![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/x296.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Kod Nikole Kuzanskoga Bo\u017eja beskona\u010dnost mogla se izraziti matemati\u010dkom simbolikom. Ta ideja koja se specifi\u010dno oblikovala kod Keplera bila bi neprimije\u0107ena da nije rije\u010d o za\u010decima posve nove ideje o beskona\u010dnom svebitku povezanom sa jednom racionalnom znano\u0161\u0107u koja ga sistematski osvaja. Od tada je cjelokupni na\u0161 svijet jedan univerzalni oblik svijeta kome odgovara geometrija. Kao univerzalna konfiguracija svih tijela on ima totalnu formu koja obuhva\u0107a sve forme, a ona se mo\u017ee idealizirati i savladati konstrukcijom.<\/p>\n
Biti \u0107e, dakle, potrebito ukazati na neke zna\u010dajke ove filozofije bez da ulazimo u detaljna obrazlaganja kako bismo zadovoljili po\u010detnim intencijama da dadnemo jednu sliku razvoja ideje znanosti u renesansi do modernih solucija Nikola Kuzanski koji je \u017eivio u ranom 15. stolje\u0107u od 1401. do 1464., studirao je na sveu\u010dili\u0161tima u Heidelbergu, Padovi i Cologneu. U Padovi na primjer on je studirao matematiku i prirodnu filozofiju gdje je bio svjedokom stvaranja nove hipoteze o karakteru na\u0161eg Kozmosa i kretanja nebeske sfere, ali je bio pod utjecajima Echarta i njegova spekulativnog misticizma, tradicije Pseuso Dionizija i Boethiusove matematike zajedno sa novom kozmolo\u0161kom idejom koja je ujedinjavala filozofiju sa teologijom iskupljenja.<\/p>\n
Me\u0111utim, ovo jedinstvo nalazimo kod Kuzanskog u \u010ditavom njegovom opse\u017enom djelu koje ima u vidu maximum absolutum ili Boga, maximum contractum ili kozmos i maximum simul constractum et absolutum ili Isusa Krista. Bog je jedinstvo ovog trojstva kao \u0161to je kozmos trojstvo vjerojatnosti, aktualnosti i jedinstvo samo po sebi \u0161to je kretanje. Iako je istina, da je beskona\u010dno kao beskona\u010dno nama nepoznato, mi ipak govorimo o Bogu kao jedinstvu i trojstvu, da je Bog bitak i da je svijet Boga Rije\u010d du\u0161e, da je Bog centar i opseg cjelokupnog kozmosa, da je on prezentan u svakoj stvari, da je svaka stvar prezentna u drugim stvarima, ali da je u fundamentu ljudska spoznaja limitirana i da mi zapravo govorimo o onome \u0161to ne poznajemo dovoljno dobro.<\/p>\n
Kuzanski govori o Bogu kao o Apsolutnom Maximumu. Maximum je ovdje mi\u0161ljeno kao “ono \u0161to od njega ne mo\u017ee biti ni\u0161ta ve\u0107e”. Me\u0111utim, Maximum je tako\u0111er i ono \u0161to je “sve \u0161to mo\u017ee biti”. Budu\u0107i je maximum apsolutum aktualno sve ono \u0161to mo\u017ee biti, ono je s one strane svih atributa i diferenciranih karakteristika.<\/p>\n
U tom smilsu ovaj Maximum ne mo\u017ee za nas biti razumljiv, nego u sebi ovaj predmet nalazi mno\u0161tvo kontradiktornih predikata, ali istina je da je Apsolutni Maximum beskona\u010dan. Maximum ne mo\u017ee “pasti” u egzistenciju i nema ni\u0161ta \u0161to treba egzistirati, ako ovaj Maximum ne egzistira. Odatle je ovaj maximum Apsolutna Nu\u017enost. Maximum na primjer ne mo\u017ee biti broj niti mo\u017ee biti izra\u017een brojevnim odnosima zato \u0161to brojevi koji podrazumijevaju odnose veli\u010dina ne mogu biti niti maximalni niti minimalni, \u0161to je s one strane sve kompartaivne relacije.<\/p>\n
Zato Kuzanski pose\u017ee za kona\u010dnim i beskona\u010dnim figurama matematike odnosno geometrije koje sve izra\u017eavaju na jedan simboli\u010dan na\u010din, maximum svih stvari, maximum crte svih crta ili maximum pravca svih pravaca koji nije ni\u0161ta drugo nego beskona\u010dni pravac, a beskona\u010dni pravac je ravna crta, maximalni trokut, maximalni krug i maximalna sfera – sve su to u osnovi sa svim karakteristikama zapravo ravne crte ili ravni pravci. Dakle, ako uop\u0107e postoji ravni pravac, beskona\u010dni pravac on bi aktualno bio kona\u010dan.<\/p>\n
