![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/003p.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Kada pred sobom imate pjesnika \u010dije su zbirke poezije prevedene na niz svjetskih jezika, kada je pritom uspje\u0161an i kao pozori\u0161ni re\u017eiser i glumac, onda mo\u017eete samo da konstatujete da boljeg sagovorinika u Prijedoru o poeziji, pozori\u0161noj umjetnosti, stanju u dru\u0161tvu i odnosu dru\u0161tva prema umjetnosti od Darka Cvijeti\u0107a ne mo\u017eete na\u0107i. Njegova zbirka poezije \u201eEmotikoni u Viberu\u201c, objavljena 2016. godine, a u koju su, pored poezije, uklju\u010deni njegovi komentari, osvrti i zapa\u017eanja stvarnosti, dobila je bezbroj pohvala knji\u017eevnih krtiti\u010dara i, \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, samih \u010ditalaca. U osvrtu na ovu zbirku Maja Abad\u017eija nazvala je Cvijeti\u0107a neumornim crnoriscem ratne kataklizme, hroni\u010darem zlo\u010dinjenja i kartografom masovnih grobnica, ocijeniv\u0161i da je jedinstven u svom poetskom bdijenju nad istorijskim u\u017easom. Onima kojima je nepoznat termin crnorizac re\u0107i \u0107emo samo da se radi o monasima iz srednjeg vijeka koji su autori prvih filolo\u0161kih radova o vrijednosti slovenskog jezika i pisma.<\/p>\n
————————–<\/p>\n
Mo\u017ee\u0161 li nakon vi\u0161edecenijskog posve\u0107enja poeziji odrediti \u0161ta je ona tebi i za tebe?<\/strong><\/p>\n Poezija je moja vokacija. Ona je zapravo temelj na osnovu kojeg funkcioniram u svim drugim smjerovima. Smatram da je moje bavljenje pozori\u0161nom re\u017eijom prije svega na poetskom nivou, tako da je meni poezija sve. Bavljenje rije\u010dima je za mene zapravo disanje. Ne bih mogao da podnosim ovaj svijet, ako ga ne bih zapisivao i na taj ga na\u010din preoblikovao kako mislim da treba da bude.<\/p>\n Uvijek si se jasno i glasno odre\u0111ivao prema svemu \u0161to te okru\u017euje, a u posljednjih 25 godina postao si \u017eestoki kriti\u010dar sada\u0161njosti, posebno na bosanskohercegova\u010dkim prostorima.<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong>\u017divimo u svijetu koji je toliko \u017eestok da mu je \u017eestinom bilo koje vrste te\u0161ko uzvratiti. Te\u0161ko je na ovoliku koli\u010dinu ludosti, na ovoliku koli\u010dinu zla koje nam se sru\u010dilo na glavu, dati bilo kakav adekvatan odgovor normalnog \u010dovjeka, a kamoli nekakav liri\u010dan. Takav odgovor danas je gotovo nemogu\u0107 i zbog toga mi se \u010dini da je danas lirska poezija nemogu\u0107a, ali je mogu\u0107e ponovo tra\u017eiti u \u010dovjeku onu finu ljudsku toplinu i ponovo mo\u017eda stvarati svijet. Mudri su rekli ako spasite jednog \u010dovjeka, spasili ste svijet i od te mudrosti mo\u017eda krenuti i na taj na\u010din ponovo poku\u0161ati, mada mislim da za na\u0161eg bivstvovanja on ne\u0107e biti spasen.<\/p>\n Konstatacija na kraju re\u010denice navodi na zaklju\u010dak da si pesimista.<\/strong><\/p>\n Poetske istine su vje\u010dite istine i one nemaju svoj odraz u odre\u0111enom vremenu, ve\u0107 imaju svoju svevremenost. Do\u0107i \u0107e ljudi poslije nas i do\u0107i \u0107e ljudi i nakon tih ljudi koji \u0107e istra\u017eivati \u0161ta se doga\u0111alo u ovom vremenu, kakvi smo mi bili ljudi, da li je me\u0111u nama bilo doista iskrene komunikacije, da li je ona bila mogu\u0107a, zbog \u010dega nije. Vagon zla je pre\u0161ao preko nas. Ja mislim da je nakon torture ludila koje smo mi pro\u0161li, nacionalizma 25 godina, jako te\u0161ko govoriti o mentalnoj uravnote\u017eenosti bilo \u010dega.<\/p>\n Ve\u0107ina onih koji su sa tobom bili dio pjesni\u010dkog svijeta biv\u0161e dr\u017eave, po izbijanju ludila velikom brzinom su se otisnuli u nacionalne, bolje re\u0107i u nacionalisti\u010dke torove.