![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2018\/03\/002-25.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
<\/p>\n
Kako odavno nisam \u010ditala neki dobar i pametan prozni uradak, predstavljen na Digitalnim knjigama, a ne\u0161to malo bolje poznavaju\u0107i autora Zlatka Luki\u0107a, odlu\u010dih da to ovog puta, bude roman, jedan iz njegove trilogije, naslova “Kino Bosna” i nikako nisam pogrije\u0161ila jer sam se gotovo poistovjetila sa glavnim junakom Re\u0161adom i njegovim razvojnim putem, odnosno osobe op\u010dinjene filmom, kinom i svime onim \u0161to je vezano za projekciju na filmskoj traci odnosno platnu…<\/p>\n
Moram primijetiti kako mi se iz prve dopao sadr\u017eaj odnosno simbolika naslova Kina Bosne jer se \u017eivot, tj, djetinjstvo, polazak u \u0161kolu, odrastanje, mladost, odlazak u profesionalne vode ili ti razvojni put glavnog junaka odvija upravo kako su i naslovi pojedinih poglavlja; Pretpremijera koja se odigrava daleke 1964. godine dakle pro\u0161log stolje\u0107a, zatim Zatvorena projekcija, Premijera i Repriza. Klju\u010dne godine , bitne za va\u017enost sadr\u017eaja su dakle \u0161ezdeset\u010detvrta, sedamdeset\u010detvrta, osamdeset\u010detvrta te devedesetdruga.<\/p>\n
Autor na samo sebi svojstven, originalan i slikovit na\u010din, vrlo \u017eivo, kao da se to odigrava ovog trenutka ispred na\u0161ih o\u010diju, opisuje Banjaluku, grad \u0161arolikog stanovni\u0161tvo, razli\u010ditih nacija, vjeroispovjesti. U jednu takvu sredinu ukomponirao je glavnog junaka Re\u0161ada, dje\u010daka koji potje\u010de iz muslimanske obitelji pa je samim time osu\u0111en na obrezivanje, a to onda u onda\u0161njim politi\u010dkim prilikama, za sobom nosi negativne konotacije. Jer obrezivanje,\u00a0\u00a0\u010dina kad je napunio sedam godina, ko\u0161talo je Kadira\u00a0\u00a0 i izazvalo mu u \u017eivotu i radu\u00a0niz pote\u0161ko\u0107a, No, to je bila posljednja \u017eelja,\u00a0majke Bisere i od toga se nije dalo odstupiti.<\/p>\n
Bilo je to vrijeme socijalizma i svih mogu\u0107ih previranja koje je Luki\u0107 vrlo slikovito i vje\u0161to opisao kroz \u010ditavu galeriju likova, mno\u0161tvo dijaloga, humoristi\u010dkih situacija koji onda prelaze u ironiju pa i sarkazam, a sve je to do\u010darano mno\u0161tvom izraza , muslimanskih rije\u010di za koje sam trebala potra\u017eiti i obja\u0161njenje na kraju knjige. Iako se zapravo roman zove “Kino Bosna” po tome jer je Luki\u0107ev glavni akter obo\u017eavao i\u0107i u upravo to kino, a ne neko drugo, od mno\u0161tva, mogu slobodno re\u0107i da se zbog dinami\u010dnosti i toka radnje , film odvija i u samoj knjizi. A u filmu je sukob izme\u0111u mozga i metka tj. vlasti i umjetnosti kulminirao do te mjere, da nam epilog obja\u0161njava tragi\u010dan kraj onih prevaranata, krvnika poput Petra koji se udostojao mijenjati identitet, koji je besramno za vrijeme rata u Bosni, silovao i ubio mladu \u017eenu, a istovremeno i promicanje glavnog promicatelja kreativca i filmoljupca, u \u010dovjeka poznatog cijeloj naciji po svom najnovijem filmu.<\/p>\n
Zlatko Luki\u0107 nam Re\u0161ada predstavlja kao dakle dje\u010daka iz mije\u0161anog braka, no mali sebe nije smatrao muslimanom ve\u0107 Titovim pionirom, kao i ve\u0107ina njegovih vr\u0161njaka. I kako ve\u0107 spomenuh, \u010din obrezivanja, u djetinjstvu nije mu kasnije omogu\u0107avao normalno \u0161kolovanje, zapo\u0161ljavanje i \u017eivot u cjelini. Razlikovao se Re\u0161ad od svojih vr\u0161njaka, ali ni alergija na bra\u0161no, odnosno astma nije ga sprije\u010dila da kro\u010di hrabro kroz \u017eivot, da se zaljubljuje da se bori s nepravdama , na za njega najbolji mogu\u0107i na\u010din, kamerom, filmskom kamerom. Pa, dok jo\u0161 nije mogao zaraditi novce sam, samo je uporno odlazio u kino, i to Kino Kozaru, a\u00a0kasnije nakon banjalu\u010dkog potresa, u Kino Bosnu. Obo\u017eavao je gledati francuske, a onda i ameri\u010dke filmove, a tu su svakako spadali Film o Henryju Milleru, pa Fordu Hawksu, a kasnije\u00a0Let iznad kukavi\u010djeg gnijezda te film o ratu koji je Re\u0161ada posebno zaintrigirao, Lov na jelene.<\/p>\n
