![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/002-2.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Sonja Krivokapi\u0107 je ro\u0111ena 1985. godine u Zagrebu. Zavr\u0161ila je Filozofski fakultet u Zagrebu. Pi\u0161e kritike za \u010dasopis Knji\u017eevna republika i pisala je kritike za portal Booksa. \u010clan je redakcije Novog plamena, \u010dasopisa i portala za regionalnu ljevicu, a otprilike pet godina pi\u0161e \u010dlanke za razne \u010dasopise i portale. Na Dramskom programu Hrvatskog radija izvedeno joj je pet radiodrama, 1999. je godine po izdavanju prve radiodrame progla\u0161ena za najmla\u0111u autoricu u povijesti Hrvatskog radija. Objavila je zbirku drama \u201eImam dvije razli\u010dite \u010darape\u201c i roman \u201eDijagnoze i nervoze\u201c na portalu www.digitalne-knjige.com. Njen prvi napisani roman \u201e\u010cetnici, zlato i tamjan\u201c, koji je u VBZ-ovom natje\u010daju za najbolji neobjavljeni roman u\u0161ao u polufinale, izdala je beogradska izdava\u010dka ku\u0107a Nova POETIKA, Pored \u201eDijagnoza i nervoza\u201c i \u201e\u010cetnika, zlata i tamjana\u201c napisala je jo\u0161 dva romana, pod naslovom \u201eZelena ko\u017ea\u201c i \u201eOtkupitelj\u201c, a trenutno radi na druga dva romana, pod naslovima \u201eDva su sa sirom\u201c i \u201ePudl \u0160trudl\u201c.<\/p>\n
Razgovarao: Kruno \u0160afrani\u0107<\/strong><\/p>\n \u010cast mi je \u0161to imam priliku napraviti intervju s vama.<\/strong><\/p>\n Hvala lijepa.<\/p>\n \u00a0<\/strong>U kojoj godini se javila \u017eelja za pisanjem?<\/strong><\/p>\n Ne znam kad se javila, ali po\u010dela sam pisati negdje s 13.<\/p>\n Slu\u0161ate li glazbu dok pi\u0161ete?<\/strong><\/p>\n Nekad da, nekad ne. Onda kad ne slu\u0161am to je zbog inercije, ina\u010de se uvijek mogu potruditi prona\u0107i muziku koja \u0107e me \u201epodebljati\u201c u konkretnom raspolo\u017eenju potrebnom za pisanje tog i tog sadr\u017eaja.<\/p>\n Imate li neko posebno mjesto za pisanje?\u00a0<\/strong> Sonja Krivokapi\u0107: Pred kompjuterom. Nije ni\u0161ta posebno.<\/p>\n Dogode li Vam se spisateljske blokade i na koji na\u010din im se odupirete?<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong>Nemam pojma \u0161ta je to. Ako je to ono da silno ho\u0107e\u0161 pisati ali ti ne ide, onda valjda jesam. Ne sje\u0107am se nikakvih odupiranja.<\/p>\n Na Dramskom programu Hrvatskog radija izvedeno je pet va\u0161ih radiodrama, 1999. godine po izdavanju prve radiodrame progla\u0161ena ste za najmla\u0111u autoricu u povijesti Hrvatskog radija. Kako ste se odlu\u010dili za pisanje drama?<\/strong><\/p>\n Moj tata je pisao radiodrame pa sam mislila da bih ba\u0161 mogla i ja, a kad sam o tome po\u010dela misliti onda mi je neki vrag i sinuo.<\/p>\n Jeste se oku\u0161ali u pisanju scenarija za film?<\/strong><\/p>\n Da, pi\u0161em ga.<\/p>\n Od stilova pri pisanju se najvi\u0161e koristite apsurdom u stilu Harmsa, Becketta i drugih. \u0160to vas je privuklo da pi\u0161ete takvim stilovima?<\/strong><\/p>\n Njihov apsurd.