![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/002.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Usud \u2013 1. ono \u0161to je unaprijed odre\u0111eno; sudbina, udes, kob 2. (Usud) mit. bi\u0107e iz narodne bajke koje odre\u0111uje \u010dovjekovu sudbinu (Ani\u0107 V., 1998)<\/em><\/p>\n \u00a0<\/em><\/strong>Naslov kompilacije (Usud) koji je upravo pred Vama sukladan je tradicionalnom lova\u010dkom pozdravu \u201eDobra kob\u201c. Prema Ani\u0107u (1998) usud i kob su sinonimi, tj. rije\u010di istoga zna\u010denja. Iako se radi o sinonimima me\u0111u koje spadaju i udes i sudbina za naslov je odabrana upravo rije\u010d usud koja sukladno autorovoj osobnoj percepciji ulijeva nadu da je Usud – mitsko bi\u0107e koje odre\u0111uje \u010dovjekovu sudbinu \u2013 na strani hrvatskoga lovstva.<\/p>\n Bez obzira na razli\u010ditost pojedina\u010dnih promi\u0161ljanja nedvojbeno je da se ulaskom u EU postavljaju novi\/druga\u010diji kriteriji politi\u010dkih, socijalnih, ekonomskih i inih odnosa u Republici Hrvatskoj. Dakako da \u0107e u tim promjenama proporcionalno sudjelovati i na\u0161e lovstvo. Neizvjesnost tih promjena dostatan je razlog za podvla\u010denje crte ispod u\u010dinjenoga kao i za pogled u retrovizor osobnog vizionarstva. Ponukan tom idejom autor je prikupio neke svoje \u010dlanke objavljene u lova\u010dkim \u010dasopisima (Lova\u010dki vjesnik, Dobra kob, Glas lova i ribolova) te ih u ovom sabranom izdanju nudi na uvid svekolikoj javnosti u tri poglavlja, tj. tri zasebne cjeline. U prvi dio su uvr\u0161teni \u010dlanci objavljeni do ulaska RH u Europsku uniju i naslovljen je 1.Usud hrvatskoga lovstva do ulaska u EU<\/em>. Drugi dio naslova 2.Usud hrvatskoga lovstva nakon ulaska u EU<\/em> obuhva\u0107a razdoblje od ulaska RH u EU do autorovog umirovljenja, a tre\u0107i naslova 3.Dodatak<\/em> od umirovljenja do dana\u0161njih dana. Kao niti onda kada su nastajali objavljeni \u010dlanci nisu niti naknadno lektorirani niti stru\u010dno recenzirani. S dana\u0161njeg motri\u0161ta neki od njih svakako bi bili druga\u010dije napisani i\/ili barem prera\u0111eni i dopunjeni novijim suvremenim spoznajama. Unato\u010d toga je sigurno da se glavna misao, tj. bit iznesenih misli ne bi uop\u0107e ili barem ne bi stubokom mijenjala.<\/p>\n Tekstovi u prve dvije cjeline su nastajali i objavljivani u vremenskom periodu od godine 1996. pa zaklju\u010dno do mjeseca listopada 2017. godine kada je autor slu\u017ebeno poslan u dobnu (starosnu) mirovinu. U Dodatku, tre\u0107em poglavlju\/odlomku ove knjige prikazani su tekstovi nastali nakon odlaska u mirovinu do trenutka pripreme knjige za objavljivanje. Iako neki tekstovi s danom ulaska RH u EU (1. srpnja 2013.) jo\u0161 nisu bili objavljeni ve\u0107 su bili predani u redakcije i prihva\u0107eni za tisak te niti na njima nije bilo naknadnih promjena, dopuna niti ispravaka. Eventualna razlika izme\u0111u ovdje prikazanog izvornog i u \u010dasopisima objavljenog teksta isklju\u010divo je u domeni ovlasti glavnih urednika, a bez autorovog prethodnog uvida u njihov kona\u010dni izgled.<\/p>\n Cijeli materijal je slo\u017een kronolo\u0161kim redom kako je i nastajao. Odabrani su oni tekstovi iz kojih se mo\u017ee i\u0161\u010ditati autorova vizija suvremenog lovstva uz konkretne prijedloge i sugestije za postizanje zami\u0161ljenih dosega. Kako u domeni o\u010duvanja biolo\u0161ke raznolikosti i za\u0161tite prirode tako i s motri\u0161ta uspje\u0161nog\/profitabilnog gospodarenja obnovljivim prirodnim bogatstvom (divlja\u010d). Iako u sklopu razli\u010ditih tema neki dijelovi pojedinih \u010dlanaka su gotovo istovjetni jer su tekstovi pisani za razli\u010dite \u010dasopise, a nakana je bila da izneseno promi\u0161ljanje stigne do \u0161to ve\u0107eg broja zainteresiranih. Takav pristup ukazuje na konzistentnost stavova i svakako na autorov stil pisanja.