![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/003.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Nik\u0161a Eterovi\u0107 u knjizi Osje\u0107aj goluba ne pi\u0161e kao autor djela koji se nalazi na distanci u odnosu na temu, aktere i \u010ditatelje, nego pi\u0161e kao prijatelj, prvenstveno Skyea i Floriana. On s vlastitom samo\u0107om i sje\u0107anjem na vlastitu dru\u0161tvenu narav njihovu samo\u0107u ne promatra kao ontolo\u0161ku samo\u0107u, nego kao druga\u010dije ome\u0111eni prostor egzistencije koja s drugima komunicira na njima jo\u0161 uvijek neprepoznat na\u010din. Kako Nik\u0161a ka\u017ee “jezik autizma razotkriva autizam jezika” ili, kako bi to Heidegger rekao, na\u0161 jezik je jezik bi\u0107a, a ne bitka. Osobe s autizmom komuniciraju jezikom bitka, a mi jezikom bi\u0107a. Mi smo stoga u jeziku izgubljeni i zarobljeni, ba\u0161 kao \u0161to je kip zarobljen u kamenu do trenutka kada Michelangelo uo\u010dava tu zarobljenost i stvarnosti kipa daje put kojim \u0107e u\u010di u svijet ljudi koji u kamenu ne vide kip.<\/p>\n
\u010covjek je politi\u010dka i dru\u0161tvena \u017eivotinja, on ne mo\u017ee opstati sam, potrebni su mu drugi. Dr\u017eava je prostor na kojem se formiraju i prakticiraju mre\u017ee na\u0161eg osloba\u0111anja, odnosno mre\u017ee na\u0161e dru\u0161tvenosti koje tom istom dru\u0161tvu razotkrivaju na\u0161 ljudski lik. Disfunkcionalne dr\u017eave su one koje nemaju politi\u010dare Michelangelovog dara, dara da u materiji javnog \u017eivota stvore platformu na kojoj \u0107e se ukazati slobodan pojedinac. Osobama s autizmom potrebne su osobe koje \u0107e u susretu s njima pokazati brigu i podr\u0161ku, a ne oni koji \u0107e ih ostaviti u samo\u0107i. \u010covjek nije i ne mo\u017ee biti sam, neprestano se nalazi pred pogledom drugih i neprestano gleda druge. Skye i Florian su gledali Nik\u0161u i oslobodili su ga od neznanja o autizmu.<\/p>\n
On je u susretu s njima po\u010deo usvajati znanje o autizmu bez da napu\u0161ta prijateljstvo sa Skyeom i Florianom. Da ih je napustio, bio bi obi\u010dan kamen. Usvajanje znanja ga je pretvorilo u kip, a prijateljstvo u zainteresiranog prijatelja koji \u017eeli sudjelovati u praksi osloba\u0111anja u jeziku zarobljene ljudskosti. Razumljivo je da se ova igra ne igra po poznatim pravilima, nego se igra bez uputa onih koji su izvan igre.<\/p>\n
Osje\u0107aj goluba nije poziv institucijama da se mijenjaju, nego je zapis \u010dovjeka koji shva\u0107a vrijednost ljudskog \u017eivota koji se odigrava u interakciji s drugima. Ideja \u017eivota ne smije biti izvan \u017eivota, ona je istovremena sa \u017eivotom, zato intencija Nik\u0161e Eterovi\u0107a nije da objasni autizam, tada bi on sam bio otu\u0111en i nekreativan, bio bi ne\u0161to poput puke ideje nesposobne da oblikuje neku materiju.<\/p>\n
Osje\u0107aj goluba je zapis Nik\u0161inog osje\u0107aja za \u017eivot s osobama s autizmom koje ne smiju patiti pod teretom vlastite nemo\u0107 i nemo\u0107i dru\u0161tva.<\/p>\n
Nik\u0161a Eterovi\u0107 je, dakle, napisao knjigu koja poti\u010de na \u017eivot, \u017eivot koji preuzima i prera\u0111uje nemo\u0107, te tako osloba\u0111a od nemo\u0107i.<\/p>\n
