![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/008.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Uvod \u2013 predgovor<\/strong><\/p>\n Ogledalo zamagljeno od zuba vremena baca odsjaj sunca na moj stol pun razbacanih papira ispisanih mojim pomalo ne\u010ditkim rukopisom. Zaljubljenik sam u Mu\u0107 i sve \u0161to je mu\u0107ko, kao i u Zagoru. Kao neki kroni\u010dar u fokusu mojih zabilje\u017ebi naj\u010de\u0161\u0107e su mi bile teme i doga\u0111aji iz Mu\u0107a i okolice. Nastojao sam zabilje\u017eiti pro\u0161li \u017eivot ovog kraja, pi\u0161em kako znam, ali to\u010dno onakvu kakva je bila da brojni doga\u0111aji i tradicija Mu\u0107a ne padnu u zaborav. Emocionalno sam povezan s kamenitom Dalmatinskom zagorom kao rodnim krajem koji me motivira u radu. Samouki sam pisac, fotograf, autor i urednik i kona\u010dno sam dovr\u0161io jo\u0161 jednu knjigu koju sam nazvao “Mu\u0107 ili \u017divot”. U knjizi je dosta fotografija i materijala koje sam neumorno prikupljao i napisao. Puno je entuzijazma i energije ulo\u017eeno u ovaj projekt. Svaki kroni\u010dar iza sebe \u017eeli ostaviti trag kojim \u0107e obogatiti i sa\u010duvati neku tradiciju.<\/p>\n Svoj skromni istra\u017eiva\u010dki rad \u017eelio sam sa starim fotografijama preto\u010diti u jo\u0161 dvije knjige. Knjiga je spoj pri\u010da, zanimljivosti, izreka, poslovica, informacija, doga\u0111aja iz \u017eivota mu\u0107kog kraja, njegove pro\u0161losti i sada\u0161njosti. Na knjizi sam radio s\u00e2m, uz nekoliko suradnika i to je veliki posao koji se ne mo\u017ee napraviti bez ljubavi prema Mu\u0107u. Ja i Mu\u0107 se volimo javno, a brat su dobrovoljni vatrogasci. Stara ljubav prema Mu\u0107u te\u010de s o\u010deva oca na sina i njegova sina pa na sina od mog sina kojem se poku\u0161ava usaditi sjeme ljubavi da postane \u010dovjek s du\u0161om. Ja sam \u010dovjek prosje\u010dnog dometa kojeg ponekad varaju lipim (lijepim) obe\u0107anjima, a kad izblijede, nastane neveseli \u017eivot kroz \u0161kuri ton atmosfere \u017eivotnih \u0161krabotina.<\/p>\n Zaokupljen istinom i smislom postane\u0161 zami\u0161ljen i neraspolo\u017een pa ispada da mi je siva boja u du\u0161i. Mu\u0107 je moje proklestvo ne mogu ga se otresti ni pogledom ni olovkom. Volim mu\u0107ki kraj i radujem se svakom pomaku nabolje, ali i ukazujem i na propuste. Volio sam biti sudionik svih dru\u0161tvenih i kulturnih zbivanja u Mu\u0107u i \u0161ire, ali godine \u010dine svoje, polako se umaram, volim mir. Ja sam nepopravljivo obilje\u017een i vezan ovim podnebljem. Mjesto ili udrugu \u010dine ljudi, a posao odrade radnici koje vodi srce. Mo\u017ee nas \u017eivot bilo kamo odvesti, u mislima \u0107emo tebe, Mu\u0107u, povesti. Ova knjiga \u0107e zasiguro imati svoje manjkavosti, ali bolja je ikakva, nego nikakva. Pograbljao sam s brda i dola da ne odnese vitar.<\/p>\n Ostalo neka pograbljaju drugi.