\u00a0\u00a0 Budu\u0107i da je pitanje \u201eistine\u201c , unato\u010d epiteta \u201eo\u0161tro pero\u201c, pitanje osobnog pogleda na opisana doga\u0111anja tek \u0107e vrijeme pokazati da li je autor bio u pravu ili je bio lo\u0161 vizionar. Eventualne trenutne promjene koje \u0107e diktirati novo europsko zajedni\u0161tvo zasigurno ne\u0107e biti razlog niti likovanja niti sumnje u vlastita promi\u0161ljanja. Za njihovu globalnu valorizaciju trebat \u0107e jo\u0161 puno, puno vi\u0161e vremena. Kako je to izgledalo kronolo\u0161ki pro\u010ditajte u nastavku.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Mjesec velja\u010da, godina 2000. LOVSTVO i\/ili LOV ? i\/ili ZA\u0160TO SE NE RAZUMIJEMO<\/strong><\/p>\n Objavljeno: Roman Safner (2000): Za\u0161to se ne razumijemo. Lova\u010dki vjesnik, 10 (109), 28-29.<\/em><\/p>\n Stavljaju\u0107i znak jednakosti izme\u0111u lovstva i lova, usuglasili bismo se i prihvatili cijeli niz kako popularnih tako i stru\u010dnih opservacija, koje pojednostavljuju\u0107i i\/ili ne znaju\u0107i ili ne \u017eele\u0107i znati njihovu razli\u010ditost suvereno vladaju nacionalnim bogatstvom. Na taj se na\u010din lovci i njihove udruge smatraju pozvanima odre\u0111ivati strategiju i razvoj lovstva. S druge strane, zakonodavac se na\u017ealost bavi samo lovom, donose\u0107i temeljni akt iz spomenute problematike pod nazivom Zakon o lovu. Da li je ova konfuznost slu\u010dajna ili ne\u010dija svjesna namjera da se \u201clovi u mutnom\u201d, predmet je neke druge rasprave. No, kako je i jednima i drugima temeljni objekt zanimanja divlja\u010d, a ona je op\u0107e nacionalno bogatstvo, poku\u0161ajmo razlu\u010diti o \u010demu se zapravo radi.<\/p>\n Divlja\u010d<\/strong><\/p>\n Dakle, divlja\u010d je objekt zanimanja i lovstva, i lova, i dr\u017eave, i ovla\u0161tenika prava na lov, i lovo zakupnika, i lovaca. A \u0161to je to divlja\u010d? Divlja\u010d su zakonom odre\u0111ene \u017eivotinjske vrste koje slobodno \u017eive u prirodi, na povr\u0161inama namijenjenim intenzivnom uzgoju ili uzgoju i razmno\u017eavanju (Zakon o lovu). Pretpostavljam da \u0107e ova definicija biti kratkoga daha, te da \u0107e u skoroj budu\u0107nosti sve \u017eivotinjske vrste biti svrstane u istu gospodarsku skupinu. Tako \u0107e nestati elementarna razlika izme\u0111u divlja\u010di, s kojom se gospodari, i za\u0161ti\u0107enih vrsta, koje se samo \u0161titi. Poznati mehanizmi zabrane lova, lovostaja, odr\u017eavanja lovno gospodarskog kapaciteta, odnosa spolova i dobnih struktura, zdravstveno higijenskih mjera, planiranog odstrjela i sl. biti \u0107e tada stvarno u funkciji o\u010duvanja biolo\u0161ke raznolikosti i suvislog cjelovitog gospodarenja. Uz programe za gospodarenje s divlja\u010di, izostat \u0107e i izrada paralelnih programa za gospodarenje za\u0161ti\u0107enim vrstama, a objedinit \u0107e se intelektualni napori i financijska sredstva u ostvarenje zajedni\u010dkih ciljeva.