Autor, Luki\u0107 je u knjizi iznio problematiku odgoja djeteta uslijed nemorala, vremena sukoba partije i religije, a posebnu naznaku htio je svom \u010ditatelju dati u zadnjoj odnosno predzanjoj pri\u010di koja se vremenski odnosi na ratnu devedesetrugu u Bosni, Banjaluci…Bilo je to vrijeme kad je Re\u0161ad ve\u0107 imao tridesetak i kusur godina, bio je ve\u0107 o\u017eenjen za svoju djevojku iz\u00a0mladosti Adnu i imao je svog nasljednika,, tako\u0111er zaljubljenika u film, maloga Fu\u0107u. A tada je obitelj morao poslati van grada, a on je s kamerom snimao strahote rata kojih je za njegovu du\u0161u i o\u010di bilo i previ\u0161e…Ali nije mu bilo druge ili snimati ili da ga hapse i odvedu u logor…Njegov prijatelj i kum Mili, pobrinuo se za njega svaki put kad je za\u0161kripilo, kad se glavni Luki\u0107ev junak na\u0161ao u stisci. A Re\u0161ad se ne mo\u017ee pomiriti s \u010dinjenicom da je za njega Kusturica bio najbolji re\u017eiser, a ispada da je za sve ostale izdajica…<\/p>\n
To je bilo ne\u0161to nepojmljivo za zaljubljenika u kino, u filmove, za \u010dovjeka koji je jednostavno sazrijevao i napredovao predavaju\u0107i se cijelom du\u0161om i tijelom filmskoj umjetnosti. Jer na kraju tu je i uradak, scenarij za kratkometra\u017eni film Cvr\u010dak i mrav koji je postigao ogroman uspjeh, film koji je napravljen na poznatoj basni gdje cvr\u010dak pjeva dok mrav crn\u010di.<\/p>\n
I tu je dakle autor romana postigao jednu mo\u017eda alternativu htiju\u0107i nam vjerno prikazati suprotnosti, neslaganja mnogobrojnih nacija koje su se u vrijeme rata i strahota u Bosni na\u0161le u mra\u010dnom vrtlogu iz kojeg se iza\u0161lo s mnogobrojnim razaranjima i \u017ertvama…Sigurno da Re\u0161adu, kao predstavniku, kreativnog dijela populacije nisu ni na kraj pameti bila ta silna me\u0161etarenja, la\u017ei i podvale njegovih sugra\u0111ana koji su mo\u017eda tek u vrijeme pravog rata pokazali svoje lice. Re\u0161ad je bio hrabar, uporan, nije pokleknuo ni kad je bilo najte\u017ee, nije htio da zbog vjere bude izop\u0107en iz svog \u0161kolskog dru\u0161tva, dapa\u010de, odlazio je s njima na izlete, pokumio se, bio je omiljen, a ipak ga je najvi\u0161e od svega voljela njegova kamera, najvi\u0161e novca dala mu je njegova videoteka i briga koje \u0107e filmove gledati njegovi susjedi, gra\u0111ani, pa \u010dak i\u00a0oni isti koji su ga ka\u017enjavali zbog neke razli\u010ditosti.<\/p>\n
Pa, kako i sam autor Zlatko Luki\u0107 ka\u017ee: “\u017divot je kino”, pro\u010ditav\u0161i ovo njegovo izvrsno djelo, uvjerila sam se po tko zna koji put da je to zaista tako. A za film postaviti , re\u017eirati, napisati scenarij , jako je puno posla, kao i za napisati ovako \u010ditala\u010dki sadr\u017eajan, pitak roman dostupan svakoj \u010ditala\u010dkoj publici. Ne znam za\u0161to ali i ja sam se\u00a0prepoznala u njemu, pogotovo tamo kad glavni junak odlazi na izlet na Tjenti\u0161te i Dubrovnik, spavao je u istom hotelu gdje i ja kad sam kao osmo\u0161kolka i\u0161la na izlet putevima AVNOJ-a. \u010cestitke Zlatku za ovaj, rekla bih filmski roman.<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2018\/03\/002a-2.jpg\")
<\/p>\n