| |
| RECENZIJA28. ZBIRKE POEZIJE “CVJETANJE U TAMI” JADRANKE VARGA |
|
| Nalazimo se pred 28. zbirkom poezije hrvatske pjesnikinje Jadranke Varga i ako bih trebao |
| nekako sažeti osnovnu poruku ove knjige, onda bih svakako istaknuo da je ovdje riječ o temi |
| smrti čovjeka i vječnom životu kojeg zadobivamo vjerom u Isusa Krista. Ovdje je riječ o smrti |
| drage osobe, njene majke, koja je činjenica prijelomno odredila daljnje tokove autoričinog |
| interesa kao i tokove njene duševnosti prema poetskom predstavljanju fundamentalnih |
| životnih pitanja. |
|
| Kao da je riječ o jednom razvoju duševnosti pjesnikinje koja pitanja života prikazuje kao |
| bitne momente oko kojih se koncentriraju životna hrvanja i borba i u kojima se pojavljuje bol, |
| smrt, bolno osjećanje ništavnosti i patnja duha i naše tjelesnosti, jer kao što Bog odvaja od |
| sebe konačnu stvarnost, tako i smrtni čovjek, čiji početak leži izvan Božjeg carstva, dobiva |
| zadatak da se uzdigne do Boga, da odstrani ništavnost koja ga pritišće i da postane ono što |
| je Bog u svojoj pojavi, a to je čovjek koji postoji objektivno kao jedina prava stvarnost i |
| realitet. |
| |
| Dakle, ako je čovjek u svom duhovnom i duševnom unutrašnjem biću nešto od beskrajne |
| vrijednosti, onda je smrt negacija same te uzvišenosti i vrijednosti i zbog toga je užasna, |
| ona je umiranje duše koja tim načinom osjeća sebe kao nešto negativno, zauvijek isključeno |
| od svake sreće, apsolutno nesretno, prepušteno vječnom prokletstvu. Osnovno je pitanje |
| kako sada bol i smrt čovjeka preobratiti u umirenje i blaženstvo i ono fundamentalno |
| afirmativno određeno biće koje prevladava svoju negativnu egzistenciju u kojoj je odvojen |
| od svoje prave istine i života. To je prema pjesnikinji moguće samo u jednoj apsolutnoj |
| povijesti Kristova spasenja, u jednoj povijesti jednog čovjeka ili ljudske jedinke gdje se |
| pojedinac tjelesno i duhovno oslobađa svoje pojedinačnosti i sudbine stradavanja i smrti, |
| ali koji pomoću bola smrti uskrsava kao proslavljeni Bog, kao stvarni duh i duša koja je |
| realno stupila u egzistenciju (kao subjekt). |
|
| Revnost koja ovdje odgovara pojmu duševnosti i smirenog i slobodnog duha je ljubav. Prava |
| bit ljubavi sastoji se u tome što se napušta svijest o samom sebi, što se u nekom drugom |
| „Ja“ zaboravlja na sebe, ali se ipak u tome napuštanju i zaboravljanju ima i posjeduje sam |
| sebe. Tako je i ljubav prema Isusu Kristu to zaboravljanje vlastitog sebstva i zadobivanje |
| vječitog kraljevstva beskonačnog subjekta koji je duhovna i duševna ljepota ili Bog je ljubav, |
| a Krist je božanska ljubav ili materinska ljubav, ljubav svete Marije koja je najuspjeliji |
| predmet religijske romantičke fantazije. |
|
| Najviše realna, ljudska, ona je ipak potpuno duhovna, bez interesa i bez potrebitosti |
| prohtjeva, nije osjetna, a ipak je neposredna, apsolutno umirena blažena revnost. To je |
| ljubav bez žudnje, ali ona nije prijateljstvo, nego je više od toga, ona je materinska ljubav |
| kojoj je pravi sadržaj ono božansko, ono što je blažena ljubav majke i samo jedne majke |
| koja prvobitno prebiva u sreći. Dakle, to je ljubav koja je duhovna ljepota, ideal, ljudsko |
| identificiranje čovjeka s Bogom, s duhom i dušom, s istinom, dobrotom i ljepotom. |
|
| Upravo o tome govori ova zbirka poezije koja je još jedan dokaz da je pred nama pjesnikinja |
| visokog moralnog i estetičkog karaktera. |
| | | | | dr Zlatan Gavrilović Kovač, politički književnk, filozof, klinički pedagog, |
|
| | urednik na radio-postaji i pjesnik, 1.11.2024., Adelaide, Australija |
|
|