<\/p>\n Osim navedenoga, divlja\u010d je i dobro od op\u0107eg nacionalnog interesa. Njezin vlasnik su, dakle, svi gra\u0111ani RH. Oni su pak svojom voljom dr\u017eavi dodijelili pravo i obvezu da se o njoj brine i s njom racionalno gospodari na zadovoljstvo i korist svih vlasnika. Kako to dr\u017eava mo\u017ee gospodariti op\u0107im nacionalnim dobrom? Ukratko, na dva na\u010dina. S jedne strane tako da spomenuto bogatstvo direktno prodaje potro\u0161a\u010dima. Za takav vid iskori\u0161tavanja bio bi potreban vrlo slo\u017een i obiman administrativni mehanizam koji bi svojim tro\u0161kovima vjerojatno prema\u0161io profit. S druge strane, dr\u017eava mo\u017ee, \u0161to i \u010dini, stjecati profit iz nacionalnog bogatstva prodajom prava na njegovo iskori\u0161tavanje. Da bi ra\u010dun bio \u010dist, a ljubav beskona\u010dna, ostvareni profit morao bi se svojim glavnim dijelom vratiti u obnavljanje i o\u010duvanje tog nacionalnog bogatstva. Danas to sigurno nije tako.<\/p>\n Kako to dr\u017eava mo\u017ee obnavljati i \u010duvati op\u0107e nacionalno bogatstvo?<\/strong><\/p>\n Gospodarenjem. Gospodarenjem koje podrazumijeva svekoliku brigu o prirodnim biotopima (stani\u0161ta sa sli\u010dnim abiotskim\u010dimbenicima), i pripadaju\u0107im biocenozama (zajednicama svih organizama koji naseljavaju isti biotop), tj. o cjelokupnom ekosustavu. Osnovna biolo\u0161ka jedinica biocenoze je pojedina biljka ili \u017eivotinja. U strukturi takve zajednice izra\u017eena je i odre\u0111ena stratifikacija, slojevitost. To zna\u010di da neki \u010dlanovi biocenoze \u017eive u tlu, drugi na njemu, neki na niskim biljkama, na \u017ebunju, na niskim ili visokim dijelovima kro\u0161nji drve\u0107a. Proizvo\u0111a\u010di (zelene biljke), potro\u0161a\u010di (\u017eivotinje) i razgra\u0111iva\u010di (organizmi koji se hrane raspadnutim tvarima) energije, \u017eive zajedno u odre\u0111enoj okolini, ovise jedni o drugima i prilago\u0111avaju se jedni drugima oblikuju\u0107i tzv. ekosustav. Naj\u010de\u0161\u0107a ovisnost u takvom sustavu je hrana koja primarno ovisi o sposobnosti zelenih biljaka da skupljaju sun\u010devu energiju. Hranidbeni su pak lanci u stvarnom \u017eivotu toliko isprepleteni, da tvore hranidbenu mre\u017eu. To zna\u010di da svi biljni i \u017eivotinjski organizmi koji su izravno ili posredno hrana odre\u0111enoj vrsti, \u010dine njezinu ekolo\u0161ku ni\u0161u. Razvidno je da ovakvo poimanje gospodarenja uklju\u010duje upravo one osnovne pretpostavke koje je Zakon o lovu pripisao lovstvu, a to su prvenstveno uzgoj i za\u0161tita, a potom i lov i kori\u0161tenje divlja\u010di i njezinih dijelova.<\/p>\n Odre\u0111enu strategiju u takvom gospodarenju mora, dakle, osmisliti dr\u017eava, uskla\u0111uju\u0107i je s op\u0107om strategijom svojeg sveukupnog razvoja. Oni koji steknu pravo na kori\u0161tenje tih nacionalnih bogatstava moraju utvr\u0111enu strategiju striktno provoditi. Na one druge, koji to ne \u017eele, primijenit \u0107e se metode pravne dr\u017eave.<\/p>\n Kako \u0107e dr\u017eava znati da li se netko pridr\u017eava ili ne pridr\u017eava utvr\u0111ene strategije?<\/strong><\/p>\n Monitoringom. Neprekidnim, trajnim pra\u0107enjem izvr\u0161avanja preuzetih obveza i striktnog pridr\u017eavanja tih obveza. Time \u0107e se istovremeno eliminirati socijalni, a naglasiti tr\u017ei\u0161ni pristup gospodarenju. Trajni monitoring od strane stru\u010dnih ovla\u0161tenih institucija garantirat \u0107e i jedini ispravan pristup izradi razvojnih planova gospodarenja i prate\u0107ih revizija, a prikupljeni relevantni podaci omogu\u0107it \u0107e racionalno gospodarenje nacionalnim bogatstvom u interesu svih njegovih vlasnika.