![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/010-2.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
\u0160to se vremena ti\u010de, svako novije razmatranje pojma vremena pridr\u017eava se u na\u010delu Aristotelove definicije koja se manje ili vi\u0161e dosljedno javlja u svim sustavima filozofije prirode kao i u sustavima klasi\u010dne i suvremene fizike i tu je rije\u010d o onoj predstavi vremena koju je Heidegger sa nepravom nazvao vulgarnom predod\u017ebom vremena.<\/p>\n
Vrijeme je tu uvijek ne\u0161to \u0161to se obja\u0161njava u svezi sa prostorom, kretanjem, materijom kao ne\u0161to \u0161to je u pravilu na strani nekog konkretnog sadr\u017eaja, ono je diskretna ili indiskretna veli\u010dina pomo\u0107u koje se ne\u0161to mjeri. Vrijeme je beskona\u010dno i u jednom momentu te beskona\u010dnosti nastao je svijet ili je pak taj svijet kao i vrijeme bez po\u010detka i kraja. Stoga treba i upozoriti na stavak u Aristotelovoj \u201eFizici\u201c:<\/p>\n
\u2018\u2019Jer vrijeme i jest upravo ovo: broj kretanja naprama prije ili poslije\u2019\u2019<\/em><\/p>\n ili<\/p>\n \u00a0<\/em>\u2018\u2019To naime vrijeme, to brojeno kretanje sre\u0111uju\u0107eg u horizontu ranijeg ili kasnijeg.\u2019\u2019 <\/em><\/p>\n Vrijeme je brojeno i ono jest to brojeno. Aristotelova interpretacija vremena kre\u0107e se u smjeru \u2018\u2019prirodnoga\u2019\u2019 razumijevanja bitka. Ka\u017ee se, da je vrijeme ono \u2018\u2019brojeno\u2019\u2019 i ono brojeno jest \u2018\u2019sada\u2019\u2019 te je vrijeme uvijek neko \u2018\u2019sada-vrijeme\u2019\u2019. Kako je to \u2018\u2019sada\u2019\u2019 uvijek isto, slijed \u2018\u2019sada-vremena\u2019\u2019 to je onda Platon vrijeme nazvao slikom vje\u010dnosti:<\/p>\n \u2018\u2019…vje\u010dnu sliku vje\u010dnosti koja traje u jednom, vje\u010ditu sliku koja proti\u010de u skladu sa brojem, a koju smo mi nazvali vrijeme.\u2019\u2019<\/em><\/p>\n \u010citava je tradicija uglavnom slijedila ovo mi\u0161ljenje. Kembrid\u017eski platoni\u010dari, me\u0111u njima i Newtonov u\u010ditelj Isaac Barrow tvrdili su, da je prostor postojao prije, nego je svijet stvoren i da postoji izvansvjetski beskona\u010dan prostor i da je isto tako vrijeme postojalo prije, nego je svijet po\u010deo postojati i da beskona\u010dno vrijeme postoji i u izvansvjetkom prostoru. Tako je tu vrijeme pojmljeno kao matemati\u010dki kontinuum \u2018\u2019sada-vremena\u2019\u2019, dakle, kao matemati\u010dko vrijeme koje sadr\u017ei beskona\u010dno mnogo to\u010daka odnosno \u2018\u2019sada vremena\u2019\u2019 proizvoljno i neograni\u010deno djeljivih, a to je Aristotel u svojoj \u201eFizici\u201c izrazio rije\u010dima:<\/p>\n \u2018\u2019A jer je biti u vremenu kao i biti u broju, moglo bi se pretpostaviti neko vrijeme ve\u0107e od svega \u0161to biva u vremenu-\u2019\u2019<\/em><\/p>\n Isaac Barrow je svoju raspravu \u201eThe Geometrical Lectures\u201c zapo\u010deo razmatranjima problema vremena i ovdje donosimo centralnu njegovu misao koja vrijedi i za kasnija vremena i na kojoj \u0107e raditi filozofija nakon Kanta do danas:<\/p>\n \u2018\u2019Mo\u017ee se pretpostaviti, da je svaka veli\u010dina proizvedena ili da u stvarnosti mo\u017ee biti proizvedena na bezbroj na\u010dina. Najva\u017enija metoda je ona lokalnih kretanja. U kretanju ono \u0161to uglavnom treba uzeti u obzir na\u010dini su kretanja i kvantitet motorne snage. Budu\u0107i se kvantitet kretanja ne mo\u017ee odrediti bez vremena, nu\u017eno je najprije raspraviti o vremenu. Vrijeme ne ozna\u010dava stvarno postojanje ve\u0107 odre\u0111eni kapacitet ili mogu\u0107nost za kontinuitet postojanja kao \u0161to prostor ozna\u010dava kapacitet za prostiranje du\u017eine. Vrijeme ne implicira kretanje \u0161to se ti\u010de apsolutne i prave prirode ne vi\u0161e, nego \u0161to uklju\u010duje drugo, bez obzira kre\u0107u li se stvari ili miruju, spavamo li ili smo budni, vrijeme ide istim tokom. Vrijeme implicira kretanje, da ono bude mjerljivo, bez kretanja ne bismo mogli zamje\u0107ivati prola\u017eenje vremena. \u2018O vremenu kao vremenu ve\u0107 je re\u010deno (Kretanja stvari razlu\u010di ili miran odmori), ali ni jedna misao tada ne\u0107e do\u0107i\u2019 nije lo\u0161a Lucretiusova izreka.