![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/002b.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Prvu pisanu evidenciju o geometriji a na arapskom jeziku medu muslimanima nalazimo krajem osmog i na po\u010detku devetog stolje\u0107a. Geometrija koja je pisana na arapskom jeziku pojavljuje se medu u\u010denjacima u islamskim zemljama ali se geometrija tako\u0111er nau\u010davala na sirijskom i perzijskom jeziku koji jezici su mnogo manje uzimani u znanstvenoj praksi, ali koji svjedo\u010de da su stari Grci i helenisti\u010dka tradicija zajedno sa indijskom tradicijom imali dominantan uticaj na arapsku geometriju i na ostale grane matematike i na egzaktne znanosti uop\u0107e. Me\u0111utim, koliko god bili zna\u010dajni ovi utjecaji na arapsku geometriju, uzimaju\u0107i u obzir i prve faze njena razvoja gdje je ovaj utjecaj o\u010digledniji, arapska geometrija od po\u010detka pokazuje svoj vlastiti i specifi\u010dan karakter. Ovo je u\u010dvrstilo novo mjesto geometrije u sistemu matemati\u010dkih znanosti i njenu vezu sa ostalim granama matematike posebno algebre i to je zapravo zna\u010dilo novu matemati\u010dku interpretaciju posve novih matemati\u010dkih problema. Kombiniraju\u0107i razli\u010dite elemente ranog i kasnog gr\u010dkog naslje\u0111a i apsorbiraju\u0107i matemati\u010dke spoznaje drugih naroda, arapski su znanstvenici odredili novi pravac geometrijskih ideja i ove spoznaje stvorile su novi tip geometrije i matematike op\u0107enito.<\/p>\n
Od devetog stolje\u0107a nadalje mnogi originalni doprinosi koji pripadaju arapskoj literaturi odnose se na geometriju. Ova disciplina tako\u0111er je posebno tretirana i predstavljala je glavni studij u korpusu matemati\u010dkih znanosti. Sva ili gotovo sva relevantna literatura pripada ovim glavnim kategorijama:<\/p>\n
1.) Teoretski radovi iz geometrije i to kako oni originalni tako i prijevodi sa ostalih jezika raspravljaju cijelo polje znanosti ili razmatraju probleme u separiranim dijelovima. Ovo raspravljanje uklju\u010duje prije svega Euklidove ELEMENTE sto je dovelo do velikog broja komentara od kojih su neki izuzetno originalni i koji formiraju nezavisno polje istra\u017eivanja. Neki Arhimedovi traktati takoder razmatraju geometrijske probleme. Tako\u0111er Apolonijusov CONICS i Theodosiusova SPHAERICA kao i Menelausov rad pod istim naslovom. Uticaj ovdje spomenutih radova kao i ostalih gr\u010dkih radova doista je velik i predstavlja veliki dio arapskih prijevoda koji nisu sa\u010duvani.<\/p>\n
2.) Geometrijski doprinos koji se uglavnom odnosi na druge znanosti kao na primjer na algebru, astronomiju, statiku i optiku i filozofske rasprave ili op\u0107enite enciklopedijske radove. Ovoj kategoriji pripadaju Ptolomejev ALMAGEST gdje je geometrija tretirana u drugom dijelu Knjige 1, izvjestan broj arapskih ZIJES, astronomskih tablica, koje o\u010dito uklju\u010duju teoretske dijelove kompletirane sa geometrijskim pravilima kao i rasprave o astronomskim instrumentima, i kona\u010dno<\/p>\n