<\/p>\n ——————<\/p>\n Zbirka drama \u201eImam dvije razli\u010dite \u010darape\u201c – Sonja Krivokapi\u0107<\/em><\/p>\n ————-<\/p>\n Objavili ste zbirku drama \u201eImam dvije razli\u010dite \u010darape\u201c na portalu www.digitalne-knjige.com. To je ujedno i va\u0161a prva objavljena zbirka, kako je nastala i \u0161to je bilo presudno da ba\u0161 nju prvu objavite?\u00a0<\/strong><\/p>\n Ni\u0161ta nije bilo presudno. Mislila sam, drame mi nitko nikad ne\u0107e objaviti kao zbirku, a urednik portala je htio. Nije pisana kao zbirka. Te sam drame htjela poslati na radio, ali Hrvatski radio se lagano ukida jer nitko ne misli da ga treba sa\u010duvati. I ime zbirke sam bez veze lupila. Prvo sam smislila neki glupi naslov, a onda sam jedan dan iza\u0161la slu\u010dajno van s razli\u010ditim \u010darapama, pa rekoh, bolje da zbirku tako nazovem.<\/p>\n Na portalu www.digitalne-knjige.com, objavili ste roman \u201eDijagnoze i nervoze\u201c. To je va\u0161a druga objavljena knjiga i ujedno prvi objavljeni roman. Ho\u0107e li biti tiskan i u papirnatom obliku? Koliko ste ga dugo pisali, kako je do\u0161la ideja i o kojem je \u017eanru rije\u010d?<\/strong><\/p>\n Ne znam koji je \u017eanr. Vjerovatno \u0107e se \u0161tampati. Pisala sam ga jako kratko, dva tjedna, \u010dini mi se. Ideja je bila da pri\u010du koju sam napisala prije par godina pro\u0161irim na roman.<\/p>\n ——————<\/p>\n Roman \u201eDijagnoze i nervoze\u201c – Sonja Krivokapi\u0107<\/em><\/p>\n ——————<\/p>\n Roman \u201e\u010cetnici, zlato i tamjan\u201c, koji je u pro\u0161logodi\u0161njem VBZ-ovom natje\u010daju za najbolji neobjavljeni roman u\u0161ao u polufinale, izdat \u0107e ga beogradska izdava\u010dka ku\u0107a Nova POETIKA. Prepoznali su va\u0161 tekst vrijedan izdavanja, koliko vam zna\u010di suradnja s izdava\u010dkom ku\u0107om iz druge dr\u017eave?<\/strong><\/p>\n Od \u010distog pro\u0161irivanja publike bitnije mi je nai\u0107i na nekakvo razumijevanje, a \u010dini mi se da je realnije da se to desi u Srbiji, posebno Beogradu, jer je on oduvijek bio otvoreniji od Zagreba i prijem\u010diviji za te nekakve \u201eblesave\u201c tekstove kao \u0161to je taj moj. Plus Beograd je ve\u0107i od Zagreba, pa \u010disto statisti\u010dki postoji ve\u0107a \u0161ansa da se to dogodi. Nisam mislila da \u0107u pobijediti na natje\u010daju za VBZ. Mi smo tu jako pristojni i volimo pristojne tekstove. Bolje da je tekst lo\u0161 nego da provocira ne\u0161to \u0161to \u201ene smije\u201c. A \u010da\u010dkati po usta\u0161ama i \u010detnicima…ne moram obja\u0161njavati. \u010cudim se da je uop\u0107e i u\u0161ao u polufinale.<\/p>\n \u00a0<\/strong>Napisali ste dva romana koja su neobjavljena \u201eZelena ko\u017ea\u201c i \u201eOtkupitelj\u201c. O kojim je \u017eanrovima rije\u010d i o \u010demu je radnja?<\/strong><\/p>\n Nemam pojma za \u017eanr. Uop\u0107e o tome i ne mislim. Oba romana imaju elemente apsurda, ali u mnogo manjoj mjeri nego drugi. U \u201eZelenoj ko\u017ei\u201c se \u010detiri mlada lika na razne na\u010dine nose s autoritetima (\u0161efovi, izdava\u010di, profesori, roditelji) koji ne razumiju njihovu razli\u010ditost ili pogre\u0161no percipiraju da su druga\u010diji.