PROSLOV\u00a0KNJIGE – “HINKO GUDAC U POTRAZI ZA SVETIM GRALOM”<\/strong><\/p>\nRazmi\u0161ljaju\u0107i o naslovu ove knjige kojom \u017eelim predstaviti HINKA GUDCA kao\u00a0jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih nadrealista, izabrao sam nedvojbeno\u00a0intrigantan naslov, naslov koji opisuje potragu za ne\u010dim \u0161to u stvarnom \u017eivotu\u00a0mo\u017eda ni ne postoji. A upravo to, to traganje za nepoznatim, mo\u017eemo vidjeti u\u00a0Gud\u010devim slikama, ukoliko ulo\u017eimo dovoljno truda za detaljno upoznavanje\u00a0s njegovim djelom.<\/p>\n
Moje prvo predstavljanje Hinka Gudca publici nakon njegove smrti na izlo\u017ebi u\u00a0Zagrebu bilo je – Hinko Gudac – Hrvatski Salvador Dali; naime promatraju\u0107i\u00a0njegove slike nai\u0161ao sam na tragove velikog Salvadora Dali-a, meni najdra\u017eeg,\u00a0a za neke i najve\u0107eg slikara na\u0161eg vremena. Me\u0111utim, nakon \u0161to sam prou\u010dio\u00a0radove inih velikih slikara nadrealizma, uspore\u0111uju\u0107i ih s radovima Hinka Gudca,\u00a0zapazio sam u Gud\u010devim slikama i utjecaje; svojedobno njegovog u\u010ditelja u\u00a0Parizu velikog Georgia de Chirika, oca nadrealizma, te Marca Chagala i Yves\u00a0Tanguya. Dakako, osje\u0107ao se tu i utjecaj manje poznatih slikara nadrealizma.<\/p>\n
Na\u017ealost, u doba svojega stvaranja Hinko Gudac je bio vi\u0161e predstavljan kao\u00a0impresionist (imao je Gudac i impresionisti\u010dkih slika), no sigurno je, kako su\u00a0njegove impresionisti\u010dke slike od mnogo manjeg zna\u010daja od njegovih\u00a0nadrealisti\u010dnih izra\u017eaja, pogotovo, kad se ima na umu, kako je Hrvatska premalo\u00a0zastupljena u nadrealisti\u010dkim izra\u017eajima. Od posebnog je zna\u010daja za Gudca kao<\/p>\n
nadrealistu mi\u0161ljenje najzna\u010dajnijeg hrvatskog povjesni\u010dara poslije II svjetskog\u00a0rata utemeljitelja poslijeratne povijesti hrvatske umjetnosti Dr. Grge Gamulina\u00a0koji je Hinka Gudca digao na pijedestal hrvatskog nadrealizma smatraju\u0107i ga\u00a0najzna\u010dajnijim hrvatskim nadrealistom. Mogli bismo slobodno re\u0107i, kako je Hinko\u00a0Gudac poznatiji u inozemstvu nego u svojoj domovini. Veliki broj njegovih slika\u00a0nalazi se u New Yorku, Parizu i Beogradu.<\/p>\n
Mnogo je rije\u010di u ovoj knjizi napisano, kako bi se \u0161to bolje ocrtao kako lik, tako\u00a0i djela Hinka Gudca. Za mene je njegova slikarska veli\u010dina neupitna, no istaknuo\u00a0bi, jo\u0161 dvije osobine koje mu po mojem mi\u0161ljenju daju dodatnu vrijednost.<\/p>\n
Prvo, Gudac je jedinstven u svom stvaranju i zato je lako prepoznatljiv. Drugo,\u00a0izuzetna vrijednost njegovih slika je ta tzv. \u201evrijednost drugog pogleda””.\u00a0Naime, u Gud\u010devim slikama sam svaki puta kad sam ih pozorno gledao otkrivao\u00a0ne\u0161to novo i one su mi se svaki slijede\u0107i put sve vi\u0161e svi\u0111ale, \u0161to mislim, da\u00a0je karakteristika velikih slikara.<\/p>\n
Nesumnjivo je, kako je te\u017eak \u017eivotni put i hendikep sluha ostavio na Gudcu i\u00a0njegovim slikama neizbrisiv trag. Tim vi\u0161e danas trebamo cijeniti njegove\u00a0radove. Treba istaknuti, kako je jedna od osnovnih Gud\u010devih karakteristika, koju\u00a0zapa\u017eamo promatraju\u0107i njegove slike, njegova opsjednutost sa brojem tri, koja\u00a0se mo\u017ee zapaziti u gotovo svakoj slici. Nebeski broj tri, baziran na Svetom<\/p>\n
