POVIJESNA PRI\u010cA O JUNA\u0160TVU I IZDAJI<\/strong><\/p>\nPoznati makedonski povjesni\u010dar i knji\u017eevnik Slav\u010do Koviloski na zanimljiv romaneskni na\u010din ispri\u010dao je intrigantnu \u017eivotnu pri\u010du kontroverznog ju\u017enoslavenskog i balkanskog junaka i negdanjeg vladara Marka Kraljevi\u0107a. U narodu je taj lik bio i ostao krajnje zagonetan jer su mu se, kroz vi\u0161estoljetnu povijest balkanskog podneblja, pridavale dijametralno suprotne ljudske osobine i historijske uloge. Po jednima je nosio oreol narodnog junaka i za\u0161titnika potla\u010denih od turskih zuluma, a po drugima je bio izdajnik pravoslavlja koji se stavio na stranu velike Otomanske imperije. I jedni i drugi imali su svoje argumente i kontraargumente, a sljedbenici istih nisu od njih odstupali do dana\u0161njih dana.<\/p>\n
Znalac balkanskih povijesnih doga\u0111anja, a posebno onih s podru\u010dja Makedonije, Slav\u010do Koviloski, dugo je razmi\u0161ljao o tome; kako i na koji na\u010din prezentirati barem dio istine o Marku Kraljevi\u0107u, bez opredjeljivanja za jednu ili drugu stranu. Na kraju se odlu\u010dio za srednje rje\u0161enje: autobiografsku ispovijed, kako samoga Marka, tako i njegovog oca Vuka\u0161ina i drugih \u010dlanova kraljevske porodice Mrnjav\u010devi\u0107a, koji su u srednjem vijeku \u017eivjeli na prostorima ju\u017ene Srbije i Makedonije kao i na dijelovima njima susjednih dr\u017eava.<\/p>\n
Prema poznatim i u internetskom vremenu lako provjerljivim izvorima, Marko Kraljevi\u0107 je ro\u0111en na podru\u010dju Livna oko 1355. godine. Bio je najstariji sin Vuka\u0161ina Mrnjav\u010devi\u0107a i nakon o\u010devog krunisanja za kralja 1365. bio je odre\u0111en za njegovog nasljednika. Jo\u0161 za o\u010devog \u017eivota stolovao je u Prilepu, gdje je progla\u0161en kraljem 1371. godine nakon njegove pogibije i poraza srpske vojske od Turaka na rijeci Marici.<\/p>\n
Tragi\u010dan poraz srpske vojske i gubitak do tada mo\u0107noga oca, dovodi mladoga Marka Kraljevi\u0107a u ozbiljne dvojbe. Da li se s oslabljenom vojskom i nesigurnim saveznicima suprotstaviti sna\u017enim naletima Turaka, ili prihvatiti vazalstvo kao miran na\u010din rje\u0161enja gotovo izvjesnog sukoba sa pogubnim posljedicama. To su prije njega ve\u0107 u\u010dinili neki mudriji vladari i nastavili su djelovati kao turski poslu\u0161nici na zemlji koju su naslijedili od svojih o\u010deva. Vuka\u0161inov primjer bio mu je dovoljno pou\u010dan i ugasio je u njemu mladala\u010dku \u017eelju za iskazivanjem nerealne mo\u0107i i la\u017enog juna\u0161tva. U nadahnutom dijalogu s mla\u0111im bratom Andrija\u0161om, koji se zalagao za borbu protiv Turaka do istrebljenja, Marko iznosi tragi\u010dne \u010dinjenice o\u010devog ratnog pohoda, progovaraju\u0107i jezikom razuma.<\/p>\n
\/Trideset hiljada na\u0161ih vojnika poginu na Marici, zajedno sa na\u0161im ocem i stricem. Trideset hiljada vojnika! To je trideset hiljada \u017eena, koje osta\u0161e bez svojih mu\u017eeva, i jo\u0161 toliko i vi\u0161e djece ostade bez svojih o\u010deva.\/ <\/em><\/p>\nPritisnut tim i drugim pora\u017eavaju\u0107im brojkama, nakon slaba\u0161nog otpora nadmo\u0107nijem neprijatelju, Marko Kraljevi\u0107 pristaje na vazalsku ulogu i tako spa\u0161ava preostali dio vojske od izvjesnog poraza, a narod od sigurnog pomora. S pozicija povjesni\u010dara, Slav\u010do Koviloski njegovu vazalsku ulogu analizira sa realnog stanovi\u0161ta toga vremena, u kojem je bilo kakav mir bio bolji od beznadnog juna\u010dkog boja protiv ja\u010dega neprijatelja. Ta logika je opravdana, pogotovo ako se zna da je u dvadesetak godina njegovog vazalskog kraljevanja, narod toga kraja \u017eivio bez rata s turskom imperijom. Svoju vazalsku du\u017enost Marko je obavljao u skladu sa sultanskim zapovijedima, ratuju\u0107i tamo gdje se od njega tra\u017eilo.<\/p>\n
Zanimljivo je istaknuti da se njegovo ime u pisanim povijesnim izvorima ne spominje u \u010duvenoj bitki na Kosovu, koja je okon\u010dana pora\u017eavaju\u0107im ishodom i za tursku i za srpsku vojsku. Carevi su tamo ostavili glave na bojnom polju, a vojske su bile desetkovane. Istina, obadvije strane slavile su tu bitku kao pobjednici sve dok nisu do\u0161la vremena kad su istine va\u017enije od la\u017ei.<\/p>\n