<\/p>\n A u \u201eOtkupitelju\u201c u prvom licu govori mu\u0161karac koji se te\u0161ko nosi s onim \u0161to percipira kao liberalno cjepkanje svega na fragmente. On isprva misli da je stalno prisutna i ponekad iracionalna \u010de\u017enja ono \u0161to \u010dovjeka raspolu\u0107uje, a kasnije, kad upozna Otkupitelja, shva\u0107a da je to cjepkanje dru\u0161tveno uvjetovano, ali i dalje se mu\u010di s tim odnosom izme\u0111u takozvane ljudske prirode i njene dru\u0161tvene manifestacije. Stalno ma\u0161ta o tom nekom jedinstvu, sanja ga, pa se opet suo\u010dava s \u010de\u017enjom i tako. Uglavnom jako voli patiti.<\/p>\n Trenutno radite na druga dva romana, pod naslovima \u201eDva su sa sirom\u201c i \u201ePudl \u0160trudl\u201c. Vrlo kreativni naslovi i jako privla\u010de radoznalost \u010ditatelja. Imate li radni naslov romana dok pi\u0161ete ili odmah znate kako \u0107e se zvati?<\/strong><\/p>\n Ne znam odmah. Mislim da nisam ba\u0161 ne\u0161to dobra s naslovima. Obi\u010dno mi prvo padnu na pamet nekakve gluposti, a tek kasnije mi sine naslov za kojeg se odlu\u010dim.<\/p>\n Sudjelujete li na natje\u010dajima za kratku pri\u010du i jeste li ne\u0161to osvojili?<\/strong><\/p>\n Jesam ne\u0161to malo sudjelovala. Znam da je bilo nekoliko natje\u010daja, ali sje\u0107am se samo Arteista kojima su najzanimljivije nekakve mainstream pri\u010dice pa tamo vi\u0161e ne \u0161aljem. Nisam ni\u0161ta osvojila.<\/p>\n Osnovali ste zanimljivu knji\u017eevnu stranicu Knji\u017eevnost izvan polica. Mo\u017eete li nam vi\u0161e re\u0107i o toj stranici kako je nastala i \u0161to mo\u017eemo na njoj pro\u010ditati?<\/strong><\/p>\n Moje dvije kolegice Jelena Hrvoj, Iva \u0160aronja i ja imale smo promociju svojih neobjavljenih romana u Booksi pod nazivom \u201eKnji\u017eevnost izvan polica\u201c. Ideja je vi\u0161e bila govoriti o izdava\u0161tvu, knji\u017eevnosti i piscima kod nas nego promovirati na\u0161e romane. Zato jer mislimo da je cijelo to stanje s izdava\u0161tvom i knji\u017eevnom produkcijom dosta lo\u0161e, otvorila sam stranicu na kojoj \u0107emo govoriti o tome.<\/p>\n Ideja je, prije svega, ostvariti bolju i iskreniju komunikaciju izme\u0111u takozvanih afirmiranih i neafirmiranih autora, kao i izme\u0111u autora i izdava\u010da radi poku\u0161aja pobolj\u0161anja cijele situacije. Drugi je cilj uop\u0107e preispitati za\u0161to autorima izdava\u010d treba i poku\u0161ati prona\u0107i alternativnije prostore na kojima \u0107e se mo\u0107i promovirati. Ovaj cijeli \u201eprojekt\u201c \u0107e imati, naravno, smisla samo s onima koji su voljni u njemu sudjelovati.<\/p>\n Izdava\u010di kojima je stalo samo do novaca iz Ministarstva kulture a ne do knji\u017eevnosti, ne\u0107e, naravno, u tome sudjelovati. Ali na\u0161lo se i par izdava\u010da koji su dobro reagirali. Poti\u010dem autore da slobodno (potpisani ili anonimno) govore o svojim negativnim i pozitivnim iskustvima s izdava\u010dima, a izdava\u010dima koji su se pokazali fer i voljni na bilo koji na\u010din sura\u0111ivati napravim reklamu. Sad je plan i ostale izdava\u010de \u201eizazvati\u201c na suradnju pokazivanjem primjera ovih izdava\u010da koji su na nju pristali.