<\/p>\n Nik\u0161a \u0106ulum<\/em><\/p>\n ————-<\/p>\n 1 – Povijest Mu\u0107a<\/strong><\/p>\n Mjesto Mu\u0107<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong>Oj, Mu\u0107-e moj, zagorski kameni bisere, blago onom tko te stvori i u njemu se rodi i korijene u njemu pusti. Mjesto Mu\u0107 je od davnina bilo centar Dalmatinske zagore u trokutu Klis-Sinj-Drni\u0161 te je od davnina bilo sjedi\u0161te svih dr\u017eavnih ureda i uprava. Krov op\u0107ine Mu\u0107 je planina Svilaja koja dose\u017ee 1.508 m\/nv.<\/p>\n S druge strane je planina Mose\u0107 visoka 843m\/nv koja je balkon Mu\u0107a. Planine \u010dine veli\u010danstven, ali pomalo negostoljubiv pogled na sebe. To je mjesto gdje ple\u0161e jugo preko planine Mose\u0107 i bura preko planine Svilaja. Visoke planine \u010dine veli\u010danstven, ali pomalo negostoljubiv pogled na sebe. Sunce i Mjesec vas miluju i tje\u0161e,a ti\u0161ina pri\u010da svoju pri\u010du.<\/p>\n Mjesto Mu\u0107 je op\u0107insko mjesto koje je od davnina bio sjedi\u0161te svih dr\u017eavnih ureda i uprava u ovom dijelu Dalmatinske zagore u trokutu, Klis-Sinj-Drni\u0161. Op\u0107ina Mu\u0107 je povr\u0161ine 210 km2<\/sup>, a nalazi sena 450 m\/nv u kojoj ima 184 prezimena sa 3.461 stanovnika (popis iz 2021.)<\/p>\n Poneki obi\u010dni ljudi su istra\u017eivali povijest ovog kraja u granicama svojih mogu\u0107nosti, kroz usmenu predaju i obi\u010dne zapise. Bilje\u017eili su sve njima interesantno kroz njihova doga\u0111anja, a posebno pri\u010de svojih predaka, a i \u0161ire.Istra\u017eivanje povijesti jednog mjesta ili kraja nije poziv ili zanimanje, nego i ljubav pojedinca.To je \u017eivotni put i teret koji svatko nije spreman ponijeti na svojim le\u0111ima.<\/p>\n \u00a0O Mu\u0107u<\/strong><\/p>\n Ime Mu\u0107, pretpostavlja se po nekima, nastalo je iz latinske posu\u0111enice i mjesto da je nastalo u starohrvatsko doba. Ime se ve\u017ee za gomilu, mu\u0107-hrpa kamenja, mu\u0107-hrpa pijeska, mu\u0107-hrpa zemlje, mu\u0107-hrpa grana i sli\u010dno. Mu\u0107 se spominje u Leopoldovoj povelji 1587., a Mu\u0107ko polje je po povjesni\u010darima povezano sa starohrvatskom \u017eupom Zminom, a od 1078. Papa Ivan VIII. blagoslovio je 879. kneza Branimira, sav hrvatski narod i zemlju, \u0161to je potvrda pripadnosti Katoli\u010dkoj crkvi i vjeri u Boga. Godine 1871. don Mijo Jerko Grani\u0107, s narodom, prilikom kopanja temelja za novu crkvu svetog Petra u Gornjem Mu\u0107u, prona\u0161li su natpis u tri dijela od kneza Branimira iz 888., a \u0161to je potvrda da je crkva izgra\u0111ena te godine. Naknadno su otkrivena jo\u0161 dva ulomka od Branimirova natpisa.<\/p>\n Zbog velikih osvaja\u010dkih ratova u povijesti, Mu\u0107 nije nikad bio potpuno nenaseljen, usprkos svim seobama i promjenama stanovni\u0161tva. Bilo je posljedica da se jedno pleme pretvaralo u drugo pleme gubitkom svog imena. Mjesto Mu\u0107 je naselje u dva reda, smje\u0161teno uz sjeverni dio mu\u0107kog polja kojeg presijeca dr\u017eavna cesta Drni\u0161-Split.