ETI\u010cKA HRESTOMATSKA HISTORIJA FILOSOFIJE<\/strong><\/p>\nBRANKO MILI\u0106 \u00a0\/osvrt\/<\/p>\n
Filozofske \u0161kole, pravci i mi\u0161ljenja, tek su li\u0161\u0107e koje lepr\u0161a na stablu prolaznosti\u00a0\u010dovjekovog uma i vremena. Ka\u017eemo \u010dovjekovog, jer vrijeme je tek ljudska\u00a0kategorija. Ina\u010de je svevrijeme i kao takvo \u010dovjeku neshvatljivo i neuhvatljivo \u2013\u00a0izmi\u010de svakom poimanju. Ustvari, \u010dovjek i njegovo poimanje su maju\u0161ni i slabi\u00a0do mjere, pa ni ono \u0161to svojom opstojno\u0161\u0107u opkora\u010duju, ne mogu sasvim\u00a0razumjeti.<\/p>\n
U ovom primjeru, rije\u010d je o relativno mladom \u010dovjeku \u010dije su poglede i\u00a0mi\u0161ljenje o filosofiji izpa\u010davale najrazli\u010ditije opcije promi\u0161ljanja odnosa \u010dovjeka\u00a0i svijeta i tako, i njihove poglede na filosofiju i njezinu povijest.<\/p>\n
Bogatstvo kro\u0161nje i obilje li\u0161\u0107a, ovise o vrsti i visini stabla, povr\u0161ini koju je posjela\u00a0odre\u0111ena vrsta \u0161ume, ali i godi\u0161njem dobu u kojem je promatramo. Dakako i\u00a0uvijek: o daru, na\u010ditanosti i obrazovanju i filozofskom uvjerenju osobe koja\u00a0filozofira. I cijelu sliku filozofske misli bismo mogli donijeti razvijaju\u0107i ovu metaforu\u00a0\/kao vid recepcije\/. Rijetko i malo filozofija zna\u010di ne\u0161to vi\u0161e od pukog zbira\u00a0napabir\u010denih mi\u0161ljenja i op\u0107epoznatih \u010dinjenica ili tumaranja u sfumatu\u00a0ne\/s\/poznatog. Nerijetko, oko sasvim razbokorenih znanja i individualnih\u00a0prosvjetljenja do metafori\u010dkih obzora \u017eivljenja i dalekose\u017enijih rezultanti. \/Samo\u00a0kod nadarenih!\/. Razumjet \u0107emo kako eti\u010dki odnos spram postoje\u0107e filosofske\u00a0misli odre\u0111uje, kako osobnu etiku mislioca, tako i njegova etika povijest filosofske\u00a0misli uop\u0107e, samopotvr\u0111uju\u0107i se, tj. utvr\u0111uju\u0107i njezin sustav kao temeljno\u00a0humanisti\u010dki karakter pojavnosti.<\/p>\n
No, tako je po\u010dela filosofija u Helena \u2013 re\u0107i \u0107e Branko Mili\u0107 i kura\u017eno se upustiti\u00a0u tu vrtoglavicu. Valja priznati, kako je to kura\u017ean \u010din, jer brojne su religije\u00a0starije od kr\u0161\u0107anstva i filosofske misli od helenske. Mili\u0107 im je ukazao pa\u017enju, ali\u00a0su na taj na\u010din stvari povijesno do\u0161le u druga\u010diji poredak \u2013 \u0161to i ne mora imati\u00a0neki poseban zna\u010daj u ovoj knjizi i op\u0107enito, jer i taj filozofski svijet samo je dio\u00a0op\u0107enite slike neovisno o karakteru utjecaja koje ostvaruje.<\/p>\n
Atif Kujund\u017ei\u0107<\/em><\/p>\n——————-<\/p>\n
“KA FILOZOFIJI” BRANKA MILI\u0106A<\/strong><\/p>\nZbirka tekstova gospodina Mili\u0107a pod naslovom Ka filozofiji plod je vi\u0161egodi\u0161njega\u00a0pedago\u0161koga rada sa studentima filozofije. Zbirka zapo\u010dinje uvodom u filozofiju,\u00a0razmatra pojam filozofije, njenu sistematiku i same po\u010detke filozofskoga promi\u0161ljanja\u00a0svijeta a dalje se nastavlja predstavljanjem osnovnih, izvornih i originalnih tekstova\u00a0anti\u010dkih filozofa. Cilj nije bio izrada ud\u017ebenika iz filozofije ve\u0107 da se studente uputi na\u00a0fundamente filozofskoga mi\u0161ljenja s obzirom da zapadnoj kulturi kojoj pripadamo u\u00a0osnovi stoji anti\u010dka filozofija.<\/p>\n
