{"id":51555,"date":"2025-11-12T08:40:14","date_gmt":"2025-11-12T07:40:14","guid":{"rendered":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/?p=51555"},"modified":"2025-12-19T10:34:49","modified_gmt":"2025-12-19T09:34:49","slug":"archibald-macleish-zivotna-lekcija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/?p=51555","title":{"rendered":"Knjige koje su promijenile svijet:\u00a01984., Georga Orwella"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/p>\n

Knjige su kroz povijest imale sna\u017ean utjecaj na kulturu, znanost i razvoj \u010dovje\u010danstva. U nekim slu\u010dajevima knjige su promijenile svijet na bolje, potaknule nove vizije, educirale nas, potakle razvoj znanosti, omogu\u0107ile nam da suosje\u0107amo s drugima<\/p>\n

Svatko tko je ikada okrenuo stranicu razumije potencijal knjige u smislu da promijene svijet na razne na\u010dine.\u00a0 A, ovdje, \u0107emo vam navesti nekoliko najutjecajnijih knjiga u povijesti i poku\u0161ati\u00a0 vam objasniti i kako su one natjerale \u010dovje\u010danstvo da na stvari gleda u novom svjetlu.<\/p>\n

———-<\/p>\n

Knjige koje su promijenile svijet: 1984., Georga Orwella<\/span><\/em><\/strong><\/p>\n

Tisu\u0107u devetsto osamdeset \u010detvrta, znanstvenofantasti\u010dni je roman koji je 1949. godine objavio britanski knji\u017eevnik Georg Orwell. Radnja romana, smje\u0161tena u London istoimene godine opisuje futuristi\u010dko totalitarno dru\u0161tvo \u010diji vlastodr\u0161ci upotrebljavaju najsuvremenija dostignu\u0107a tehnologije i psihologije da bi mase dr\u017eali u pokornosti. Glavni lik romana je Winston Smith, sitni slu\u017ebenik u Ministarstvu istine zadu\u017een za re\u017eimsku propagandu koji postaje razo\u010daran svojim \u017eivotom i poku\u0161ava izvesti pobunu koja zavr\u0161ava njegovim uhi\u0107enjem i mu\u010denjem.<\/p>\n

Kako politi\u010dari manipuliraju istinom?<\/strong><\/p>\n

Jedna je od glavnih tema pri\u010de cenzura, osobito u Ministarstvu istine gdje se fotografije retu\u0161iraju a javni arhivi izmjenjuju da bi se rije\u0161ili neugodnih “neosoba” (ljudi kojih se partija odlu\u010dila rije\u0161iti i izbrisati iz povijesti). Telekrani pokazuju nevjerojatno preuveli\u010dane i la\u017ene brojke o stalno rastu\u0107oj ekonomiji i sve boljem \u017eivotnom standardu iako u stvarnosti gra\u0111ani \u017eive sve lo\u0161ije te \u010dak i normalne namirnice postaju rijetkost. Stalno se dobivaju i izvje\u0161\u0107a o velikim pobjedama na ratnom polju iako je krajni cilj rata nepoznat a neprijatelji neodre\u0111eni. No nitko od gra\u0111ana ne mo\u017ee neutralno povjeriti informacije jer partija kontrolira sve medije. Sam Orwell jednom je izjavio: “Ve\u0107 sam u ranijoj dobi primijetio da se nijedan doga\u0111aj ispravno ne objavljuje u novinama.”<\/p>\n

Upozorenje budu\u0107im generacijama<\/strong><\/p>\n

Ta knjiga postala je ne samo najpoznatiji Orwellov roman nego jedno od klasi\u010dnih djela distopije i jedan od najutjecajnijih romana 20. stolje\u0107a. \u010cesto se smatra jednim od klasika moderne knji\u017eevnosti. Temeljen na autorovim iskustvima vezanim sa \u0161panjolskim gra\u0111anskim ratom, odnosno Drugim svjetskim ratom i ideologijama fa\u0161izma i komunizma, roman je shva\u0107en kao upozorenje budu\u0107im generacijama, odnosno nadahnu\u0107e mnogim knji\u017eevnicima, filozofima i politi\u010dkim teoreti\u010darima. Popularnost romana odrazila se i u mnogim jezicima u koje su u\u0161le fraze iz romana kao \u0161to su novogovor i Veliki Brat. Ideje vezane s romanom \u010desto se nazivaju orvelovskim.<\/p>\n

