![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/006.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Knjiga Apoteka poezije: Svijet je stih \u2013 stih kojeg \u017eivim 21 misao nastavak je rada njenog autora Nikole Nik\u0161e Eterovi\u0107a na popularizaciji i primjeni Apoteke poezije \u010diji je orginalni inicijator i kreator. Ovaj interdisciplinarni i interaktivni Projekt pod orginalnim nazivom Apoteka poezije Nik\u0161a je kreirao 2013. godine u Berlinu i od tada nesebi\u010dno \u017eivi s njim i u kontinuitetu ga popularizira i primjenjuje u radu s kroni\u010dno bolesnima, traumatiziranima, psihijatrijskim bolesnicima s poku\u0161ajnima suicida, depresivnima, kao i u radu sa studentima i u\u010denicima te dodatnom usavr\u0161avanju zaposlenika u obrazovnom sustavu, zdravstvu i socijalnoj skrbi.<\/p>\n
Knjigu \u010dini 21 misao posve\u0107ena Apoteci poezije, tj. njenoj ljekovitoj mo\u0107i i snazi. Sigurna sam da \u0107e ova knjiga \u00a0 zainteresirati svakog \u010ditatelja za \u00a0 \u0161irenje misli o ljekovitosti poezije i\/ili prakticiranje Apoteke poezije. \u00a0 Autorova namjera u kojoj je zasigurno uspio je bila osvijestiti stih kao lijek i to posebno kod onih potencijalnih \u010ditatelja kojima poezija, kao i njeni ljekoviti u\u010dinci, nisu bliski i poznati. Kroz 21 misao ova knjiga budi interes i znati\u017eelju te eksplicitno ili implicitno poziva na primjenu Apoteke poezije. U njenom fokusu \u00a0 je \u010dovjek, pojedinac, kreator vlastitih misli, emocija, pona\u0161anja i akcija, koji stvara vlastitu poeziju koja djeluje kao samorefleksija, otvaraju\u0107i putove u bitno, nesvjesno, skriveno i prikriveno \u0161to \u00a0 u kona\u010dnici budi, krijepi, oporavlja i lije\u010di, poput prirodne medicine. Nik\u0161inim rije\u010dnikom kazano: \u201eApoteka poezije je hitna pomo\u0107. Stih je kutija za prvu pomo\u0107. Otvaramo kutiju, uzimamo ono \u0161to nam treba, primijenimo to na sebi i gledamo kako se rane polako iscjeljuju. ….Shvatimo neke nove stvari, utvrdimo ve\u0107 poznate …..\u201d. Apoteka poezije \u00a0 aktivno vodi pojedinca na njegovom putu od tihog do glasnog, od nejasnog prema jasnom, od nesvjesnog prema svjesnom, od spoznaje do odluke, i u kona\u010dnici od odluke do djelovanja i zavr\u0161ne akcije. Ukratko, to je naj\u010de\u0161\u0107e \u00a0 put od boli, patnje i\/ili \u00a0 traume do kona\u010dnog iscjeljenja, pro\u017eet \u00a0 razli\u010ditim mislima i emocijama \u00a0 poput tuge, izgubljenosti, ljutnje i \u00a0 bijesa.<\/p>\n
Pomo\u0107ni alati koji se koriste u Apoteci poezije su stihovi i proza pjesnika \u010dija poezija je neka vrsta autobiografije (Augustin Tin Ujevi\u0107, Vesna Krmpoti\u0107, \u00a0 Mehmedalija Mak Dizdar, Antun Gustav Mato\u0161 i Antun Branko \u0160imi\u0107 i dr.). U svojoj Apoteci poezije Nik\u0161a koristi i poeziju njegovih studentica i studenata koje je pou\u010davao i kojima je predavao. Kroz misli koje iznosi u ovoj knjizi autor nas pou\u010dava o\u00a0\u00a0 vrlo va\u017enim segmentima Apoteke poezije koji se odnose na ostvarenje odnosa sa drugima i komunikaciju s drugima uz poruku da svi mo\u017eemo uspjeti zalje\u010diti ili izlje\u010diti se. Autor upoznaje \u010ditatelja i o jo\u0161 nekim va\u017enim dijelovima primjene Apoteke poezije koji se povezuju s na\u0161im glasom i glasno\u0161\u0107u te rezonancijom, \u010ditanjem i pisanjem. Apoteka poezije nudi lijek stihom, ali poti\u010de i \u00a0 kreaciju \u017eivota.<\/p>\n