Sporno je to \u0161to je filozofija i kolika je njena vrijednost. Od nje o\u010dekuju izvanredna\u00a0obja\u0161njenja i razja\u0161njenja ili je pak ravnodu\u0161no napu\u0161taju kao bespredmetno\u00a0razmi\u0161ljanje. Na nju se pla\u0161ljivo gleda kao na zna\u010dajan trud neobi\u010dnih ljudi ili se pak\u00a0prezire kao izli\u0161no mudrovanje sanjalica. Smatraju ljudi da je to ne\u0161to \u0161to se\u00a0svakoga ti\u010de i da bi zbog toga trebala svakome biti jednostavna i lako razumljiva ili\u00a0pak da je te\u0161ka tako da je posve beznade\u017eno baviti se njome. Za \u010dovjeka koji\u00a0vjeruje u znanost najgore od svega je to \u0161to filozofija uop\u0107e nema rezultate od\u00a0op\u0107e va\u017enosti, ne\u0161to \u0161to se mo\u017ee znati a onda time i posjedovati. Dok su znanosti\u00a0u svojim podru\u010djima izvojevale nu\u017eno izvijesna i op\u0107eprihva\u0107ena znanja, filozofija to\u00a0nije postigla usprkos naporima koji traju ve\u0107 tisu\u0107ama godina. Nema nikakve sumnje da u filozofiji nema jednodu\u0161nosti u tome sto se definitivno saznalo. Ono \u0161to svatko\u00a0nu\u017eno priznaje je uglavnom ve\u0107 postala znanstvena spoznaja i nije vi\u0161e filozofija.<\/p>\n
Filozofsko mi\u0161ljenje tako\u0111er nema karakter jednoga progresivnoga procesa kao \u0161to\u00a0je to slu\u010daj sa znanostima. I kao \u0161to bi Jaspers rekao mi jesmo oti\u0161li mnogo dalje od\u00a0gr\u010dkoga lije\u010dnika Hipokrata ali bismo te\u0161ko mogli re\u0107i da smo oti\u0161li dalje od Platona.\u00a0Mi smo napredovali samo u pogledu materijala znanstvene spoznaje kojim se Platon\u00a0slu\u017eio. Me\u0111utim u samome filozofiranju mo\u017eda smo jedva ponovno do njega stigli.<\/p>\n
Mora le\u017eati u prirodi same filozofije to \u0161to je svaki njen oblik za razliku od znanosti\u00a0li\u0161en jednodu\u0161noga priznanja . Vrsta izvijesnosti koja se u njoj mo\u017ee ste\u0107i nije\u00a0znanstvena, naime nije ista za svakoga \u010dovjeka nego je takva da se osvjedo\u010duje u\u00a0svakom cjelokupnom \u010dovjekovom bi\u0107u. Dok se znanstvena znanja ti\u010du pojedinih\u00a0predmeta za kojih ni u kom slu\u010daju ne mora svatko znati u filozofiji je uvijek u\u00a0pitanju cjelina bitka i bi\u0107a koja se ti\u010de \u010dovjeka kao \u010dovjeka – istina koja tamo gdje\u00a0zasvijetli duboko potresa svaku znanstvenu spoznaju. Me\u0111utim razra\u0111ena filozofija\u00a0je vezana za znanosti. Ona pretpostavlja znanosti u njihovome razvijenome obliku\u00a0koje su one dostigle u odgovaraju\u0107em vremenu. Ali smisao filozofije ima drugo\u00a0porijeklo. Prije svake znanosti ona se pojavljuje tamo gdje se ljudi bude iz\u00a0drijeme\u017ea i sna vremena.<\/p>\n
Gr\u010dka rije\u010d filozof nastala je kao suprotnost rije\u010di sofos. Ona ozna\u010dava \u010dovjeka koji\u00a0voli spoznaju za razliku od \u010dovjeka koji je sebe nazivao znalcem jer je posjedovao\u00a0spoznaju. Taj smisao rije\u010di sa\u010duvao se do danas. Bit je filozofije tra\u017eenje istine, a ne\u00a0posjedovanje istine . Filozofija zna\u010di biti na putu. Njena pitanja su bitnija od njenih\u00a0odgovora a svaki odgovor se ponovno pretvara u novo pitanje . Ali to biti na putu\u00a0je sudbina \u010dovjeka. Biti na putu tra\u017ee\u0107i ili na\u0107i mir i savr\u0161enstvo trenutka. Svaka\u00a0filozofija stoga same sebe definira svojim ostvarenjem. \u0160to je to filozofija to se mora\u00a0prakti\u010dno oku\u0161ati. Tada je filozofija u isti mah prakti\u010dno sprovo\u0111enje \u017eive misli i\u00a0svijest o toj misli ili refleksija ili djelovanje i govor o tome djelovanju. Filozofija je\u00a0prema svom predmetu spoznaja bo\u017eanskoga i ljudskoga, spoznaja bivstvuju\u0107ega\u00a0kao bivstvuju\u0107ega, nadalje prema svom cilju ona je u\u010denje o tome kako da se umre,\u00a0misaona te\u017enja za bla\u017eenstvom, te\u017enja da se postane sli\u010dan bo\u017eanstvu, ona je\u00a0najzad prema svome sveobuhvatnome smislu znanje nad znanjima, umjetnost nad\u00a0umjetnostima, znanost uop\u0107e koja nije usmjerena niti na jedno pojedina\u010dno podru\u010dje.<\/p>\n