trojstvu prote\u017ee se kroz \u010ditav ljudski vijek (nebo, zemlja, voda; tijelo, du\u0161a,\u00a0duh; ro\u0111enje, \u017eivot, smrt; pakao, \u010distili\u0161te, raj; pro\u0161lost sada\u0161njost, budu\u0107nost\u00a0i etc.). Nije zato slu\u010dajno, \u0161to kod Gud\u010devih slika kad brojimo prisutne likove\u00a0nailazimo na broj tri.<\/p>\n
Primjerak monografije o Hinku Gudcu autorice Marine Bari\u010devi\u0107 gotovo sam\u00a0uvijek nosio sa sobom glede posjeta poznatim svjetskim muzejima, kako bi\u00a0mogao njegove slike \u0161to bolje uspore\u0111ivati sa slikama svjetski poznatih\u00a0nadrealista. Tako sam za vrijeme boravka u Los Angelesu, posjetio i poznati\u00a0muzej Paul Gettija, gdje sam se upoznao s jednim od kustosa muzeja i pokazao\u00a0mu monografiju Hinka Gudca koju sam imao sa sobom.<\/p>\n
Odmah ju je vrlo pomno pregledao i jako mu se dopala, te je upitao, bi li mogao\u00a0za potrebe muzeja dobiti primjerak knjige. Dakako, poklonio sam mu primjerak\u00a0koji sam imao sa sobom. Kustos mi se zahvalio na daru, da bih nekoliko dana\u00a0nakon povratka iz Amerike primio pismo u kojem mi se stru\u010dna slu\u017eba muzeja\u00a0zahvaljivala na poklonu, uz obavijest, kako je ova knjiga u\u0161la u zbirku Muzeja\u00a0Paul Getty.<\/p>\n
Hinko Gudac je zapravo zorni primjer, kako je u slikarstvu, kao i u nekim inim\u00a0granama dru\u0161tvenog \u017eivota (primjer sport i sl.) va\u017eniji jaki marketing od stvarne\u00a0(u ovom slu\u010daju slikarske) veli\u010dine. Me\u0111utim, vratimo se obrazlo\u017eenju na\u0161ega\u00a0naslova. Slike Hinka Gudca osim \u0161to obiluju zanimljivim kompozicijama imaju i\u00a0odre\u0111enu dubinu, dubinu tipi\u010dnu za sva neistra\u017eena podru\u010dja, i zbog toga sam u\u00a0tra\u017eenju \u0161to prikladnijeg naslova za predstavljanje njegova lika i djela izabrao\u00a0naslov – HINKO GUDAC U POTRAZI ZA SVETIM GRALOM, u uvjerenju, kako bi taj\u00a0naslov mogao zainteresirati mnoge i motivirati ih, da slikama Hinka Gudca\u00a0posvete punu pa\u017enju. A temeljni smisao ove knjige je upoznavanje \u0161to ve\u0107ega\u00a0broja ljubitelja umjetnosti sa djelima ovoga vrhunskog slikara.<\/p>\n
Na zadnjoj izlo\u017ebi Hinka Gudca odr\u017eanoj u Galeriji Kristofor Stankovi\u0107 u Zagrebu,\u00a0glede stogodi\u0161njice njegova ro\u0111enja, u popratnom je katalogu kori\u0161ten kao\u00a0naslov izlo\u017ebe tekst – STVARNOST SNA. Ovo je ustvari naziv jedne od najboljih,\u00a0a meni najdra\u017eih njegovih slika. Taj naslov bi tako\u0111er bio vrlo prikladan kao\u00a0naslov ove knjige. Ipak, odlu\u010dio sam se za naslov – HINKO GUDAC U POTRAZI\u00a0ZA SVETIM GRALOM kao adekvatniji i potpuniji.<\/p>\n
I evo, knjiga u kojoj je predstavljen niz radova Hinka Gudca, a u kojoj su\u00a0prikazane sve vrste tehnika kojima se on slu\u017eio, sada je pred Vama. \u017delja mi je,\u00a0da listaju\u0107i stranice knjige, u\u017eivate, kako u knjizi, tako i u Gud\u010devim slikama.<\/p>\n