Iznose\u0107i svoju viziju doga\u0111aja iz toga vremena i njegovih glavnih junaka na \u010delu s Markom Kraljevi\u0107em, povjesni\u010dar Slav\u010do Koviloski poma\u017ee nam da zadanu temu romana stavimo u kontekst dana\u0161njeg vremena, koje je ponudilo nekoliko repriza sukoba \u0161to su se odigrali prije gotovo sedam stolje\u0107a. Ni\u0161ta se bitno nije promijenilo u glavama mnogih ljudi, osim \u0161to je tehnolo\u0161ki razvoj u\u010dinio svoje. I danas su na sceni oni koji, veli\u010danjem sumnjivog juna\u0161tva Marka Kraljevi\u0107a poku\u0161avaju bildati vlastitu snagu i dokazivati se na manjim od sebe. I danas se ratuje za tu\u0111e interese i izdaju vlastiti narodi, da bi se zadobila vlast ili pak opstalo na vlasti. Ljudske gamadi i zla ima i danas koliko i prije sedam i vi\u0161e stolje\u0107a.<\/p>\n
Neki doga\u0111aji iz novije povijesti opravdavaju Markove kraljevske poteze, a drugi mu osporavaju vazalsku ulogu. Tako je to od kad svijet postoji i od kad su se biv\u0161i majmuni, po Darvinovom u\u010denju, silaskom s drveta prometnuli u ljude. Ako se, naravno, prihvati takva teorija, a ne ona koja tvrdi – da je za stvaranje svijeta i svega ostaloga zaslu\u017ean samo Svemogu\u0107i i nevidljivi Bog.<\/p>\n
Svatko ima pravo na svoju istinu, pa i povjesni\u010dar Slav\u010do Kovilosti koji svoje vi\u0111enje i jaz izme\u0111u mita i istine iznosi u pou\u010dnoj knjizi o Kraljevi\u0107 Marku. Junaku koji je to bio po epskim pjesmama, a po pi\u0161\u010devom kazivanju, obi\u010dnom \u010dovjeku s kraljevskom titulom. Tek toliko da se zna da su i kraljevi ljudi i da i njih, kao i sva druga \u017eiva bi\u0107a, \u010deka neminovan kraj.<\/p>\n
Knjiga o Marku Kraljevi\u0107u donosi i brojne druge nepoznate i manje poznate detalje iz njegovog \u017eivota. Kako one opre\u010dne – ratni\u010dke, tako i vjerske, ljubavne, trgova\u010dke, dobro\u010diniteljske i ine kojima se, taj epski lik iz varljive i tragi\u010dne ju\u017enoslavenske historije mogao di\u010diti, ali i sramiti zbog svoga, na jednoj strani besprimjernog juna\u0161tva, a na drugoj kukavi\u010dluka i izdajstva vlastite zemlje i njenih \u017eitelja<\/p>\n
Kako god bilo, Slav\u010do Koviloski napisao je zanimljivo \u0161tivo koje razotkriva neke manje ili vi\u0161e poznate istine i zablude iz povijesti na\u0161ih prostora i ljudi koji su na njima \u017eivjeli u tzv. pred-turskom i turskom vremenu. Zapravo, u vremenu kad su jedne imperije nestajale, a druge nastajale, skupa sa svim, za jedne dobrima a za druge zlima, koja su sa sobom donosile. \u00a0 Zato je ovu knjigu dobro pro\u010ditati da bi se spoznala dubina jaza \u0161to dijeli juna\u0161tvo od izdaje, ljubav od mr\u017enje, radost od tuge i dobrotu od zla. I da bi se shvatilo kako je la\u017eno juna\u0161tvo uvijek bilo opasnije i pogubnije od razumnog kukavi\u010dluka. Ma \u0161ta neke napuhane juna\u010dine o tome mislile, i ma kako se spram toga odnosile.<\/p>\n
Sve nam to vrsni znalac povijesti Slav\u010do Koviloski stavlja na uvid, \u00a0 a na nama je ho\u0107emo li ponu\u0111eno primiti kao vrijedan literarni dar, ili ga prepustiti drugim \u010dita\u010dima, koji do svega napisanoga dr\u017ee vi\u0161e od nas samih<\/p>\n
Ivo Mijo Andri\u0107<\/em><\/p>\n <\/p>\n
\u2014\u2014<\/p>\n
Uredio i obradio: Nenad Grbac<\/p>\n
\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014<\/p>\n
Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present<\/span><\/p>\nSadr\u017eaj ove stranice nije dopu\u0161teno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Predstavljamo vam pisce i knji\u017eevnike te njihova djela, koja\u00a0mo\u017eete\u00a0besplatno preuzeti s portala www.digitalne-knjige.com: \u2014\u2014\u2014\u2013 Slav\u010do Koviloski Slav\u010do Koviloski (Skoplje, Republika Makedonija, 1978.) je makedonski pjesnik, esejist, knji\u017eevni kriti\u010dar i povjesni\u010dar. Zavr\u0161io je Filozofski fakultet na Sveu\u010dili\u0161tu Sv. \u0106irila i Metod u Skoplju. Doktorirao je na Institutu za makedonske knji\u017eevnosti, gdje i radi. Bio je glavni […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":7976,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[1216],"class_list":["post-7959","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-predstavljamo-vam-pisce-i-knjizevnike","tag-predstavljamo-vam-pisce-i-knjizevnike-slavco-kovilovski"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7959","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7959"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7959\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7976"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7959"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7959"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7959"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/005c.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/002-3.jpg\")
<\/p>\n