Filozofija dakle treba samo sebe opravdati. Me\u0111utim to je nemogu\u0107e. Ona mo\u017ee\u00a0samo da se obrati onim snagama koje u svakom \u010dovjeku odista poti\u010du na\u00a0filozofiranje. Ona ne mo\u017ee da se bori, ne mo\u017ee sebe dokazati ali mo\u017ee sebe\u00a0saop\u0107avati. Ona ne pru\u017ea otpor tamo gdje je odbacuju i ne trijumfira tamo gdje je\u00a0ljudi slu\u0161aju. Ona \u017eivi u jednodu\u0161nosti koja sve ljude mo\u017ee povezati onim \u0161to im je\u00a0svima kao ljudima zajedni\u010dko. Ali je istina da filozofija progovara i kroz svoju tradiciju.\u00a0Mi smo upu\u0107eni na tu povijesnu osnovu na\u0161ega mi\u0161ljenja ako \u017eelimo misliti svojom\u00a0najjasnijom svije\u0161\u0107u i ako mislimo misliti bitno. A sve drugo su iluzije.<\/p>\n
Kona\u010dno bi trebalo re\u0107i da je gospodin Mili\u0107 u ovoj svoj knjizi kao i u prethodnoj\u00a0svojoj povijesti zapadne filozofije koja je objavljena na digitalnim knjigama iz Zagreba\u00a0dotakao neka krucijalna filozofska pitanja i na taj na\u010din obvezao sve nas da sa\u00a0potpunom odgovorno\u0161\u0107u pristupimo navedenoj problematici pri tome imaju\u0107i na umu\u00a0da je taj veliki posao oko periodizacije i sistematike filozofije zgotovljen, da se u\u00a0pogledu prikaza filozofije i njenih sistema uglavnom reklo sve ono najbitnije i da je\u00a0time dat vrijedan filozofski doprinos cjelokupnoj srpskoj filozofiji kao i filozofiji koja se\u00a0njeguje na balkanskim prostorima i na tome golemome trudu zaista mu velika hvala.<\/p>\n
Vrlo vjerojatno \u0107e sami studenti kojima su ove knjige i najpotrebnije biti mjerodavni\u00a0suci ne samo zato \u0161to su mla\u0111i nego i zato jer je predmet kojim se bave takav da\u00a0pobu\u0111uje svaku pa\u017enju.<\/p>\n
Zlatan Gavrilovi\u0107 Kova\u010d<\/em><\/p>\n—————-<\/p>\n
I za kraj:<\/strong><\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2019\/03\/56a.jpg\")
<\/p>\n
A, ovo se zove: ljubav!<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
\u2014\u2014<\/p>\n
Uredio i obradio: Nenad Grbac<\/p>\n
\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014<\/p>\n
Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present<\/span><\/p>\nSadr\u017eaj ove stranice nije dopu\u0161teno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Predstavljamo vam pisce i knji\u017eevnike te njihova djela, koja\u00a0mo\u017eete\u00a0besplatno preuzeti s portala www.digitalne-knjige.com: \u2014\u2014\u2014\u2013 Branko Mili\u0107 Bilje\u0161ka o piscu: Ro\u0111en 23. 02. 1978 godine. u K. Mitrovici. Radi kao profesor filozofije i sociologije, bio je anga\u017eovan kao: asistent na istra\u017eivanjima Medium (agencije za istr. javnog mnjenja), asistent na istra\u017eivanjima BBSS (Gallup religija. international), asistent na […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5098,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[757],"class_list":["post-5092","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-predstavljamo-vam-pisce-i-knjizevnike","tag-predstavljamo-vam-pisce-i-knjizevnike-branko-milic"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5092","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5092"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5092\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5098"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5092"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5092"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5092"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2019\/03\/0002.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2019\/03\/0000.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2019\/03\/00001.jpg\")
<\/p>\n