Vladimir Biondi\u0107<\/em><\/p>\n—————<\/p>\n
PROLOG KNJIGE “ZA DOM I DOMOVINU – UVIJEK”<\/strong><\/p>\n\u0160to bismo kazali o ovoj zbirci pjesama, koju je Vladimir Biondi\u0107 djelomi\u010dno napisao i djelomi\u010dno sabrao od drugih poznatih i nepoznatih autora po kriteriju – domoljubnosti. Ni\u0161ta neobi\u010dno, osim \u010dinjenice, da kod gospodina Biondi\u0107a, romanopisca i pjesnika, domoljublje ima kultnu vrijednost, kao neupitnost, kao najve\u0107a svetost, kao ne\u0161to za \u0161to se treba \u017ertvovati, jer je ono samo po sebi plemenitost. Za njega je domoljublje ideal kojem su pod\u010dinjeni, ali ne i podcijenjeni, svi drugi ideali s kojima se \u010dovjek u ovozemnom \u017eivotu susre\u0107e.<\/p>\n
Za pripadnike brojnih naroda u svijetu, koji nemaju martirij i povijest punu \u017ertava, ovakav stav autora ili koautora bio bi posve nerazumljiv, pa i neshvatljiv. Ali pjesnik Vladimir Biondi\u0107 svom dubinom svoje du\u0161e prti breme narodnih muka koje je kroz svoju trinaest stoljetnu povijest na ovim prostorima njegov hrvatski narod pretrpio, i jo\u0161 uvijek trpi. Zapravo cijelim svojim \u017eivotom, skupa s nama, bio je svjedok jednog od najtragi\u010dnijih razdoblja u povijesti njegovog naroda. I on svojim primjerom pokazuje da je potpunoma plemenit i osje\u0107ajan \u010dovjek, jer se ta patnja duboko urezuje u njegovu du\u0161u da ju osje\u0107a kao osobnu patnju. Jer nad povijesnom sudbinom Domovine proplakale bi i stijene, kamo li ne bi osje\u0107ajan, senzibilan i domoljubiv \u010dovjek poput Vladimira.<\/p>\n
Knjiga je podijeljena u tri dijela: Prvi dio autorove domoljubne pjesme koje se kre\u0107u u rasponu od posvete suvremenoj Hrvatskoj i njenoj legendarnoj borbi u Domovinskom ratu, preko pjesama o hrvatskim povijesnim junacima i velikanima i velikim domoljubima koji su svoju ljubav prema domovini naj\u010de\u0161\u0107e puta nesebi\u010dno pokazali vlastitom juna\u010dkom \u017ertvom, potom pjesmama koje pjevaju o ljepoti pojedinih gradova, pa sve do lirskih pjesama posve\u0107enih bliskim osobama.<\/p>\n
Drugi dio obuhva\u0107a nekoliko autorovih pjesama koje su po svojoj tematici i izri\u010daju najbli\u017ee refleksivnoj poeziji.<\/p>\n
Slijedi tre\u0107i dio zbirke – Ovdje se radi o kolekciji domoljubnih pjesma iz dalje ili bli\u017ee povijesti poznatih i nepoznatih autora. Vrijednost ovog dijela zbirke je i u \u010dinjenici da su u njoj sabrane i poznate, ali i nekoliko gotovo nepoznatih domoljubivih pjesama, ili barem nepoznatih \u0161iroj \u010ditala\u010dkoj populaciji.<\/p>\n
Ideal kao domoljublje, ili domoljublje kao ideal nije svojstveno samo na\u0161em pjesniku Biondi\u0107u. To domoljublje nalazimo kod brojnih pjesnika poniru\u0107i duboko u narodnu povijest, od neimenovanih narodnih guslara koji su ga iskazivali kroz narodne pjesme, preko pjesnika \u010dije je pjesme uvrstio u ovu zbirku, sve do ponekog pjesniku – Biondi\u0107u \u017eivog suvremenika i prijatelja.<\/p>\n