3.) rasprave iz prakti\u010dke geometrije koje sadr\u017ee pravila za geometrijske kalkulacije i konstrukcije i koje ih ilustriraju primjerima.<\/span><\/p>\n Rani arapski geometrijski rad, ili radije, rad sa velikim geometrijskim dijelom, jest rad Muhameda Ibn Muse al-Horezmija. Sa obzirom na geometriju zna\u010dajan je ODJELJAK O MJERENJU, BAB AL-MISAHA. To je najraniji poznati arapski tekst gdje je algebra aplicirana kako bi se razrije\u0161ili geometrijski problemi kao, na primjer, kako izra\u010dunati sa pitagorejskim propozicijama visinu trokuta ako su date njegove stranice. Hero iz Aleksandrije u svojoj METRICA razrje\u0161avao je sli\u010dan problem ali na druga\u010diji na\u010din. Sve ovo zajedno sa ostalim pravilima i metodama za rje\u0161avanje kvadrati\u010dnih jednad\u017ebi svjedoci da je arapska geometrija prihvatila helenisti\u010dku kao i ostale ideje starih Grka. Tako\u0111er ovdje treba spomenuti i utjecaj Arhimeda ciji je rad MJERENJE KRUGA uveden u Kinu preko kineskog astronoma Cang Henga i kasnije u Indiju preko indijskog astronoma Brahmagupta i astronoma Arjabhata.<\/p>\n Mnogi arapski manuskripti o aritmetici i algebri uklju\u010duju dijelove sli\u010dne al-Horezmijevom Odjeljku o mjerenju. Abu-al-Vafa koji je djelovao krajem desetog stolje\u0107a raspola\u017ee velikim brojem geometrijskih radova u svojim aritmeti\u010dkim raspravama kao sto je KNJIGA O ONOM STO JE NUZNO ZA PISARE i knjiga ZAPOSLENI I OSTALI U ZNANOSTI ARITMETIKE. U usporedbi sa al-Horezmijem autor je dodao nove momente jednim dijelom posu\u0111ene od gr\u010dkih i indijskih izvora. Ovaj dio al-Vafine knjige direktno granici sa geometrijskom sekcijom rada pod naslovom ONO STO JE DOVOLJNO U ZNANOSTI ARITMETIKE od al-Karajia. Ili kako to djelo ima naslov na arapskom: AL-KAFI FI ILM AL-HISAB.<\/p>\n Apliciraju\u0107i elementarne geometrijske konstrukcije kako bi rijesili numeri\u010dke kvadrati\u010dne jednad\u017ebe i uvode\u0107i algebarske metode kako bi izra\u010dunali geometrijske kvantitete, muslimanski su matemati\u010dari stvorili jednu vrstu mosta koji je sada povezivao algebru sa geometrijom. Ovaj rad proslije\u0111en je sve do 17 stolje\u0107a, a matemati\u010dari kao na primjer Omer Hajam i Saraf al Din al-Tusi posebno, anticipirali su mnoge ideje koje ce se pojaviti u Europskoj znanosti od 17 stolje\u0107a nadalje.<\/p>\n Svako dru\u0161tvo onog vremena bilo je okupirano sa geometrijskim konstrukcijama nu\u017enim za mjerenje povr\u0161ina zemlje i tako\u0111er sa geometrijskim kalkulacijama. U ovim konstrukcijama zategnuti konopac igrao je istu ulogu kakvu danas ima na primjer ravnalo i \u0161estar. Prema legendi egipatski harpedonapts, a to su osobe koje nate\u017eu konopac uvele su Demokrita u geometriju. Prema svjedo\u010danstvima indijskih Sulbasutras, nategnuti konopac uziman je za konstrukciju oltara.