<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong>Pisanje po sebi nije sve stvarala\u010dko. Pisanje po sebi vas odvaja od svijeta i \u010dini vas samim. Ta ta\u010dka samosti daje bolju poziciju, prednost u odnosu na ono \u0161to se zbiva. Zbog toga i mene \u010dudi kako je mogu\u0107e da ljudi upadaju u taj trik i svojim pisanjem po\u010dinju bivati sluge za\u010daranog kruga. Ja razumijem da postoji srpska poezija, ali ne mogu shvatiti da ste srpski pjesnik. Vi ste pjesnik, pa ste onda i srpski pjesnik. Ako ste pjesnik, vas zanimaju univerzalne, ljudske teme, a ne isklju\u010divo nacionalne, jer bi to bila devetnaestostoljetna pri\u010da koja se u vrijeme emancipacije u nacionalnom smislu davno odigrala. Prema tome, tu nema \u0161ta da tra\u017ee. Treba upravo da ukazuju na pogubnost one vrste nacionalizma koji nije emancipatorski, ve\u0107 kalustrofobi\u010dan, zatvoren u sebe i samodovoljan. Mi se stalno vra\u0107amo u pro\u0161lost i nikako ne mo\u017eemo da izi\u0111emo iz vje\u010dite sada\u0161njosti koja je zapravo multiplicirana pro\u0161lost.<\/p>\n Nije nikakva tajna da tvoje mi\u0161ljenje o proteklih \u010detvrt vijeka mnogi smatraju \u010distom jeresi. Da li si imao problema zbog toga?<\/strong><\/p>\n Mislim da ljudi svi sve znaju. Dovoljno vam je da imate nekoga u bolnici i da mu morate odnijeti hranu, da mu morate odnijeti pid\u017eamu, da morate platiti parking pred bolnicom i ve\u0107 ste kao \u010dovjek toliko poni\u017eeni da svaka pri\u010da o patriotizmu pada u vodu. Gdje god uprete prstom vidite da sistem ne funkcioni\u0161e odnosno sistem se sam trudi da ne funkcioni\u0161e. Ne mo\u017eete do\u0107i pa mi re\u0107i zbog \u010dega tvoja poezija ukazuje na to. Za boga miloga, na \u0161ta bi trebalo da ukazuje? Ja sam 25 godina \u017eivio u jednoj zemlji, u jednom sistemu vrijednosti, pa sam prethodnih 25 godina \u017eivio u drugoj zemlji i druga\u010dijem sistemu, a izme\u0111u tih sistema imali smo rat kao potpuno razaranje. I onda ste vidjeli da taj novi sistem vrijednosti, u kojem i dalje \u017eivimo, sam sebe sabotira i ne poku\u0161ava ne\u0161to da napravi. Kako da ga po\u0161tujete?<\/p>\n Mnogi razmi\u0161ljaju poput tebe, ali nema otpora postoje\u0107em stanju, niti organizovanih zahtijeva za boljim, ure\u0111enijim, funkcionalnijim i efikasnijim sistemom.<\/strong><\/p>\n To je potpuno nevjerovatno. Na\u0161 sistem obrazovanja u \u010detvrt stolje\u0107a potrudio se da nas totalno zaglupi. Danas smo jedno krdo u kojem je vrlo te\u0161ko prona\u0107i samomisle\u0107e bi\u0107e, pa se to krdo naprosto povija kako oni na vlasti \u017eele. Mladi ljudi odlaze odavde jer su shvatili da ne postoji legalna borba protiv ovog sistema. Oni su shvatili da ljudi koji vode ovu zemlju ne \u017eele da ovoj zemlji bude dobro. Svake godine njoj nestane jedan grad i niko se ne zapita zbog \u010dega. Ovdje za 200 godina nas ne\u0107e biti i mi se sami trudimo da nestanemo. Kad pogledate sa strane, vidite da je ta koli\u010dina samoubila\u010dke energije tako strastvena da vas to pla\u0161i.<\/p>\n \u00a0<\/strong>Gdje se u takvom sistemu nalazi umjetnost?<\/strong><\/p>\n Potreba za umjetno\u0161\u0107u je nestala i ljudi nemaju potrebu za njom. Ljudi danas imaju fingiranu potrebu da odu u crkvu i smatraju da je to kultura, smatraju da je folklor kultura. Ne razumiju da je to tradicija. Odr\u017eavanje tradicije i formiranje kulture su dvije potpuno razli\u010dite stvari. Me\u0111utim, kod nas su pobrkani lon\u010di\u0107i, tako da je sve mogu\u0107e. Vratili smo se u jedno dru\u0161tvo koje je pro\u017eeto religiozno\u0161\u0107u i la\u017enom religiozno\u0161\u0107u, pa izgleda da se prosvjetiteljstvo nije ni dogodilo.