Marko Vu\u010deti\u0107, filozof<\/em><\/p>\n ————<\/p>\n Autizam nije bolest<\/strong><\/p>\n Put \u0161to pred sobom sebe vodi<\/p>\n \u010covjek je vrijednost po sebi i iz sebe daje vrijednost svijetu oko sebe.<\/p>\n Karla Sh\u00fcher Njegri\u0107: (\u2026) a idealno bi bilo da je sve po sebi vrijednost za sebe.<\/em><\/p>\n \u00a0<\/em>Ni\u0161ta nema vrijednost po sebi samom, samim time \u0161to jednostavno jest.<\/p>\n Po sebi samom vrijednost nema ni Ni\u0161ta.<\/p>\n Tomislav Petar Du\u017eevi\u0107: Proglasiti ne\u0161to vrijednim po sebi zna\u010di to ne\u0161to proglasiti neupitnim, apsolutnim, a to je rezultat \u010dovjekove slabosti da se nosi sa svojom ograni\u010deno\u0161\u0107u\u2026. ili kako ka\u017ee Nietzsche u knjizi Volja za mo\u0107: \u201eVolja za istinom (\u010ditaj kreacijom) je proces u\u010dvr\u0161\u0107ivanja stvari, poistinjavanja stvari, davanja trajnosti, otklanjanja ispred o\u010diju onog la\u017enog karaktera stvari, preobra\u0107anja u bi\u0107e.\u201d Tako vidimo da je kreacija na neki na\u010din nu\u017enost, a iluzija je u tome \u0161to \u010dovjek pridaju\u0107i stvarima vrijednost misli da one imaju vrijednost po sebi. <\/em><\/p>\n \u00a0<\/em>Okre\u0107u\u0107i se, kao na ra\u017enju, u svijetu koji nije na\u0161, nastojimo si ga pribli\u017eiti.<\/p>\n Probodeni sabljama vrtuljka emocija, i\u0161ibani zahtjevima daljinskih upravlja\u010da (obitelji, dru\u0161tva, obi\u010daja, religija, navika, me\u0111u ostalima) pro\u017eivimo svoj vijek ne snalaze\u0107i se na, za sada, jedinoj nam planeti, u ovom tjelesnom obliku.<\/p>\n I sve i svatko, ali ba\u0161 svatko i sve, lomi nas poput vjetra \u0161to udara u lice.<\/p>\n Ma \u0161to mislili i ma kako djelovali, lovljenje trenutka jedino je \u0161to nas zadovoljava.<\/p>\n Nismo ni u snu mirni, iako je san mo\u017eda najva\u017enije i najugodnije ljudsko stanje.<\/p>\n Pro\u017eivimo svoje \u017eivo \u2013 ne snalaze\u0107i se!<\/p>\n Mi \u017eivimo nesvjesno u nesvjesnom nesvjesni, pale\u0107i poneku krijesnicu ne\u010dega o ne\u010demu, nazivaju\u0107i to svije\u0161\u0107u.<\/p>\n Marko Vu\u010deti\u0107: Svijest je, dakle, samo kratkotrajni zastoj u nagomilavanju nesvjesnog, ona je matematika dotada\u0161nje nesvjesnosti i proro\u010dica budu\u0107e nesvjesnosti.<\/em><\/p>\n \u00a0<\/em>Dru\u0161tvena smo bi\u0107a ne zato \u0161to to \u017eelimo biti, ve\u0107 da tako, u borbi sa sobom i sa svijetom oko sebe, nekako (d)otrajemo.<\/p>\n \u0160to li sve \u010dovjek nije stvorio da bi pre\u017eivio.<\/p>\n I Boga i Bogove.<\/p>\n To se stvorenje otrgnulo svom stvoritelju, a potom ga umrtvio.<\/p>\n Tomislav Petar Du\u017eevi\u0107: Budu\u0107i da je za religije nepojmljivo da Bog mo\u017ee kreirati negativnost, a jasno je da i negativnost egzistira u svijetu, tada je jasno da je \u010dovjek kreirao Boga, jer \u010dovjek je sartrovskim rje\u010dnikom osu\u0111en na slobodu.<\/em><\/p>\n \u00a0<\/em>Bog je mrtav!<\/em> razjasnio je Nietsche; sre\u0107om<\/em>, dodao bih.<\/p>\n Marko Vu\u010deti\u0107: Bog nije smrt, zato i jest mrtav jer nas uvjerava da je gospodar \u017eivota, a \u017eivotom gospodari ono \u0161to \u017eivot mo\u017ee dokinuti \u2013 smrt. Smrt dokida Boga i nas, ali najprije Boga.<\/em><\/p>\n \u00a0<\/em>1.<\/strong><\/p>\n Pedalinom pedalirali smo Tegelskim jezerom; bio je rujan 2020. godine; u osami smo vode plutali. \u0160utjeli smo.<\/p>\n Vjetar se suncem lijepio za na\u0161a lica. Sunce nas je vjetrom navelo na \u017emirkanje.<\/p>\n Skye me iznenadio zahtjevom: \u201eDaj mi papir i kemijsku.\u201d<\/p>\n Sklopio se nad papirom i zapisao: Wind ist windig\/ Wind rast\/ windent\/ Wind\/ Wind macht Luft\/ Wind ist Super\/ Wind gefehlt mir\/\/<\/em><\/p>\n Poezija vjetra vjetrom. Filozofija vjetra u stihu.<\/p>\n \u0160to je vjetar? Strujanje zraka, vodoravno, odre\u0111eno smjerom i brzinom; prostorna i vremenska promjenljivost.<\/p>\n Mijenjamo li se mi vjetrom? Mijenja li nas vjetar?<\/p>\n Vjetar biti. Kako biti vjetar?