<\/p>\n Ako, prema Zakonu o lovu prihvatimo takvo tuma\u010denje lovstva, evidentno je da se radi o interdisciplinarnoj grani gospodarenja. Istovremeno, sve one predrasude, inscenirani sukobi i proturje\u010dja izme\u0111u razli\u010ditih struka i podru\u010dja djelatnosti, a \u010dije je mjesto u lovstvu, postaju bespredmetne. Budu\u0107i da se ve\u0107ina struka na osnovi u\u017ee specijalizacije mo\u017ee razgrani\u010diti glede ingerencija, ovakvim se tuma\u010denjem lovstvapremo\u0161\u0107uje i inscenirani antagonizam prema za\u0161titarima. Skladnost ekosustava, o\u010duvanje biolo\u0161ke raznolikosti i briga o sveukupnom nacionalnom bogatstvu nam je od zajedni\u010dkog interesa. I tako \u0107e biti sve dok god se bude uva\u017eavalo lovstvo. Onoga trenutka kada se izme\u0111u lovstva i lova stavi znak jednakosti ove pretpostavke padaju u vodu, a jaz se sve vi\u0161e produbljuje.<\/p>\n A lovci? Gdje je njihovo mjesto u cijeloj ovoj pri\u010di?<\/strong><\/p>\n Zakonom o lovu, koji u biti govori o lovstvu (koje li ironije od strane \u010duvara nacionalnog dobra) spomenut je i lov kao bitna pretpostavka lovstva. Ova nerazdvojnost poznata je i u teoriji lovstva gdje se kao jedno od podru\u010dja lovne tehnologije izdvaja i lovljenje divlja\u010di (odstrjel i lov \u017eive divlja\u010di). Sigurno je da je u procesu sustavnog gospodarenja ekosustavom, tj. vo\u0111enju brige o odnosima svih sudionika tog sustava, neophodno izdvojiti neke jedinke, dobne skupine ili cijele populacije. U takvim slu\u010dajevima etika i moral nala\u017eu i odgovaraju\u0107e pona\u0161anje.<\/p>\n Najpozvanija, a s ekonomskog aspekta i najisplativija skupina stanovni\u0161tva za izvr\u0161enje ovih radnji, svakako su lovci. Oni tom zadatku – lovu – prilaze s konotacijom hobija, sporta i rekreacije zadovoljavaju\u0107i svoje porive, \u010dine\u0107i op\u0107e korisno djelo prema strogo odre\u0111enim pravilima. Lovci su, dakle, hobisti, rekreativci. Oni preferiraju lov kao \u0161to neke druge skupine stanovni\u0161tva preferiraju ribolov, tenis, \u0161ah, tr\u010danje ili \u010ditanje knjige. Suo\u010deni s administrativno preop\u0161irnom edukacijom da bi se bavili svojim hobijem (mnogo nastavnih i terenskih sati, barem po programu, ako ve\u0107 ne u izvedbi), nakon polo\u017eenog lova\u010dkog ispita uvjereni su da su, osim za lov, osposobljeni i za kompletno lovstvo. I umjesto da su lovci samo kupci lova\u010dkog paketa, naj\u010de\u0161\u0107e su organizirani u udruge, skupine gra\u0111ana, prepu\u0161teni sami sebi i neprikosnoveni u gospodarenju zakupljenim lovi\u0161tem. Gospodare uglavnom nestru\u010dno i neusugla\u0161eno onim lovi\u0161tima koja su im dodijeljena kao \u201cpreostala\u201d, na osnovi naj\u010de\u0161\u0107e povr\u0161ne (jedna od stotine), gospodarske osnove. A s \u010dime bi se i usuglasili kad niti dr\u017eava – gospodar nacionalnog bogatstva – nema cjelovit uvid niti transparentnu strategiju razvoja lovstva. Radi se o previ\u0161e delikatnom i rizi\u010dnom podru\u010dju djelatnosti s dalekose\u017enim mogu\u0107im posljedicama, a da bi bilo prepu\u0161teno dobroj volji, entuzijazmu, dobronamjernosti ili zlonamjernosti pojedinaca ili skupina, bez sagledavanja njene cjelovitosti. Op\u0107e gospodarsko i socijalno stanje tu ne mo\u017ee biti alternativni kriterij.<\/p>\n Umjesto zaklju\u010dka<\/strong><\/p>\n Lovstvo je cjelokupnost na\u0161e sada\u0161njosti i na\u0161e budu\u0107nosti. Njegovo nazadovanje vi\u0161e govori o nama ljudima, nego o samoj divlja\u010di. Lov je integralni dio lovstva, ali ne i njegov sveukupni usud. Uzgred, mnogi jezici dobro razlu\u010duju ove pojmove. Tako se lov engleski ka\u017ee hunting, a \u010de\u0161ki lov, dok je lovstvo na engleskom game management, a na \u010de\u0161kom myslivost. Stoga, poku\u0161ajmo povezati uzajamnost prirode koju dijelimo i koristiti je zajedno.