\u201c<\/em><\/p>\n Tako\u0111er Aristotel ka\u017ee:<\/p>\n \u201eKada mi sami uop\u0107e ne mijenjamo tok na\u0161ih misli ili ako doista ne primje\u0107ujemo stvari koje na njega utje\u010du, \u010dini nam se da vrijeme ne prolazi.\u201c<\/em><\/p>\n I doista \u010dini se da uop\u0107e, a nije niti o\u010dito koliko vrijeme ne prolazi kada se probudimo iz sna, ali iz ovoga ne treba zaklju\u010diti da \u201e…je jasno da vrijeme ne postoji bez kretanja i promjene \u00a0 polo\u017eaja.<\/em><\/p>\n \u00a0<\/em>\u201cMi ga ne percipiramo prema tome ono ne postoji \u2019krivi je zaklju\u010dak, a san je varljiv u tome \u0161to \u010dini, da povezujemo dva \u0161iroko odvojena momenta vremena. Me\u0111utim sasvim je to\u010dno, da \u2018kolika je koli\u010dina kretanja toliko se \u010dini da je vremena pro\u0161lo\u2019 a niti kad govorimo o odre\u0111enoj koli\u010dini vremena ne mislimo na bilo \u0161to drugo, ve\u0107 da je odre\u0111ena koli\u010dina kretanja mogla postojati u me\u0111uvremenu, a mi zami\u0161ljamo kako je kontinuitet stvari jednakog trajanja sa kontinuiranim uzastopnim prostiranjem.\u2019\u2019<\/em><\/p>\n To \u0161to je Heidegger sa nepravom nazvao vulgarnim predod\u017ebama vremena, vidimo da je kod Barrowa ono uspore\u0111eno sa snom i vremenom koje protje\u010de u snovima, ako ono tu uop\u0107e protje\u010de i doista nam se \u010dini, da je vrijeme u snovima poput vje\u010dnosti i da san nikada ne\u0107e prestati, ali to je varka kao \u0161to je varka, da je brojanje vremena vulgarna predstava vremena i ja \u0107u za to uzeti primjer iz na\u0161eg svakodnevnog iskustva.<\/p>\n Ja se budim u rano jutro i vrijeme toga jutra je dio dana, a dan je jedan okret Zemlje oko svoje osi, dok je godina dana jedna ophodnja Zemlje oko centralnog Sunca i moj se \u017eivot mjeri tim ophodnjama. Prema tome, ja sam direktno determiniran kozmi\u010dkim vremenom u kojem ja brojim njegove djeli\u0107e. Prema tome, te\u0161ko je re\u0107i kako je tu posrijedi neka vulgarna predstava kao \u0161to je te\u0161ko re\u0107i, da je kalendar kojeg mi imamo i kojeg smo uspjeli sa\u010diniti jedna banalnost koja sa nama nema nikakve veze. Rije\u010d je samo o tome, da na\u0161e subjektivne do\u017eivljaje vremena dovedemo u jednu produktivnu svezu sa kozmi\u010dkim vremenom kojim smo nepovratno odre\u0111eni.<\/p>\n <\/p>\n \u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2013<\/p>\n Zlatan Gavrilovi\u0107 Kova\u010d<\/strong><\/p>\n Zlatan Gavrilovi\u0107 Kova\u010d porijeklom iz Hercegovine, ro\u0111enjem Dubrov\u010danin, a\u00a0 odgojem Zagrep\u010danin ro\u0111en je u Dubrovniku 25 sije\u010dnja 1959 godine.<\/p>\n \u010cetiri razreda Preparandije poha\u0111a u Dubrovniku\u00a0 a kasnije \u0161kolu nastavlja u Splitu. Diplomira pomorsku \u0161kolu u Splitu u svojstvu poru\u010dnika trgova\u010dke mornarice 1977. godine. Studij filozofije i sociologije otpo\u010dinje u Zadru 1978. godine a iste godine nastavlja u Zagrebu. Diplomirao je na ovim odsjecima 1986 godine.<\/p>\n Filozofsku disertaciju obranio na Sveu\u010dili\u0161tu u Sarajevu 1989 godine sa tezom Filozofske pretpostavke suvremene znanosti.<\/p>\n Glavni je i odgovorni urednik novine zagreba\u010dkog\u00a0 Sveu\u010dili\u0161ta \u201cStudentski list\u201d 1982-83, \u010dasopisa za teoretska pitanja \u201cPitanja\u201d 1984-85, klini\u010dki je sociolog psihijatrijske bolnice Vrap\u010de u Zagrebu od 1990-94.<\/p>\n Koncem iste godine sa porodicom emigrira u Australiju. Suradnik je brojnih australskih radio postaja na\u00a0 hrvatskom jeziku i bosanskom jeziku. Objavljivao je\u00a0 svoje radove u nekih tridesetak\u00a0 novina i \u010dasopisa u sedam gradova i \u010detiri zemlje.<\/p>\n Tako\u0111er je suradnikom hrvatskih dnevnih portala koji objavljuju radove iz podru\u010dja knji\u017eevnosti i politike.<\/p>\n \u017divi i radi u Adelaideu u Australiji.<\/p>\n Kontakt:\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n E-mail: zlatan.g@adam.com.au<\/p>\n <\/p>\n \u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2013<\/p>\n Preuzmite knjigu \u2013 \u201cKozmolo\u0161ka domi\u0161ljanja\u201d, Zlatana Gavrilovi\u0107a Kova\u010da<\/strong><\/p>\n Knjigu \u201cKozmolo\u0161ka domi\u0161ljanja\u201d, Zlatana Gavrilovi\u0107a Kova\u010da, mo\u0107i \u0107ete preuzeti tako da<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/017.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/009-1.jpg\")
<\/p>\n