<\/p>\n ————<\/p>\n 2 – Starija povijest<\/strong><\/p>\n Strani osvaja\u010di i vladari<\/strong><\/p>\n Ovaj na\u0161 cijeli zagorski prostor s jako kamenitim obilje\u017ejem i malim koli\u010dinama izvora vode bio je od davnina naseljavan ljudima od Ilira i Dalmata. Borili su se za svoj opstanak u ovim te\u0161kim prostorima i za svoje napa\u0107ene obitelji. Sve te borbe za opstanak je prisiljavalo ljude da sa svojim obiteljima potra\u017ee \u017eivot izvan svog mjesta boravka. Te prve migracije stanovni\u0161tva su potakle mije\u0161anje stanovni\u0161tva iz drugih prostora. Mu\u0107ki kraj Dalmatinske zagore je nekada bio ve\u0107i sto\u010darski kraj uz poljoprivredu kao jedina mogu\u0107nost \u017eivota i opstanka u ovom kamenjaru. \u017divjelo se jadno i skromno. Bilo je gladi i \u010destih sva\u0111a oko posjeda, kao i oko izvora vode koja su zna\u010dila pre\u017eivljavanje ljudima i njihovu blagu. Ljudi su svoje doma\u0107e \u017eivotinje zvali blago, jer su im zaista zna\u010dili kao najve\u0107e bogastvo, zato nikada nisu koristili izraz \u017eivotinje ili be\u0161tije. Svaka vlast, bilo \u010dija, narod je prisiljavala pla\u0107anjem ve\u0107ih poreza, prisilnim radovima i mu\u0161karce prisiljavala na voja\u010denje u njihovu vojsku.<\/p>\n Turske vojne formacije u\u0161le su u Dalmaciju davne 1463., a ve\u0107i zagorski dio su osvaja\u010di osvoili 1520. gdje je uspostavljena turska vlast<\/strong>. Ustrojem svojih tzv. oblasti zvanih Nahija (\u017dupa), kao i \u017eupa Zminje-Zminovo koja se u papirima spominje od 1083. i koja se odlaskom Turaka nazvala mu\u0107ko polje te mjesto Mu\u0107 kojem se pove\u0107alo stanovni\u0161tvo iz Bosne i Hercegovine. U popisu bosanskih sand\u017eaka 1528. spominje se ime Mu\u0107. Po\u010detkom 18. stolje\u0107a prestaje upotreba imena Zmina i ostaje ime Mu\u0107. Godine 1538. je palo i mjesto Neori\u0107 u turske ruke, a utvrdu zvanu Nehori\u0107 su branili slavni uskoci. Turci su postali glavni gospodari Dalmatinske zagore, od pada Klisa i Neori\u0107a.<\/p>\n Zbog velike nesigurnosti \u017eivljenja u ovom prostoru narod je bje\u017eao iz osvojenih mjesta pred Turcima u primorje ili su se smje\u0161tali po planinama Svilaje i Mose\u0107a te se tajno spu\u0161tali u dolinu i hvatali i ubijali Turke pru\u017eaju\u0107i tako otpor turskoj vlasti. Uskoci su se borili protiv Turaka, jer nisu mogli zaboraviti svu bijedu, nevolju i ubojstva koja su Turci nanijeli njima. Pogotovo za vrijeme mleta\u010dko-turskog rata koji se vodio od 1537. do 1540. Prazni prostor je popunjen prido\u0161lim stanovni\u0161tvom iz Hercegovine koji je bje\u017eao pred turskom najezdom. Turska vlast u zagori je uvela porez na prihod od zemlje zvani desetina, a kanap je mjera za prostornu veli\u010dinu zemlje, koja se davala na kori\u0161tenje. Pokoreni kr\u0161\u0107ani nazvani raja su morali davati uvedeni porez, u \u017eitu i blagu koji su morali nositi u tzv.dr\u017eavni anbar. Turski spahija je sve to nadzirao. Uveli su i druge namete narodu u ovom kraju, kao \u0161to su: porez na mlin, porez na udaju djevojaka i \u017eena udovica. Za kontrolu i provo\u0111enje