U retcima ove knjige i 21 misli koju iznosi, Nik\u0161a dodiruje i duboka \u00a0 pitanja poput pitanja vrijednosti i\/ili va\u017enosti, sebi\u010dnosti, granica sre\u0107e i nesre\u0107e, razumijevanja i nerazumjevanja, koristi i dobiti, \u010dovjeka u trenutku i trenutka u \u010dovjeku, \u017eivota na vremenskoj dimenziji pro\u0161losti, sada\u0161njosti i budu\u0107nosti. Doti\u010de se Nik\u0161a i pojma smrti i glagola koji ga odre\u0111uju, koncepta Samo\u0107e straha i njegove verbalizacije, pitanja uro\u0111enosti poezije ljudskim bi\u0107ima i njene ljepote u spoznaji samog sebe. S lako\u0107om Nik\u0161a ni\u017ee misli, sla\u017ee ih u redove, re\u010denice i pitanja, kreiraju\u0107i tako dinamiku \u017eivota s jasnom porukom o Apoteci poezije koja lije\u010di, poti\u010de kreativnost, ja\u010da samopouzdanje te u kona\u010dnici doprinosi osobnom rastu i razvoju pojedinca.<\/p>\n
\u010cestitke Autoru na jo\u0161 jednoj vrlo vrijednoj knjizi !<\/p>\n
Prof.dr.sc. Nata\u0161a \u0160imi\u0107<\/em><\/p>\n ————<\/p>\n 21<\/strong><\/p>\n Odnos prema jeziku je i odnos prema samom sebi. Vlastiti jezik je jezik osobnosti.<\/strong><\/p>\n Jezik osobnosti jezik je vlastitog. Taj jezik samo je do nekih granica drugima \u010ditljiv i razumljiv.<\/strong><\/p>\n Ne krijemo mi na\u0161 jezik , niti zapisani govor na\u0161e osobnosti \u2013 ali on kao da se sam skrije.<\/strong><\/p>\n On je zapravo nemu\u0161t.<\/strong><\/p>\n Ne podlije\u017ee pravilima gramatike.<\/strong><\/p>\n Nas na\u0161 jezik mu\u010di . Na\u0161im jezikom tra\u017eimo sebe sama.<\/strong><\/p>\n Poezija bira rije\u010di i sla\u017ee ih ritmom u mogu\u0107i izrijek.<\/strong><\/p>\n Kada poslo\u017eeno glasno \u010ditamo otvaramo na\u0161e dvere. Otvaramo ih prije svega za nas, nama samima.<\/strong><\/p>\n Svaki stih je poput klju\u010da. Svaka rije\u010d u stihu je zubac toga klju\u010da.<\/strong> Koliko je u nama zatvorenih vrata? Koliko na\u0161ih prostora u nama imamo?<\/strong><\/p>\n Stihom sti\u017eemo i do onih za koja nismo ni znali da postoje. Do prostora koji su se od nas skrili.<\/strong><\/p>\n 21 a H :<\/p>\n Kako bi misao postala bi\u0107e, rije\u010di kao bitak moraju dokazati bi\u0107e. Unato\u010d tome na\u0161e su misli ograni\u010dene i zahva\u0107ne u onim okvirima jezika sa kojim baratamo, te mi kao \u0161to Lacan u jednom od svojih predavanja nagla\u0161ava, ne mo\u017eemo nikada izre\u0107i cijelu istinu. No, recimo da mo\u017eemo izre\u0107i cijelu istinu, ne bi li potreba za poezijom i\u0161\u010deznula sa tom mogu\u010dno\u0161\u0107u, jer nije li poezija upravo \u010dovjekov na\u010din da neizrecivo do\u010dara u punom smislu kao neizrecivo, upravo kako bi pokazao ljepotu i veli\u010danstvenost nemogu\u0107nosti izno\u0161enja \u010diste istine.<\/p>\n 21 b H :<\/p>\n Vlastiti jezik je jezik na\u0161eg izri\u010daja, njime se ukra\u0161avano ali i nagr\u0111ujemo. Njime se distandiciramo i zatvaramo u jednu skupinu. Njime se odvajamo od nekih drugih druga\u010dijih.<\/p>\n Kod jezika osobnosti zatvaramo se u sebe same. To je ono \u0161to nas \u010dini nama, ono zbog \u010dega smo neponovljivi i jedinstveni. Na\u0161 nas jezik mu\u010di ali i poma\u017ee da prona\u0111emo sebe, da prona\u0111emo na\u0161 na\u010din komuniciranja i \u017eivljenja.