<\/p>\n Ne\u0107e se tu, naravno, ni\u0161ta zna\u010dajno promijeniti. Ono \u0161to ima smisla je dati neafirmiranim autorima vjetar u le\u0111a, podsjetiti ih na to da neke stvari koje uzimaju zdravo za gotovo treba preispitati i kritizirati. Na to sam vidjela pozitivne reakcije. Ali nema tu nekog \u0161ireg uspjeha. I dalje \u0107e biti afirmiranih autora, izdava\u010da i knji\u017eara koji \u0107e okolo po javnosti plakati nad tragi\u010dnom sudbom doma\u0107e knji\u017eevne produkcije, a onda s druge strane ne\u0107e odgovarati na e-mailove autora ili \u0107e im docirati (pogotovo ako su mla\u0111i).<\/p>\n Kod nas uglavnom \u201epla\u010dem nad gorkom sudbom na\u0161e knji\u017eevnosti\u201c mo\u017eemo prevesti sa \u201emi bismo jo\u0161 love od Ministarstva kulture\u201c. I o tom licemjerju treba govoriti. Oni bi mogli, na primjer, re\u0107i da im je privatno doista stalo da hrvatska knji\u017eevna produkcija ima vi\u0161e ovog a manje onog, ali da se moraju pobrinuti i o sebi. Ili neka \u0161ute. Ili, recimo, VBZ, \u010dija nagrada za neobjavljeni roman navodno ima za svrhu poticanje autora, a ustvari brinu, naravno, o promociji svoje izdava\u010dke ku\u0107e.<\/p>\n Da im je zbilja stalo do autora, mogli su, na primjer, organizirati nekakvu prezentaciju onih romana koji su u\u0161li u \u0161iri ili u\u017ei krug. Ja sam, recimo, tra\u017eila ime autora \u010diji je naslov u\u0161ao u u\u017ei krug i o kojem je \u017eiri pri\u010dao na portalima prije nego \u0161to je nagrada bila dodijeljena. Nigdje ga nisam na\u0161la. Toliko se o tom tekstu pri\u010dalo da bi on kasnije oti\u0161ao u zaborav, a nisu kasnije ni otkrili ime autora (svi autori \u0161alju tekstove pod \u0161ifrom, samo se pobjedniku otkrije ime). To mi ne govori o tome da je njima doista stalo do tekstova i autora, nego da tekst iskoriste za promociju svoje nagrade.<\/p>\n Pi\u0161ete kritike za \u010dasopis Knji\u017eevna republika i pisali ste kritike za portal Booksa. Mislite li da se dovoljno pi\u0161e knji\u017eevnih kritika u Hrvatskoj za doma\u0107e knjige ili bi trebalo biti puno vi\u0161e?<\/strong><\/p>\n \u010cemu te kritike uop\u0107e slu\u017ee? Jesu li one uop\u0107e relevantne u smislu da poti\u010du da se neki tekst pro\u010dita ili da se zaobi\u0111e? Ako jesu, kome? Ja pretpostavljam da Knji\u017eevnu republiku \u010ditaju u prvom redu oni koji s njom imaju veze, a u drugom oni koji su ve\u0107 etablirani u knji\u017eevnim krugovima.<\/p>\n \u010citaju je i autori \u010diji je tekst podvrgnut kritici u tom i tom broju, ali unato\u010d tome \u0161to \u0107e svi javno re\u0107i da ih zanima podjednako dobra i lo\u0161a kritika, malo tko \u0107e se u stvari ozbiljno zamisliti nad ne\u010dim negativnim izre\u010denim u kritici. Ako knji\u017eevne kritike slu\u017ee tome da potaknu dijalog izme\u0111u pisaca, kriti\u010dara i \u010ditatelja, onda ne mislim da je to ne\u0161to previ\u0161e uspje\u0161no. Uostalom, \u0161ire govore\u0107i, s obzirom na postojanje razno raznih oportunizama, me\u0111usobnih milovanja ruku i sli\u010dno, tko zna da li se tu mo\u017ee zaista govoriti o iskrenim negativnim i pozitivnim kritikama.