svojih zakona formirali su svoj kontrolno provedbeni sustav od predstavnika zakona kao: – Liga je skup ljudi koju su \u010dinili svi ku\u0107ni starje\u0161ine, a sastajali su se radi neposluha naroda, kra\u0111e, utaje poreza i sl. – Glavar-Haramba\u0161a je osoba koja je upravljala selom i izvr\u0161avala naredbe vi\u0161ih vlasti. \u2013<\/p>\n Seoski sudac, je osoba koja je imala du\u017enost da izvje\u0161tava vi\u0161u vlast o neredima i da ih rje\u0161ava. – \u010cau\u0161i su osobe koje su bile ispomo\u0107 sudcima. \u2013 Tlaka je bila pandurska slu\u017eba za provo\u0111enje represije i sigurnosti teritorija vlasti. Bilo je vi\u0161e razli\u010ditih Tlaka, od: Javne, Osobne, Stvarne, Mje\u0161ovite, Vojne, Dr\u017eavne, Izvanredne, Prekomjerne Tlake i sl. Sve te Tlake su obuhva\u0107ale prisilni rad, represiju i kontrolu ljudi, stoke i dobara, a sve radi za\u0161tite vlasti, naplate poreza i zbog vojnih potreba i nova\u010denja ljudi. Uskoci su uspjeli vratiti \u0161iri mu\u0107ki kraj u svoje ruke 1612. Nakon te\u0161kih borbi u 17. stolje\u0107u od turske vlasti je oslobo\u0111en ovaj prostor. U na\u0161 kraj doselilo se novo stanovni\u0161tvo iz Hercegovine koje su pratili franjevci bje\u017ee\u0107i od ratova.<\/p>\n Na\u0161 dio stanovni\u0161tva se preselio u primorske krajeve. Ramski franjevci su 1686. u na\u0161e krajeve doveli ve\u0107u skupinu od oko 5000 doseljenika. To preseljenje vidljivo je po rodovima i prezimenima. \u017dupa Zminja je popisana po prezimenima, ro\u0111enjima, vjen\u010danjima i umrlima u \u017eupnoj mati\u010dnoj knjizi koja se \u010duva u povijesnom arhivu u Zadru. Mle\u010dani su se 1669. mirno odrekli Zagore da bi dobili primorska podru\u010dja. Granica je odre\u0111ena vrhom planine Kozjak 1671. zvana Nanijeva crta. Mu\u0107 je oslobo\u0111en od Turaka 1685. protjerav\u0161i osvaja\u010de iz mu\u0107kog kraja. Godine 1686. do\u0161lo je novo izbjeglo stanovni\u0161tvo iz Bosne pod vodstvom franjevaca. Mleta\u010dka vlast<\/strong> se 1688. u\u010dvr\u0161\u0107uje se u ovom kraju, a sva zemlja koju su Mle\u010dani osvojili ili dobili od Turaka progla\u0161ena je dr\u017eavnom i davana je korisnicima bogatih mleta\u010dkih podanika. Uprava je ostala sli\u010dna. Svako selo je imalo svog upravitelja kojeg je mleta\u010dka vlast zvala Kapetani koji su rje\u0161avali samostalno sve teku\u0107e probleme. Od 1709. do 1711. pravljen je Mleta\u010dki katastar zemlji\u0161ta u kojem je bilo vidljivo tko koristi zemlji\u0161te.<\/p>\n Mu\u0107 je katastarski pripao sinjskom Kotaru. Seljacima ovog zagorskog kraja nije se ni\u0161ta pobolj\u0161ao njihov polo\u017eaj u novom dr\u017eavnom ure\u0111enju gdje nije bio vidan boljitak. Jedan od mo\u0107nih mleta\u010dkih sunarodnjaka, bila je i obitelj Cambi koja je do\u0161la 1787. i dobila zemlju u mu\u0107kom plodnom polju s obvezom da sagradi kulu u Mu\u0107u za obranu od Turaka. U Mu\u0107u su imali svoj veliki dodijeljeni posjed do Drugog svjetskog rata. Mleta\u010dka vlast je propala 