, Zagreb, 2021.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric23.php
 
H-umorne misli, Zagreb, 2022.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric24.php
 
Iz malog mozga, Zagreb, 2023.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric25.php
 
Riječi na djelu, Zagreb, 2023.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric26.php
 
Kratke misli za gimnastiku duha, Zagreb, 2023.
http://www.digitalne-knjige.com/andric27.php
"Rezolutno doba 1948", Ivo Mijo Andrić i Marinko Mijo Mijović, Zagreb, 2023.
http://www.digitalne-knjige.com/andric28.php
Granice nesanice, Zagreb, 2024.
 
http://www.digitalne-knjige.com/andric29.php
 

Pišem da ne pamtim, Zagreb, 2024.

 
http://www.digitalne-knjige.com/andric30.php
 

Pjesme za glazbu, 2024.

 
http://www.digitalne-knjige.com/andric31.php
 

Uzvodno niz Savu, 2024.

 
http://www.digitalne-knjige.com/andric32.php
 

Vedre misli vode do slobode, 2025.

 
http://www.digitalne-knjige.com/andric33.php
 
Posebna napomena:
 
Na portalu Digitalne knjige objavili smo i intervju s književnikom Ivom Mijom
Andrićem. Taj intervju možete pročitati tako da svojim mišem kliknete na
slijedeći link: https://digitalne-knjige.com/?p=2193
 
 
  
  
 
Uvodne riječi priređivača
Mudre riječi knjigu krase
Aforističke slike ukrajinskih prilika
Aforizam je bumerang
Bilješka o priređivaču
Bilješka o ilustratorima
Bilješka o autorima pogovora
Zastupljeni autori i autorice
Sadržaj
5
11
187
193
195
196
197
198
200
 
 
 
Copyright ; Nenad Grbac & Impero present