| |
| RECENZIJA 29. ZBIRKE POEZIJE „ODRAZI“ HRVATSKE PJESNIKINJE JADRANKE VARGA |
| |
| Evo, nalazimo se pred 29. zbirkom poezije hrvatske pjesnikinje Jadranke Varga koja nosi |
| naslov„ODRAZI“. Ja ne bih sada htio govoriti o tome naslovu, jer je on sam po sebi već jako |
| signifikantan, znači od samog početka ova zbirka postavlja pitanja koja zahtijevaju |
| filozofsku elaboraciju. Ne bih htio govoriti nipošto o teoriji odraza koja je bila jako značajna |
| našim filozofima. Više bih ovom prilikom naglasio žensko stajalište koje je tako |
| karakteristično za sveukupno djelo autorice da njeno pjesništvo ima realno lice i konkretnu |
| potvrdu naspram suvremenog pjesništva ostalih autora koji je tako svojstven hrvatskoj |
| javnosti i najpoznatijim ženskim piscima kod nas. |
|
| Istina je i to ne treba ponavljati da su žene po svojoj prirodi sklone utiscima i emocijama i |
| da su se kao takve sustavno diskvalificirale u filozofiji i znanosti uopće sve do najnovijeg |
| vremena i u tom novom vremenu one su postale paragon, kamen međaš, za sva progresivna |
| politička i filozofska stremljenja i to možda na način da su totalno dovele u pitanje uvriježene |
| poglede i patrijalhalnu stvarnost braka, porodice, ljubavi, odgoja djece pa popu |
| t Neitzschea ponavljaju: |
|
| „Filozof se užasava braka, zajedno sa svim onim što bi ga moglo nagovoriti da uđe u brak - |
| brak kao zapreka i nepogoda na njegovom putu ka optimumu.“ Koji se veliki filozof do sada |
| ženio? Heraklit, Platon, Descartes, Leibniz, Kant Schopenhauer - oni se nisu, štoviše njih se |
| ne može kao oženjene ni zamisliti. Oženjen filozof pripada komediji, to je moja teza, a ona |
| iznimka, Sokrat, zločesti Sokrat se oženio, izgleda, iz ironije, upravo da bi dokazao ovu tezu.“ |
| To je Nietzsche iznio u svojoj knjizi „Genealogija morala“. |
|
| Naša autorica ne ide tako radikalno, nego u ljudskom kontaktu i bliskosti ljudi vidi smisao |
| cjelokupnog ljudskoga življenja i mislim da je to fundamentalni temelj naše auorice koja |
| nikako da izađe na kraj s onima koji radikalno zauzimaju stav slobode bez obzira na |
| konzekvencije i patnju ljudi, jer je kod Jadranke Varga posrijedi jedna maksima, a to je da |
| je o slobodi moguće govoriti kao spoznatoj nužnosti, a to se stajalište tradicionalno kod nas |
| drži primjerom najgoreg konzervativizma i totalitarizma. Međutim istina je da se kod nas s |
| obzirom na pitanja žena dugo vremena prihvaćao aristotelovski odgovor da su se iz pojma |
| „Čovjek“ isključivale žene, djeca, robovi i barbari osuđujući ih ne samo na negrađanski, |
| nego i na nefilozofski život. |
|
| Oni su rijetko bili objektima, a još rjeđe subjektima filozofskog mišljenja i doista je istina da |
| žene kod nas nikada niti pod kojim uvjetima nisu mogle postati ljudima u punom smislu te |
| riječi. Njihova osuda na nemisaonost bila je trajna i nepromjenjiva, ukorijenjena u pradavnim |
| oprečnostima u kojima je bio opisan cjelokupni kozmos. |
|
| Tako je ženskost stajala uz bok mraku i zlu, dok je muškost bila svrstana na drugu stranu, |
| uz svjetlo i dobro. |
| |
| Kod naše autorice riječ je o jednom preokretanju vrijednosti, o jednom obrtanju stvarnosti |
| koja ističe da je od neizrecive važnosti poduzeti napore povijesne revalorizacije ženskog |
| doprinosa svijetu i civilizaciji koja uključuju istraživanja unutar i povrh postojeće |
| historiografije, ali ona ide i dalje, a to je da žensko pitanje postane predmetom poetske |
| refleksije i općenito ljudskog znanja koje temeljeno na progresivnim stremljenjima |
| čovječanstva u poetskom kontekstu ističe one dijelove koji se tiču ženskih filozofskih, |
| znanstvenih i poetičkih pregnuća i to na način da se osmisli jedno novo polazište koja |
| obuhvaća neselektivni pogled na život u cjelini u čijem su tkanju žene kroz cijelu ljudsku |
| povijesnicu imale nimalo beznačajnu ulogu. |
|
| Tako je žensko pitanje u slučaju naše autorice dobilo poetsku snagu pa je više stvar jedne |
| moguće estetike, nego morala, jer se moral sam po sebi razumije kao imperativ da se živi |
| prema istini, dobroti i ljepoti i da se nikada ljudima ne čini ono što ti ne želiš da se tebi |
| dogodi |
|
| Ja bih na kraju spomenuo samo jedan stih iz pjesme pod imenom „TI“: |
|
| „20 godina je prošlo |
| koliko smo skupa, |
| novo vrijeme je došlo, |
| a srce isto onako lupa. |
| ... lijep je to osjećaj ...“ |
|
| jer tu je riječ o ljubavi prema njenom sudrugu Davoru, to nije bajanje filozofije o slobodi, |
| nego je riječ o fundamentalnoj ljudskoj potrebi za drugim ljudima, toplini i suosjećanju ljudi |
| jednih prema drugima. |
|
| Hvala! |
|
| | dr Zlatan Gavrilović Kovač, politički književnk, filozof, klinički pedagog, |
|
| | urednik na radio-postaji i pjesnik, 21.2.2025., Adelaide, Australija |
|
| |