<\/p>\n Rije\u010di postaju stihovi. Stihovi postaju pjesme. Pjesme postaju poezija. Poezija postaje terapija. Poezija postaje jezik osobnosti.<\/p>\n Stihovima dolazimo do skrivenih kutaka u sebi. Stihovima osvjetljavamo put kojim \u017eelimo i\u0107i.<\/p>\n Koliko smo hrabri krenuti tim novim neutabanim putevima??<\/p>\n 21 c H :<\/p>\n Jezik je ponekad iluzija, alat koji se koristi kao oru\u017eje. Pokret, slika, boja, dodir su isto jedna vrsta jezika. Kako napisati do\u017eivljeno, kako prevesti dodir u jezik. 21 d H :<\/p>\n Jezik je \u017eiv. Njegovo \u017eivo svojstvo je ono \u0161to mo\u017ee nekoga mu\u010diti ali i osloboditi. Jezik se opire standardizaciji i u\u010dvr\u0161\u0107ivanju. 21 e H :<\/p>\n \u201eOn je zapravo nemu\u0161t.” Poezija i “jezik vlastitosti” bli\u017ei su glazbi nego zdravo razumskom poimanju ljudskog jezika. Ipak taj tvoj klju\u010d otvara vrata ba\u0161 tamo gdje ta ista gramatika zastranjuje.<\/p>\n Kako to? Nik\u0161a :<\/p>\n \u201cGlavna zamjerka poeziji je \u0161to nije efikasan sustav preno\u0161enja naredbi, 21 f H :<\/p>\n Poezija \u2014 jezik \u2014 to je glista. Pro\u010di\u0161\u0107ava smrad na\u0161ih \u017eivota. Nakon terapije glistama \u2014 za sobom ostavlja red, \u010disto\u0107u, mir\u2026 Raste iz gnoja patnje i bola. Napinje sve svoje snage da izrazi neizrecivo. Da opipa neopipljivo. Prevr\u0107e ih u ustima kao \u010dokoladu, melasu, med\u2026 Jezik poezije, jezik je ozdravljenja. Dijaliza osje\u0107aja i misli. Vrisak u kristalno \u010disto nebo puno zvijezda \u0161to su vidjele sve i razumjele sve. Utjeha vje\u010dnosti…<\/p>\n 21 g H :<\/p>\n Jako je intrigantna i nekako u isto vrijeme zastra\u0161uju\u0107a, ali i osloba\u0111aju\u0107a pomisao da nas na\u0161 jezik ima sposobnost potpuno ogoliti, ali samim time i osloboditi, dok god smo ga voljni prigrliti i njime prona\u0107i sami sebe, takore\u0107i raskopati i ono racionalno i duhovno u nama. Jezik je ne\u0161to potpuno intimno nama, a opet i alat kojim mo\u017eemo ne\u0161to intimno i prenijeti, neovisno o gramati\u010dkim ili ikakvim ovozemaljskim pravilima i zakonima. Ovaj tekst upravo to savr\u0161eno i predo\u010dava i sam se pronalazim u mnogim crtama.<\/p>\n Nik\u0161a :<\/p>\n Kada govorimo o nekoj situaciji koju nismo umijeli kontrolirati, znamo re\u0107i: \u201ezanijemio sam\u201c 21 h H :<\/p>\n Jezik je najja\u010di mi\u0161i\u0107 u ljudskom organizmu. Moj jezik redovito vje\u017eba. Kad vje\u017eba izlazi iz oralne \u0161upljine. Neke budu vla\u017ene i tople, neke budu ljepljive i slatke, neke budu smrdljive i metalne, uglavnom su neotrovne i mogu se koristiti u svakodnevnom \u017eivotu. Ali, oprezno. Rije\u010di imaju svoje trajanje i vrijeme, ne mogu se tek tako rabiti. Tako. Nik\u0161a :<\/p>\n U Apoteci poezije vlagu rije\u010di uvijek iznova vla\u017eimo glasnim izgovaranjem napisanog. 