Pove\u0107alo za ispitivanje sada\u0161njosti<\/strong><\/p>\n

\u201eTo je fantazija o politi\u010dkoj budu\u0107nosti i, kao i svaka takva fantazija, slu\u017ei svom autoru kao pove\u0107alo za ispitivanje sada\u0161njosti\u201c, napisao je The New Yorker nakon objavljivanja romana iz 1949. godine . Ta je recenzija mogla biti napisana ju\u010der.<\/p>\n

Veliki brat, dvomi\u0161ljenje i novogovor<\/strong><\/p>\n

Izrazi veliki brat, dvomi\u0161ljenje i novogovor potje\u010du od Orwella, koji je bio te\u0161ko bolestan od tuberkuloze dok je pisao knjigu. (Umro je samo nekoliko mjeseci nakon \u0161to je objavljena.) Ta, pri\u010da je postala istozna\u010dnica za nametljivi autoritet politi\u010dara i rastezljivu istinu koju isti ti zagovaraju.<\/p>\n

U\u010dinak Tisu\u0107u devetsto osamdeset \u010detvrte<\/strong><\/p>\n

U\u010dinak Tisu\u0107u devetsto osamdeset \u010detvrte na engleski jezik bio je ogroman: koncepti Velikog Brata, sobe 101, misaone policije, zlomisli, novogovora i dvomisli postale su \u010deste fraze kojima se protivi ne\u010dijoj opasnosti od totalitarnog autoriteta.[49] Orwell se redovito poistovje\u0107uje s godinom 1984. te je asteroid 11020 Orwell koji je u srpnju te godine otkrio Anton\u00edn Mrkos dobio ime po tom piscu. Iste godine emitirana je i televizijska reklama 1984. kojom je kompanija Apple Inc. javnosti predstavila svoj novi osobni kompjuter Macintosh. Napravljena je kao kratki igrani film u re\u017eiji Ridleya Scotta, a nadahnut Orwellovim slavnim romanom. U njemu siroma\u0161nim prolovima preko telekrana vlastodr\u017eac nalik na Velikog Brata dr\u017ei govor u kojem slavi “objedinjenje misli” sve dok mlada atleti\u010darka koju progone policajci ne uspije baciti \u010deki\u0107 u ekran i razbiti ga \u0161okiraju\u0107i publiku. Na kraju se pojavljuje natpis: “24. sije\u010dnja Apple \u0107e predstaviti Macintosh. I vidjet \u0107ete za\u0161to 1984. ne\u0107e biti kao 1984.”<\/p>\n

U srpnju 1974. David Bowie izdao je singl 1984 s albuma Diamond Dogs koji je prvotno bio namijenjen nikad dovr\u0161enom mjuziklu nadahnutim Orwelovim djelom.<\/p>\n

Reference na teme, koncepte i detalje iz romana<\/strong><\/p>\n

Reference na teme, koncepte i detalje iz romana \u010desto su se javljale u popularnoj kulturi, osobito u\u00a0 glazbi i medijima. Jedan je primjer popularna TV reality emisija Big Brother, u kojoj skupina ljudi \u017eivi zajedno u velikoj ku\u0107i izolirana od svijeta dok ih stalno snimaju kamere.<\/p>\n

Ne\u0161to \u0161to zvu\u010di kao 1984…<\/strong><\/p>\n

U studenom 2011. vlada Sjedinjenih Dr\u017eava pred Vrhovnim sudom SAD-a izjavila je da \u017eeli nastaviti s primjenom pra\u0107enja pojedinaca uz pomo\u0107 GPS-a, a da prije ne tra\u017ei nalog. Kao odgovor sudac Stephen Breyer pitao je \u0161to to zna\u010di za demokratsko dru\u0161tvo. Breyer je zapitao: “Ako pobijedite u ovom slu\u010daju, onda ni\u0161ta ne sprje\u010dava policiju ili vladu od javnog nadziranja svakog gra\u0111ana SAD-a 24 sata dnevno. Dakle, ako pobijedite, stvarate ne\u0161to \u0161to zvu\u010di kao 1984…..”<\/p>\n