<\/p>\n Treba podsjetiti da se u biv\u0161em sistemu kroz knji\u017eevno, filmsko, pozori\u0161no i televizijsko stvarala\u0161tvo ukazivalo na anomalije sistema, da su neki autori platili veliki ceh, ali je isto tako poznato da se sredstvima tog sistema finansiralo \u0161tampanje knji\u017eevnih djela i snimanje filmova koji nisu bili po volji tada\u0161njih nosilaca vlasti. Sada toga nema. Za\u0161to?<\/strong><\/p>\n Sistem bi morao da njeguje one koji su njegovi kriti\u010dari, jer oni nisu protiv njega, ve\u0107 \u017eele da ga unaprijede, pobolj\u0161aju. Onaj koji kritikuje sistem nije destruktor, on je konstruktor. On \u017eeli na ne\u0161to da uka\u017ee.<\/p>\n Preko televizije, na koju je upu\u0107en najve\u0107i broj stanovi\u0161tva kroz sapunice sa svih meridijana, osrednje filmove, a posebno rijaliti programe, a ni izdava\u0161tvo nije ne\u0161to bolje, nude se povr\u0161nost i zaglupljivanje.<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong>O\u010dito je da se ne\u0161to zbiva na nekom \u0161irem planu. Da li je to regresija ne samo kulture na svim poljima, ve\u0107 i intelektualnosti u nekom \u0161irem smislu, veliko je pitanje. Kad vidite predsjednika SAD, najmo\u0107nijeg \u010dovjeka svijeta, koji izgleda kao da je izletio iz neke igrice, onda se ne mo\u017eete ni\u010demu \u010duditi. Treba, naravno, imati na umu da je neobrazovanijim, tupljim, zaostalijim i primitivnijim narodom lak\u0161e vladati. Sve vrijednosti su polomljne i o\u010dito je da smo u nekom prelaznom dobu kada \u0107e se te vrijednosti morati nanovo stvarati.<\/p>\n Kad je rije\u010d o umjetnosti, tvoja druga ljubav je teatar. I tu si se kroz razna priznanja ostvario i kao re\u017eiser i kao glumac. U kakvoj je poziciji pozori\u0161na umjetnost na ovim prostorima?<\/strong><\/p>\n Mi najmanje 25 godina kasnimo u svemu, pa tako i u pozori\u0161noj umjetnosti. Mi proizvodimo predstave kakve su se, na primjer, u Njema\u010dkoj ili \u0160paniji radile prije \u010detvrt stolje\u0107a, samo nam to jo\u0161 niko nije saop\u0161tio. Nismo u prilici da gledamo njihove i predstave iz drugih evropskih i svjetskih zemalja niti imamo dovoljno informacija o novim pristupima u pozori\u0161nom stvarala\u0161tvu. Ipak, imamo re\u017eisera sa balkanskih prostora, a to je Oliver Frlji\u0107, koji je uspio gotovo nevjerovatno. On je u stvarala\u010dkom smislu pozori\u0161ni tektonski razvaljiva\u010d i ono \u0161to on radi \u010dak i Nijemce \u0161okira i u njihovim pozori\u0161tima pravi nove pomake u ovoj umjetnosti. On toliko radi javno upozoravaju\u0107e stvari da zvoni. Njemu je te\u0161ko raditi na balkanskim prostorima, jer nema ljudi koji su spremni da ga podr\u017ee i razumiju i koji su dovoljno hrabri da ga prate.<\/p>\n Razgovarala:\u00a0Bo\u017eica Radi\u0107<\/em><\/p>\n Ovaj intervju je prenesen s adrese:<\/em>\u00a0http:\/\/zamisli.ba\/intervju-s-darkom-cvijeticem\/<\/a><\/p>\n —————————————–<\/p>\n Darko Cvijeti\u0107<\/b><\/p>\n \u017divi i radi u Prijedoru, u Pozori\u0161tu. Pjesnik.<\/p>\n Napisao zbirku kratkih pri\u010da MANIFEST MLADE BOSNE i nekoliko knjiga pjesama NO\u0106NI GORBA\u010cOV, HIMENICA, PASSPORT FOR SFORLAND, MASOVNE RAZGLEDNICE IZ BOSNE.<\/p>\n Osniva\u010d nepostoje\u0107eg teatra A PRO PO PRIJEDOR, Dramskog studija LIJEVI TEATAR DESNICA i la\u017ene organizacije URBA CULT 92.<\/p>\n Pjesme su mu prevo\u0111ene na francuski, njema\u010dki, engleski, slovena\u010dki, ma\u0111arski i poljski jezik.<\/p>\n Knjigu pjesama “Konpci s otiskom vrata” objavio je u suradnji s portalom Ta\u010dno.net –http:\/\/www.tacno.net\/<\/a>\u00a0na portalu\u00a0digitalne-knjige.com –\u00a0www.digitalne-knjige.com<\/a><\/p>\n —————————————–<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/035.jpg\")
<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/036.jpg\")
<\/p>\n