1797. pa je postalo bezvla\u0161\u0107e i teror po selima. Prva Austrijska vlast <\/strong>je trajala od 1797. do 1806. koja je uvela ne\u0161to reda u posjedima seljaka ovog kraja, nije mijenjala na\u010din vladanja nad narodom. Upravitelj, vladar, upravljao je cijelim selom i birao je suca izme\u0111u najpo\u0161tovanijih seljaka. Sva\u0111e i fizi\u010dki okr\u0161aji su se nastavili pa je glavaru sela stvaralo glavobolju i probleme i koji su se rje\u0161avali na sudu.<\/p>\n \u00a0<\/strong>Francuska vlast<\/strong> i njena uprava u\u010dinila je vi\u0161e reda u cijeloj Dalmaciji pa tako i na na\u0161em podru\u010dju. 1806. Francuzi su ukinuli dr\u017eavno vlasni\u0161tvo nad zemljom te proglasili zakupnike i u\u017eivatelje zemlji\u0161ta stvarnim vlasnicima koji su nastavili izrabljivati ljude zvani kmetovi. Njena uprava je 1830. napravila svoj elaborat katastra \u010destica kako bi se lak\u0161e provodile porezne represije. Nastupila je nova austrijska vlast <\/strong>i uprava u Dalmatinskoj zagori. Do 1838. napravljen je austrijski katastar koji je dao dosta podataka o na\u0161oj Zagori gdje su izra\u0111ene karte razgrani\u010denja svih okruga, kotara i op\u0107ina u to vrijeme, a sve prema pravednom rasporedu va\u017enih izvora vode, kako bi bili dostupni svima iz vi\u0161e okruga. S tim kartama stvorio se upisnik svih nekretnina, podaci o sastavu zemlji\u0161ta koja je zasijana kultura, povr\u0161ina zemlji\u0161ta, tko je vlasnik zamlji\u0161ta, ku\u0107a, broju obitelji, broju i vrsti blaga. Ta evidencija katastra je bila bitan pokazatelj promjena prezimena uslijed migracija stanovni\u0161tva ovog kraja. Seljaci su bili skepti\u010dni na svaku vlast pa su jedino vjerovali sami sebi i u svoj rad koji ih je ostavio na \u017eivotu u ovom kamenjaru. Svaka vlast, koja se postavi kao gospodar \u017eivota, gleda seljaka iskoristiti kroz prisilan rad i upitan opstanak na \u017eivotu, a sve kroz pri\u010de o boljem \u017eivotu.<\/p>\n Porezi su se i silom sakupljali po selima, jer nije bilo privatnih posjeda zemlji\u0161ta. Seljaci su zemlju samo koristili pa je 1806. bilo \u010destih pobuna i previranja oko tih posjeda. Seljaci su se opravdano bunili, jer su \u0161titili ono malo svoje sirotinje koju su prikupili tijekom godine, a koja se zvala ljetina. Od nje su morali dati “desetinu” dr\u017eavi, a posebno su bili kivni da moraju i\u0107i na javne radove, a pogotovo ne daj,Bo\u017ee, u rat. Namet zvani “travarina” bio je stari namet obveznog pla\u0107anja poreza za sve seljake koji su imali svoje blago, a sve radi ispa\u0161e dr\u017eavnih povr\u0161ina. To je uvedeno od rimskog doba koje se nastavilo kroz sve vlasti pa sve do biv\u0161e nove Jugoslavije. Glavnu ulogu provo\u0111enja tog zakona imali su poljari i lugari. Pobolj\u0161anjem katastarske evidencije o imovini po\u010delo se 1871. s kori\u0161tenjem posjedovnih listova o vlasnicima nekretnina. To je dalo malo vi\u0161e samopouzdanja \u010dovjeku seljaku s ovih prostora. Mu\u0107ki veleposjednik Cambi je 1878. se nagodio s svojim kmetovima da daju 1\/3 prihoda od zemlje i to sve do 1930. Te godine kmeti su bili oslobo\u0111eni od poreza i progla\u0161eni vlasnicima zemlje koju su obra\u0111ivali. Barokna kula od Cambia je pripala poljoprivrednom dobru, a od kule je napravljena sada\u0161nja zgrada biv\u0161e \u0161umarije.