<\/p>\n Booksa je te kritike, barem u onoj kategoriji u kojoj sam na pisala, zamislila isklju\u010divo kao pozitivne, kao preporu\u010divanje naslova. Pretpostavljam da Booksin portal \u010dita vi\u0161e ljudi nego Knji\u017eevnu republiku. S obzirom na to da Booksini kriti\u010dari dobiju neku lovu, kako god sitnu, na kraju mjeseca za svoju kritiku, sumnjam da \u0107e ba\u0161 svi odbijati kritizirati romane za koje misle da su sranje.<\/p>\n Vjerovatno \u0107e ili zanemariti ono negativno u tekstu i samo se koncentrirati na dobro. Ali je li to zaista onda preporu\u010divanje cijelog teksta? Kritika kao iskren dijalog izme\u0111u autora, \u010ditatelja i kriti\u010dara je u su\u0161tini OK, jer bi ona imala zadatak izgovoriti promi\u0161ljanje o nekom tekstu i navesti i druge da misle o ne\u010demu o \u010demu mo\u017eda nisu mislili dok su tekst \u010ditali. Ali toga nema u praksi. Sumnjam da je ikad i bilo, odnosno jest, ali u manjoj mjeri. Uvijek \u0107e tu biti oportunizma i nepotizma. Takva je, uostalom, i knji\u017eevnost sama.<\/p>\n Ali prije pristizanja na barikade i izvikivanja parola o potrebi za slobodnom i iskrenom kritikom radi vje\u017ebanja prava na slobodan javni govor, idemo vidjeti tko to uop\u0107e \u017eeli, kome je namijenjeno, tko \u0161ta od toga ima, za\u0161to i tako dalje. I u smislu uop\u0107e same ideje kritike, i u smislu dana\u0161njih uvjeta za njeno postojanje. Tko uop\u0107e mo\u017ee biti knji\u017eevni kriti\u010dar? Jesam li ja kompetentna da budem knji\u017eevni kriti\u010dar? Nemam pojma.<\/p>\n Kako reagirate na negativnu kritiku?<\/strong><\/p>\n Zavisi kakva je. Ako proizlazi iz nerazumijevanja teksta, onda me ne zanima. Ako vidim da je temeljena na njegovom razumijevanju ili ako je to dramatur\u0161ka kritika, onda razmislim.<\/p>\n Poku\u0161avate li utjecati na svoje \u010ditatelje i, ako da, na koji na\u010din?<\/strong><\/p>\n Pri\u010da o tome da \u0107u ja nekome promijeniti mi\u0161ljenje je besmislena. Nije to, naravno, potpuno isklju\u010deno, ali sumnjam da \u0107e se to desiti. Cilj mi je prona\u0107i neku zajednicu sli\u010dnomi\u0161ljenika.<\/p>\n Ovo zanima mnoge mlade pisce koji po\u010dinju ili ve\u0107 pi\u0161u. Koji biste savjet dali mladim piscima kako, za\u0161to i o \u010demu pisati?<\/strong><\/p>\n Stvarno? Mene recimo uop\u0107e ne zanima. Dala bih im savjet da ako \u017eele slu\u0161ati savjete, neka odu na radionice kreativnog pisanja.<\/p>\n Gdje Vas mo\u017eemo \u010ditati u virtualnom svijetu?<\/strong><\/p>\n Na sajtu www.digitalne-knjige.com<\/a><\/p>\n
\n
\n<\/strong><\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/001-2.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/002-1.jpg\")
<\/p>\n