21 i H :<\/p>\n Na\u0161 jezik je bitni dio kulturnog identiteta. Nije va\u017eno koliko jezika govorimo ali samo na\u0161 jezik smo mi. Tu razlikujem mikro i makro jezik. Na\u0161 makro jezik je jezik na\u0161eg knji\u017eevnog standarda, a na\u0161 mikro jezik je jezik regije iz koje potje\u010demo i to je na\u0161 materinski jezik. Pitanje je koji od ova dva jezika nosi na\u0161 kulturni ali i osobni identitet. U svakodnevnom govoru, jer \u017eivim izvan regije iz koje potje\u010dem, govorim jezikom knji\u017eevnog standarda, ali \u010dim su mi emocije uzburkane, kada sam pod stresom, ljut ili nervozan gvorim materinjim jezikom u smislu da govorim onako kako me je majka nau\u010dila, nesvjesno moj mozak govori jezikom moje regije, govorim onako kako se govori u Dalmaciji. Dugo mi je trebalo da to osvijestim.<\/p>\n Nije li to poezija?<\/p>\n Nikola Nik\u0161a Eterovi\u0107<\/em><\/p>\n —————————<\/p>\n O autoru Apoteke poezije<\/strong>:<\/p>\n Nikola Nik\u0161a Eterovi\u0107 je znati\u017deljan ro\u0111en u Splitu \u2013 gradu u Damaciji u dr\u017eavi SFRJ u trenutku Nik\u0161inog ro\u0111enja, u RH) , godine 1955. u nedjelju,02.listopada, u 9:20 sati.<\/p>\n Rodni mu grad Split je utemeljen kao gr\u010dka kolonija imena Asp\u00e1lathos (A\u03c3\u03c0\u03ac\u03bb\u03b1\u03b8\u03bf\u03c2) u 3. ili 2. stolje\u0107u pr. kr. na obalama tada\u0161nje ilirske Dalmacije . Split kasnije postaje rezidencija rimskog cara Dioklecijana nakon \u0161to je po njegovu nalogu podno poluotoka Marjana izgra\u0111ena Dioklecijanova pala\u010da 305. godine. U tom gradu je 1911. godine osnovan je nogometni klub Hajduk , a od tada H\u017dV \u2013 Hajduk \u017divi Vje\u010dno .<\/p>\n Iz Splita se Nik\u0161a otisnuo u svijet djeluju\u0107i kao kazali\u0161ni redatelj i pedagog, profesor, mentor, autor \u2026 Na svojim pute\u0161estvijama kojekuda je realizirao svoje korake koriste\u0107i kazali\u0161nu scenu (134 re\u017eije u pet dr\u017eava), zapise u \u010dlancima i knjigama, predavanja, razgovore \u2026 kontakt www. methods-eterovic.com , niksaeterovic@web.de<\/a> ili na adresi u Berlinu.<\/p>\n Eterovi\u0107 Nik\u0161a istra\u017euje izvore i mogu\u0107nosti kreativnosti. Autor je vi\u0161e kreativnih metoda koje poti\u010du samokraciju , spoznaju i cjeloviti razvoj li\u010dnosti.<\/p>\n Jedna od njih je i Apoteka poezije.<\/p>\n Stih ujedinjuje do\u017eivljaje svih osjetila i sobom ih imenuje.<\/p>\n Kontakt:<\/strong><\/p>\n
\nKlju\u010d je to koji samo jedna vrata otklju\u010dava. Klju\u010d osobnosti.<\/strong><\/p>\n
\nNa\u0161 jezik osobnosti samo je na\u0161 i tu smo doma i tu smo slobodni.<\/p>\n
\nPosjedujemo li mi zapravo jezik ili on nas? Komuniciramo li mi zaista ili samo jezik komunicira?
\nPonekad verbaliziranje ne\u010dega zapravo nije ni potrebno jer osim jezika ima i drugih na\u010dina komunikacije.<\/p>\n
\nPredo\u010diti ti\u0161inu je ponekad te\u0161ko. Unutar jezika postoji vi\u0161e jezika, ista rije\u010d ima drugo zna\u010denje za sva\u010diji mozak jezika bez obzira \u0161to je isti.
\nPitam se za\u0161to dolazi do nesporazuma pogotovo u jasnoj komunikaciji – mo\u017eda se neke stvari ne mogu predo\u010diti rije\u010dima – mo\u017eda me rije\u010di bole pa ih ne mogu \u010duti – mo\u017eda se bojim – mo\u017eda se pravim glup.<\/p>\n
\nKroz svakodnevno kori\u0161tenje, kroz razgovor i igru, jezik se kontinuirano razvija i ra\u0111a. Rije\u010d koje dijete ‘izmisli’ postoji, unato\u010d tome da mo\u017eda ne postoji definicija te rije\u010di u rje\u010dniku. Ova izmi\u0161ljena rije\u010d ima svoju definiciju unutar svijeta djeteta, a opet komunicira s na\u0161im svakida\u0161njim svijetom. Rije\u010d postoji, di\u0161e, \u017eivi.