A, ni europski politi\u010dari ne zaostaju…<\/strong><\/p>\n

Sli\u010dnu sudbinu svojim gra\u0111anima pripremaju i priglupi politi\u010dari iz Europske unija koji svoja nastojanja za pra\u010denjem \u017eivota gra\u0111ana nastroje opravdati navodnom borbom protiv pedofilije. A vjerojatno bi jedino George Orwell\u00a0 mogao narodu objasniti da njima zapravo ni ne treba borba protiv pedofila, ali da im jako treba borba protiv prigluopih, nepo\u0161tenih, la\u017eljivih i manipulativnih politi\u010dara.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Tko je bio\u00a0George Orwell?<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Eric Arthur Blair (Motihari, Bengal, 25. lipnja 1903. \u2013 London, 21. sije\u010dnja 1950.), poznatiji pod pseudonimom George Orwell, bio je engleski pisac i novinar.\u00a0Najpoznatiji je po alegorijskom politi\u010dkom romanu \u017divotinjska farma i antiutopijskom romanu 1984. Roman “1984.”, koji opisuje futuristi\u010dko totalitarno dru\u0161tvo, doveo je do upotrebe pridjeva “orvelijanski” za opis mehanizma dr\u017eavne kontrole misli.<\/p>\n

Ro\u0111en je u Bengalu 1903., u britanskoj koloniji Indiji, gdje je njegov otac, Richard, radio u Dr\u017eavnom odsjeku za opijum. Njegova majka, Ida, odvela ga je u Englesku kad je imao godinu dana.\u00a0\u0160kolovao se na fakultetu u u Etonu.\u00a0Pseudonim je po\u010deo koristiti 1933. godine, dok je pisao za \u010dasopis New Adelphi. Bio je to pomalo neobi\u010dan izbor pseudonima za pisca progresivnih socijalisti\u010dkih stavova, kojim je naglasio svoju naklonost prema engleskoj tradiciji (George je svetac za\u0161titnik Engleske, dok je rijeka Orwell u Suffolku jedan od omiljenih dijelova Engleske).<\/p>\n

Ve\u0107inu svoje profesionalne karijere Orwell je bio poznat ponajprije po novinarskim radovima, kako u britansku tisku tako i u reporta\u017eama kao \u0161to su Homage to Catalonia (koja opisuje njegove aktivnosti u \u0160panjolskom gra\u0111anskom ratu), Down and Out in Paris and London (koja opisuje razdoblje siroma\u0161tva u tim gradovima), te u The Road to Wigan Pier (koja opisuje \u017eivotne uvjete siroma\u0161nih rudara sjeverne Engleske). Prema Newsweeku, Orwell “je bio najbolji novinar svog vremena i najbolji arhitekt engleskog eseja jo\u0161 od doba Hazlitta.”<\/p>\n

Preminuo je u dobi od 47 godina od tuberkuloze od koje je vjerojatno obolio u razdoblju opisanom u djelu “Down and Out in Paris and London”. Posljednje tri godine \u017eivota proveo je po bolnicama.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u2014\u2014\u2014\u2014<\/p>\n

Napisao, uredio i obradio: Nenad Grbac
\n\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014<\/p>\n

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present<\/p>\n

Sadr\u017eaj ove stranice nije dopu\u0161teno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Knjige su kroz povijest imale sna\u017ean utjecaj na kulturu, znanost i razvoj \u010dovje\u010danstva. U nekim slu\u010dajevima knjige su promijenile svijet na bolje, potaknule nove vizije, educirale nas, potakle razvoj znanosti, omogu\u0107ile nam da suosje\u0107amo s drugima Svatko tko je ikada okrenuo stranicu razumije potencijal knjige u smislu da promijene svijet na razne na\u010dine.\u00a0 A, ovdje, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":52431,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[7108,7107],"class_list":["post-51555","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-georga-orwella","tag-knjiga-koje-su-promijenile-svijet-1984"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51555","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=51555"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51555\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/52431"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=51555"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=51555"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=51555"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}