Jedan beskona\u010dni pravac ne mo\u017ee biti du\u017ei ili kra\u0107i, nego drugi, ve\u0107 mogu biti samo isti beskona\u010dni pravci. Odatle proizilazi da ne mo\u017ee biti vi\u0161e od jednog beskona\u010dnog pravca. U beskona\u010dnom pravcu svaki dio je cjelina i tako\u0111er je beskona\u010dan. Odatle Kuzanski razmi\u0161lja, da je beskona\u010dni pravac nedjeljiv, a odatle proizilazi kako je beskona\u010dni pravac esencija kona\u010dnog pravca s obzirom na mogu\u0107nost beskona\u010dne njegove djeljivosti.<\/p>\n
Odatle se i Bogu mo\u017ee govoriti kao o beskona\u010dnom pravcu. Kao \u0161to je maximalni pravac esencija svih pravaca, tako je i Apsolutni Maximum esencija svih esencija. Kao \u0161to je maximalna linija svake linije maximalna linija, tako je i Apsolutni Maximum svega tako\u0111er Apsolutni Maximum i kao \u0161to je maximalni pravac mjera svih pravaca, tako je i Apsolutni Maximum mjera svih stvari.<\/p>\n
Kuzanski zove Bogom esenciju svih esencija, formu svih formi, formu bi\u0107a, bitak bi\u0107a, ali i esenciju svih stvari i bitak stvari pa onda proizilazi, da Kuzanski kao i Echart u svojoj metafizici odbacuje mogu\u0107nost individualne egzistencije stvari bez njihova vlastitoga genusa. Dakle, ono \u0161to Kuzanski nau\u010dava jest doktrina da kona\u010dne stvari imaju apsolutno nezavisan bitak dakle ne\u0161to \u0161to bi bilo rezervirano samo za Boga, ali stvari trebaju biti derivirane na na\u010din da ne trebaju biti stvari Bitka.<\/p>\n
Kao \u0161to Bog koji je uzrok svih stvari ne odbacuje egzistenciju drugog uzroka, tako za njega, da bi bio esencija svih stvari, ne treba odbaciti egzistenciju druge esencije. Tako je stvaranje Bo\u017ejih bi\u0107a \u0161to je vje\u010dnost tako\u0111er subjekt vremena \u0161to nije poteklo od Boga koji je vje\u010dan. Odatle svjetska stvorenja jesu oboje i vje\u010dno i temporalno. Stvaranje je Bo\u017eji Bitak i kao takvo je vje\u010dno jedino ukoliko egzistira u Bogu, ali ako ono egzistira u Bogu ono je sam Bog i nije ne\u0161to kona\u010dno i diferencirano.<\/p>\n
\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2013<\/p>\n
Zlatan Gavrilovi\u0107 Kova\u010d<\/strong><\/p>\n Zlatan Gavrilovi\u0107 Kova\u010d porijeklom iz Hercegovine, ro\u0111enjem Dubrov\u010danin, a\u00a0 odgojem Zagrep\u010danin ro\u0111en je u Dubrovniku 25 sije\u010dnja 1959 godine.<\/p>\n \u010cetiri razreda Preparandije poha\u0111a u Dubrovniku\u00a0 a kasnije \u0161kolu nastavlja u Splitu. Diplomira pomorsku \u0161kolu u Splitu u svojstvu poru\u010dnika trgova\u010dke mornarice 1977. godine. Studij filozofije i sociologije otpo\u010dinje u Zadru 1978. godine a iste godine nastavlja u Zagrebu. Diplomirao je na ovim odsjecima 1986 godine.<\/p>\n Filozofsku disertaciju obranio na Sveu\u010dili\u0161tu u Sarajevu 1989 godine sa tezom Filozofske pretpostavke suvremene znanosti.<\/p>\n Glavni je i odgovorni urednik novine zagreba\u010dkog\u00a0 Sveu\u010dili\u0161ta \u201cStudentski list\u201d 1982-83, \u010dasopisa za teoretska pitanja \u201cPitanja\u201d 1984-85, klini\u010dki je sociolog psihijatrijske bolnice Vrap\u010de u Zagrebu od 1990-94.<\/p>\n Koncem iste godine sa porodicom emigrira u Australiju. Suradnik je brojnih australskih radio postaja na\u00a0 hrvatskom jeziku i bosanskom jeziku. Objavljivao je\u00a0 svoje radove u nekih tridesetak\u00a0 novina i \u010dasopisa u sedam gradova i \u010detiri zemlje.<\/p>\n Tako\u0111er je suradnikom hrvatskih dnevnih portala koji objavljuju radove iz podru\u010dja knji\u017eevnosti i politike.<\/p>\n \u017divi i radi u Adelaideu u Australiji.<\/p>\n Kontakt:\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/017.jpg\")
<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/002ja-1.jpg\")
<\/p>\n