Nije lako biti domoljub, to nije bilo lako nikada u povijesti hrvatskog naroda, pa ni danas, pa makar to nekome neupu\u0107enom ne znam kako apsurdno zvu\u010dalo. I danas se domoljublje iskazuje vi\u0161e \u0161aptom nego gromoglasno, vi\u0161e du\u0161om nego tijelom, vi\u0161e mi\u0161lju nego javnim pjevom pjesme. Domoljublje se iskazuje gotovo u potaji, nejavno ili polu javno, ponekad i stidljivo, sramljivo kao da se radi o \u010dinu izdaje domovine, a ne o \u010dinu plemenitosti iskazivanja ljubavi prema njoj.<\/p>\n
Za domoljublje kao da jo\u0161 nije stiglo tehnolo\u0161ki moderno doba. Njega nema na TV ekranima, na radio postajama, vrlo ga je malo i na nosa\u010dima zvuka, a da o dnevnim ili tjednim tiskovinama i ne govorimo. Ima ga tek u ponekoj knjizi kojoj nikada nema mjesta u izlogu, u ponekom vjerskom glasilu, ponekom blogu na Internetu – jer po suvremenoj i neoliberalnoj prosudbi ono je nazadno, konzervativno, nacionalisti\u010dko, ukratko anakrono jer pripada nekom drugom vremenu, nekom drugom svjetonazoru kojeg smo davno nadi\u0161li. Domoljublje je i prepreka za ulazak u EU, njemu definitivno tamo nema mjesta, barem ne onom hrvatskom.<\/p>\n
Upravo zato, upravo zbog toga, i upravo po-radi toga ova domoljubna zbirka Vladimira Biondi\u0107a sada, u ovom dru\u0161tvenom mraku, vi\u0161e svijetli poput svjetlosti lampe koja se bolje, ja\u010de i dalje vidi po no\u0107i nego li po danu.<\/p>\n
Mile Prpa<\/em><\/p>\n <\/p>\n
<\/p>\n
—–<\/p>\n
Uredio i obradio: Nenad Grbac<\/p>\n
————————<\/p>\n
Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present<\/p>\n
Sadr\u017eaj ove stranice nije dopu\u0161teno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Predstavljamo vam pisce i knji\u017eevnike te njihova djela, koja\u00a0mo\u017eete\u00a0besplatno preuzeti s portala www.digitalne-knjige.com: \u2014\u2014\u2014\u2013 Vladimir Biondi\u0107 ———– Bilje\u0161ka o piscu: Vladimir Biondi\u0107 ro\u0111en je 26.12.1938. godine na Su\u0161aku. (prema mati\u010dnim knjigama kao datum ro\u0111enja upisan je 02.01.1939.). Tvrdoglav i samosvjestan sa svim jar\u010devim karakteristikama (znak u kojem je ro\u0111en), uvijek je ostajao pri svome. Spreman […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4585,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[696],"class_list":["post-4584","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-predstavljamo-vam-pisce-i-knjizevnike","tag-predstavljamo-vam-pisce-i-knjizevnike-vladimir-biondic"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4584","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4584"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4584\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4585"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4584"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4584"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/digitalne-knjige.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4584"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2019\/02\/032.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2019\/02\/032a.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2019\/02\/032b.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2019\/02\/032c.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2019\/02\/032d.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/Image7.jpg\")
<\/p>\n