<\/p>\n Grci pripisuju izum sestara Talesu. Euklid u svojim Elementima uspostavlja svoje konstrukcije upravo ravnalom i \u0161estarom. U \u010detvrtom stolje\u0107u prije nove ere Grci po\u010dinju uzimati instrumente za konstrukciju kubi\u010dnih iracionaliteta, posebno NEUSIS, a to je ravnalo s dvije markirane to\u010dke. I to je bilo ravnalo kojim je Arhimed u svojim LEMMAS rje\u0161avao kubi\u010dne jednad\u017ebe. Stari su Grci uzimali kutomjer kako bi rije\u0161ili probleme geometrijski ili kako bi konstruirali neki segment ili kut. Na primjer, u \u010detvrtom stolje\u0107u prije nove ere Menachmus aplicira koni\u010dku sekciju kako bi duplicirao kub. U drugom stolje\u0107u prije nove ere Nicomedes i Diocles uvode konhoid i cisoid za iste svrhe. I jo\u0161 su Hipija iz Elisa, Dinostratus i Arhimed razmatrali sli\u010dne probleme koji su problemi posebno studirani kasnije u modernoj Europskoj znanosti.<\/p>\n U arapskim manuskriptima koji su doprli do nas postoje mnoge instancije gdje je koni\u010dka sekcija uzeta za konstrukciju segmenata i kutova. Me\u0111utim, ne postoji evidencija o sli\u010dnim ili istim mjernim instrumentima. Pa ipak \u0161panjolski Jevrej Alfonso u svojoj raspravi MEJASSER AGAB pisanoj u 14 stolje\u0107u, pod jakim utjecajem muslimanskih, matemati\u010dara uzima konhoid za konstrukciju i mjerenje kutova.<\/p>\n Tabit Ibn Kora posvetio je dva svoja rada problemima geometrijske konstrukcije . U radu RASPRAVA O DOKAZU ili RISALA FI AL-HUJA AL-MANSUBA ILA SUGROT FI AL-MUSALA VA GUTRIHI on rje\u0161ava problem kako odsje\u0107i kvadrat konstruiran na hipotenuzi pravokutnog trokuta. U svojoj KNJIZI O KONSTRUKCIJI SOLIDNIH FIGURA SA CETRNAEST LICA ZAPISANOJ U ZADANOJ SFERI isti autor razmatra specijalnu konstrukciju polihedrona ograni\u010denog sa 6 kvadrata i 8 eguilateralnih trokuta.<\/p>\n Dvije knjige posebno su posve\u0107ene geometrijskoj konstrukciji i to je KNJIGA DUHOVNIH BISTRIH TRIKOVA I MISTERIJA PRIRODE PRIKAZANO NA DELIKATNIM GEOMETRIJSKIM FIGURAMA koja se pripisuje filozofu Abu Nasir al-Farabiju i KNJIGA O TOME STO JE POTREBNO TRGOVCU IZ GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE od Abu al-Vafe. Ovaj drugi rad gotovo kompletno inkorporira prvi. Posve slu\u010dajno, pojam HIJAL koji je u naslovu ovih knjiga i kojem je zna\u010denje “bistar trik” tako\u0111er je bio primjenjivan za mehaniku, posebno za doktrinu mehanizama i automatske opreme. Dok je diskutirao aritmeti\u010dke probleme al-Farabi je uzeo ovaj pojam kako bi denotirao algebru i uzimaju\u0107i u obzir trikove u geometriji on zapravo misli na UMJETNOST geometrijske konstrukcije.<\/p>\n Indijska tradicija i tradicija indijskih Sulbasutras uticala je zna\u010dajno na ove dvije rasprave dok je knjiga FILOZOFIJA ARAPA ili FAJLASUF AL-ARAB koju je napisao Dagub Al-Kindi predstavljala vezu ove tradicije al-Farabija i Abu Al-Vafe na drugoj strani. Al-Kindijev rad je izgubljen, ali arapski povjesni\u010dar al-Gifti opisao je njegovu KNJIGU O KONSTRUKCIJI FIGURA, KNJIGU O PODJELI TROKUTA I \u010cETVEROKUTA i KNJIGU O PODJELI KRUGA NA TRI DIJELA. Ibrahim Ibn Sinan Ibn Thabit ,unuk Tabit Ibn Kore, u svojoj KNJIZI O KONSTRUKCIJI TRI SEKCIJE konstruirao je parabolu, elipsu i hiperbolu. Al-Hasan, jedan od Banu Musa brace u svojoj KNJIZI O OBLIM FIGURAMA konstruirao je elipsu bas kao sto vrtlar u na\u0161em vremenu priprema elipti\u010dki oblikovano cijece. Konopac je nategnut izme\u0111u dva kol\u010di\u0107a a ovi su opet nategnuti oko tre\u0107eg. Ova procedura bazirana je na modernoj definiciji elipse prema kojoj je suma dva radijus vektora u bilo kojoj to\u010dki pripadaju\u0107e elipse konstantna.