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nik\u0161a \u0106ulum<\/strong><\/p>\n Nik\u0161a \u0106ulum ro\u0111en je 02. prosinca 1958. u Splitu, u obiteljioca Filipa i majke Mare, ro\u0111ene Zoki\u0107. Zavr\u0161io je srednju \u0161kolu za elektro-instalatera telekomunikacija. Radio je u Smojinu velom mistu (Splitu), u HPT Split na raznim poslovima unutar HPT sustava uveseljavaju\u0107i i \u017ealoste\u0107i njegove mje\u0161tane, donose\u0107i vijest na ku\u0107ni prag kao po\u0161tijer (po\u0161tar). Radio je u HPT i u sustavu nov\u010dano platnog prometa i u po\u0161tanskoj carini sve do po\u010detka Domovinskog rata. Na po\u010detku Domovinskog rata 1991. dragovoljno se uklju\u010dio u obranu Domovine kroz postrojbe HV-a, a uz manji prekid sve do kraja rata.<\/p>\n Po zavr\u0161etku Domovinskog rata ostaje u Hrvatskoj vojsci kao djelatni narednik HV-a sve do umirovljenja. Za svoje ratne zasluge odlikovan je Spomenicom Domovinakog rata, Spomenicom Domovinske zahvalnosti, Medaljom “Ljeto ’95.” i Medaljom “Oluja ’95.” Svoju ljubav prema Dalmatinskoj zagori i volonterstvu preto\u010dio je kroz aktivno \u010dlanstvo u dobrovoljnom vatrogasnom Dru\u0161tvu Mu\u0107 u kojem je od 1979. kao jedan od glavnih utemeljitelja i gdje je bio prvi zapovjednik Dru\u0161tva. Dao je sebe kroz 45 godina aktivnog \u010dlanstva u DVD-u Mu\u0107 gdje je obna\u0161ao niz odgovornih du\u017enosti i to: zapovjednik DVD-a, predsjednik DVD-a, \u010dlan Nadzornog odbora, \u010dlan Zapovjedni\u0161tva, tajnik DVD-a i \u010dlan Upravnog odbora. Na svim du\u017enostima proveo je: 40 godina, 6 mjeseci i 24 dana.<\/p>\n Za svoj aktivni doprinos dobrovoljnom vatrogastvu odlikovan je: bron\u010danom vatr. Plamenicom, srebrenom vatr. Plamenicom, srebrenom vatr. Medaljom, zlatnom vatr. Plamenicom, zlatnom vatr. Medaljom i vatr. Spomenicom za 40 godina HVZ-a. Dobitnik je i posebnog priznanja za zasluge i posebnog priznanjem \u010dasti DVD-a Mu\u0107.<\/p>\n Autor jeknjige koju je nazvao “MU\u0106KA SPOMENICA” objavljene 2004. Autor je monografije dobrovoljnog vatrogasnog Dru\u0161tva Mu\u0107 nazvane “30. GODINA DVD-a MU\u0106” objavljene 2009. Redatelj, snimatelj i urednik je dokumentarnog filma DVD-a Mu\u0107 nazvanog “40 GODINA DVD-a MU\u0106” objavljen 2019. Kao sudionik Domovinskog rata umirovljeni je do\u010dasnik HV-e i HRVI. \u017divi u Donjem Mu\u0107u, op\u0107ina Mu\u0107.<\/p>\n Kontakt:<\/em><\/strong><\/p>\n e-mail:\u00a0niksa.culum@gmail.com<\/span><\/a><\/p>\n <\/p>\n —————————————–<\/p>\n <\/p>\n
\n![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/Image10.jpg\")
<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/Image9.jpg\")
<\/p>\n