\nMe\u0111utim, to postojanje jezika van korica rje\u010dnika je ujedno ono \u0161to mu\u010di odre\u0111ene pojedince. Nemogu\u0107nost osobe da se prepusti jeziku stvara nelagodu. Preveliki fokus na ‘pravila’ jezika, stvara me\u0111e, granice i time i kavez za osobu koja se prestrogo dr\u017ei pravila.
\nJedino kroz ponovno razotkrivanje jezika i njegovog \u017eivog svojstva se osoba osloba\u0111a. Kroz poigravanje rije\u010dima i jezikom, osoba ponovno ulazi u \u017eivi tok jezika, poput ulaska u pokretnu rijeku. I prepu\u0161tanjem tom pokretu jezika, ra\u0111a se kohezija izme\u0111u osobe i jezika, poput plesnog pokreta izme\u0111u dva partnera. Prihva\u0107anjem \u017eive pokretnosti jezika, pribli\u017eavamo se ritmu vlastite poezije, stihu vlastitosti.<\/p>\n
\nGlavna zamjerka poeziji je \u0161to nije efikasan sustav preno\u0161enja naredbi, \u010dini se da je to sukus ideje dru\u0161tveno uspje\u0161ne “gramatike” ili jezi\u010dnog izri\u010daja.<\/p>\n
\nMo\u017eda jer je poezija jedina glazba rije\u010di,
\ndjeci i starcima Babela povrati izgubljeno.
\nTra\u017ei\u0161 li se rije\u010dima, slikama, muzici, plesu, grafovima?
\nNije to jezik to su jezici (plural) \u0161to plaze \u0161ire od rije\u010di.
\nI \u0161to onda sa susretom?
\nJo\u0161 jedan odraz u ogledalu narcisa ili…?
\nKako izgleda dijalog vlastitosti (plural)?
\nNije li stvar obazrivosti pomicati granice do kojih \u0107e drugima ne\u0161to biti razumljivije?
\nUmije\u0107e je zadr\u017eat razumljivost i vlastitost.
\nBalans je majka<\/p>\n
\n\u010dini se da je to sukus ideje dru\u0161tveno uspje\u0161ne “gramatike” ili jezi\u010dnog izri\u010daja.\u201d citiram te e.H i dopisujem da je odli\u010dno da je tako.
\n\u201cIpak taj tvoj klju\u010d otvara vrata ba\u0161 tamo gdje ta ista gramatika zastranjuje\u201d \u2013
\ni ja isto tako vidim i otkrivam uvijek iznova ljekovitost poezije<\/p>\n
\nili \u201eneopisivo\u201d ili \u201e ne nalazim pravu rije\u010d za to opisati\u201c ili \u201euf\u201c ili \u201eah\u201c ili \u201enajbolje mi je \u0161utjeti\u201c .Ako na\u010dinima Apoteke poezije prona\u0111emo rije\u010d koja \u0107e nas pribli\u017eiti tome zbog \u010dega smo zanijemili , poradili smo istovremeno na opoezivanju situacije i na njezinom udomljenju na karti osobnog iskustva. Poetika je to rane. Osobno \u201eneopisivo iskustvo\u201c u prijenosu drugima postaje tako biranim nizom rije\u010di prijenosnik koji osloba\u0111a energiju onoga koji to iskustvo prenosi i onoga koji, niz poslo\u017eenih rije\u010di -stih , o iskustvu slu\u0161a direktno od pogo\u0111ene osobe.<\/p>\n
\nStvara oblike od raznih materijala koje prona\u0111e na Zemlji.
\nTi oblici su rije\u010di.<\/p>\n
\n\u0160to mislite o ovoj rije\u010di? TAKO.
\nTako bih pjevala po rubnim dijelovima otoka, kad nikoga nema, tek poneki ribar koji broji svoj ulov. Ulovljeni smo. U tom trenutku. Tako povezani.<\/p>\n
\nU ovim susretima rije\u010di su vla\u017ene, so\u010dne i otvaraju prostore u nama, kao i u drugima od drugih ulovljeni.<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/006cc.jpg\")
<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Image4.jpg\")
<\/p>\n