<\/p>\n Ovdje tako\u0111er treba spomenuti i Vajdan al-Kuhija koji je razvijao specijalne instrumente, al-birkar al-tam, perfektni \u0161estar kako ih je zvao, za kontinuiranu konstrukciju koni\u010dnih sekcija, zatim Ibn Sahla, matemati\u010dara iz Bagdada, koji je konstruirao mehani\u010dke naprave za crtanje koni\u010dnih sekcija, zatim Marokanca al-Hasan al-Marakusija koji je \u017eivio u Kairu,a koji je svoj napor usmjerio prema konstrukciji i aplikaciji astronomskih instrumenata na geometrijske konstrukcije sto je sve oblikovalo fundamente za dalji razvoj geometrijske znanosti u muslimanskom svijetu, dakle, za dalji razvoj geometrije koja \u0107e poprimiti nove i originalne oblike i izvr\u0161iti sudbonosne uticaje na tokove matemati\u010dke znanosti u modernoj Europi.<\/p>\n Hvala! 15.02.2001.<\/em><\/p>\n \u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2013<\/p>\n Zlatan Gavrilovi\u0107 Kova\u010d<\/strong><\/p>\n Zlatan Gavrilovi\u0107 Kova\u010d porijeklom iz Hercegovine, ro\u0111enjem Dubrov\u010danin, a\u00a0 odgojem Zagrep\u010danin ro\u0111en je u Dubrovniku 25 sije\u010dnja 1959 godine.<\/p>\n \u010cetiri razreda Preparandije poha\u0111a u Dubrovniku\u00a0 a kasnije \u0161kolu nastavlja u Splitu. Diplomira pomorsku \u0161kolu u Splitu u svojstvu poru\u010dnika trgova\u010dke mornarice 1977. godine. Studij filozofije i sociologije otpo\u010dinje u Zadru 1978. godine a iste godine nastavlja u Zagrebu. Diplomirao je na ovim odsjecima 1986 godine.<\/p>\n Filozofsku disertaciju obranio na Sveu\u010dili\u0161tu u Sarajevu 1989 godine sa tezom Filozofske pretpostavke suvremene znanosti.<\/p>\n Glavni je i odgovorni urednik novine zagreba\u010dkog\u00a0 Sveu\u010dili\u0161ta \u201cStudentski list\u201d 1982-83, \u010dasopisa za teoretska pitanja \u201cPitanja\u201d 1984-85, klini\u010dki je sociolog psihijatrijske bolnice Vrap\u010de u Zagrebu od 1990-94.<\/p>\n Koncem iste godine sa porodicom emigrira u Australiju. Suradnik je brojnih australskih radio postaja na\u00a0 hrvatskom jeziku i bosanskom jeziku. Objavljivao je\u00a0 svoje radove u nekih tridesetak\u00a0 novina i \u010dasopisa u sedam gradova i \u010detiri zemlje.<\/p>\n Tako\u0111er je suradnikom hrvatskih dnevnih portala koji objavljuju radove iz podru\u010dja knji\u017eevnosti i politike.<\/p>\n \u017divi i radi u Adelaideu u Australiji.<\/p>\n Kontakt:\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n E-mail: zlatan.g@adam.com.au<\/p>\n <\/p>\n \u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2013<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/017.jpg\")
<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/003a.jpg\")
<\/p>\n