<\/p>\n \u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2013<\/p>\n Roman Safner<\/strong><\/p>\n Ro\u0111en je 1952. godine u Zagrebu, a potom je dio svoje rane mladosti proveo u Gospi\u0107u. Od petog razreda osnovne \u0161kole ponovno je u Zagrebu gdje zavr\u0161ava osnovnu \u0161kolu, op\u0107u gimnaziju (VII) i Agronomski fakultet. Nakon diplomiranja na Agronomskom fakultetu zasniva radni odnos kao asistent.<\/p>\n Na istom Fakultetu stje\u010de zvanje magistra znanosti, a potom i doktora znanosti. Sukladno znanstvenom i nastavnom napredovanju godine 2012. izabran je u redovitoga profesora u trajnom zvanju. Sudjelovao je u brojnim me\u0111unarodnim i nacionalnim znanstvenim, stru\u010dnim i primijenjenim projektima i istra\u017eivanjima te samostalno i\/ili u koautorstvu objavio desetke znanstvenih i stru\u010dnih radova te \u010dlanaka u \u010dasopisima.<\/p>\n Koautor je na knjigama iz ribarstva (Treer i sur. (1995.): Ribarstvo, i Treer i sur. (2001.): Modeli malih obiteljskih ribnjaka,) i lovstva (Grupa autora (2004.): Lovstvo, i Grupa autora (2016.): Osnove lovstva), a u vlastitom izdanju je objavio dvije slikovnice za ribi\u010de po\u010detnike (Kako sam se upecao na ribolov, 2012., i Kako sam savladao nove ribolovne tehnike, 2013.) te jednu za lovce (Za\u0161to ho\u0107u biti lovac, 2016.).<\/p>\n Obje slikovnice za ribi\u010de trenutno su dostupne na web stranicama i stranicama H\u0160RS-a. Koordinator je i\/ili suradnik brojnih modula na dodiplomskim, diplomskim, specijalisti\u010dkim i doktorskim studijima.<\/p>\n Na Veleu\u010dili\u0161tu Marko Maruli\u0107 u Kninu vodio je lovstvo i kinologiju te bio vanjski suradnik na Kineziolo\u0161kom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebe za predmet \u017divot u prirodi i vje\u0161tina pre\u017eivljavanja, na stru\u010dnom studiju za izobrazbu trenera.<\/p>\n Mentor je i\/ili \u010dlan Povjerenstava brojnih zavr\u0161nih, diplomskih, specijalisti\u010dkih, znanstvenih magistarskih i doktorskih radova. \u010clan je brojnih Odbora i Povjerenstava kako unutar Agronomskog fakulteta tako i izvan mati\u010dnog fakulteta.<\/p>\n U mjesecu velja\u010di 2017. godine autor je obilje\u017eio svoj 65. ro\u0111endan \u0161to je sukladno odluci Vije\u0107a Agronomskog fakulteta godina obveznog odlaska u mirovinu. Zahvaljuju\u0107i autorovom zvanju i zanimanju \u010din odlaska nije vezan s datumom ro\u0111enja ve\u0107 s 01. listopadom, tj. \u00a0 po\u010detkom nove akademske godine 2017.\/2018.<\/p>\n Sumiraju\u0107i protekle radne godine autoru je posao nedvojbeno uz sve profesionalne izazove, napetosti i brojne neprospavane no\u0107i pru\u017eao pregr\u0161t zadovoljstva i radosti.<\/p>\n Odlaskom u mirovinu uz hobisti\u010dko pisanje proze i poezije iz domene aktualne svagda\u0161njice sublimirao je svoje znanstveno nastavno iskustvo pripremiv\u0161i materijal za novu knjigu naslova \u201eZeleno lovstvo \u2013 za\u0161tita okoli\u0161a i o\u010duvanje prirodne ravnote\u017ee\u201c koja je realizirana u nakladni\u0161tvu \u0160kolske knjige, a promovirana na Interliberu 2022. godine (Zagreba\u010dki velesajam od 08. do 13. studenoga 2022.).<\/p>\n ————-<\/p>\n Preuzmite knjigu “Usud hrvatskoga lovstva”, Romana Safnera<\/strong><\/p>\n
\n![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/Image6.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/Image6.jpg\")
<\/p>\n