<\/p>\n Mi smo igra\u010dka vjetrova<\/em>, re\u0107i \u0107e Augustin Tin Ujevi\u0107.<\/p>\n Skye je autist; dijagnosticiran mu je infantilni autizam, mogli bismo re\u0107i \u0336 \u00a0 komplicirana i zahtjevna egzistencija. Infantilni autizam javlja se u prvih trideset tjedana \u017eivota, u vremenu kada dijete postaje svjesno sebe i svoje okoline. Stanje je to koje traje cijeli \u017eivot; neizlje\u010divo je.<\/p>\n Ono \u0161to nije bolest, nije ni izlje\u010divo.<\/p>\n Autizam je stanje; autizam je neurobiolo\u0161ki razvojni poreme\u0107aj; autizam je druga\u010dije djelovanje pojedinca.<\/p>\n Autizam nije bolest.<\/p>\n \u0160to je onda, ako nije bolest?<\/p>\n Na vjetrometini s(a)vija se usamljeno stablo i opstaje.<\/p>\n Budisti\u010dki u\u010ditelj D\u014dgen (1200. \u2013 1253.) u\u010di da elementi prirode \u2013 stablo \u2013\u010dovjeku ukazuju na njega samog \u2013 vode, planine, stijene \u2013 te mu poma\u017eu da se pribli\u017ei samome sebi.<\/p>\n Govor, komunikacija i socijalna interakcija kod autista su potpuno individualizirani.<\/p>\n S dvojicom se dru\u017eim intenzivno. Skye ima 15 godina, ro\u0111en je 27.06.2005. godine, a Florian, ro\u0111en 29.09.2012. godine, sada ima 8 godina.<\/p>\n Skyeu je dijagnosticiran infantilni autizam, a Florian je u trenutku pisanja ove knjige (godina je 2021.) u procesu dijagnostike \u2013 \u010dini se da se radi o atipi\u010dnom autizmu.<\/p>\n 2.<\/strong><\/p>\n Florian me do\u010dekao odjeven u naran\u010dastu uniformu smetlara i s alatom potrebnim za \u010di\u0161\u0107enje ulice. Meli smo ulicu. On je to radio brzo, odlu\u010dno i s velikim odu\u0161evljenjem. Li\u0161\u0107e je skupljao u hrpe, a ono iz kanalizacije prenosio je drugdje, da ki\u0161a ne potopi ulicu. Jesen je.<\/p>\n \u0160to je li\u0161\u0107e?<\/p>\n Raznolikih je oblika. Pojavili su se evolucijom i lisni organi koji su izgubili izvornu funkciju lista, fotosintezu i transpiraciju, na primjer latice, bodlje i vitice, kao i ljuske pupova.<\/p>\n Pojam autizma u psihijatriju uvodi \u0161vicarski psihijatar Eugen Bleuler tek 1911. godine.<\/p>\n Devedesetih godina 20. stolje\u0107a smatralo se kako je autizam poreme\u0107aj kojeg uzrokuju emotivne smetnje cijele obitelji. Dijete se, prema tada\u0161njem shva\u0107anju, zbog slabe ili nikakve socijalne interakcije<\/strong> povuklo u granice svijeta koje je samo stvorilo.<\/p>\n Poreme\u0107aj iz autisti\u010dnog spektra zahva\u0107a gotovo sve kognitivne funkcije<\/strong>. Autisti\u010dni poreme\u0107aj prvi opisuje ameri\u010dki psihijatar Leo Kanner tek 1943. godine.<\/p>\n U pitanju je list.<\/p>\n List na stablu sa stabla odletjev\u0161i vjetru u igru.<\/p>\n Nikola Nik\u0161a Eterovi\u0107<\/em><\/p>\n —————————<\/p>\n Nik\u0161a Eterovi\u0107<\/strong><\/p>\n Nikola Nik\u0161a Eterovi\u0107 ro\u0111en je 2. listopada 1955. godine u Splitu, u Dalmaciji. Vrisnuo je u svijet iz rodili\u0161ta s pogledom na Stari plac, nogometni klub ponosnog slogana: Hajduk \u017eivi vje\u010dno<\/em>. U mijeni i prolaznosti, Eterovi\u0107 djeluje interkulturalno i interdisciplinarno. Oslanjaju\u0107i se na svoju intuiciju i instinkt, nastoji svijet (svjetove) koji mu je stran svojim kreirati. Re\u017eira, pi\u0161e, predaje, izla\u017ee, inicira, ljuti se, pokre\u0107e, istra\u017euje\u2026 bje\u017ei rutini i ponavljanjima\u2026<\/p>\n \u017divi i radi za SADA, u Berlinu i Zadru, i drugdje, kre\u0107u\u0107i se prostorima nekakvih dr\u017eavnih granica i izvan njih. Ostvario je 134 kazali\u0161na projekta. Od 1995. do 2014. godine bio je umjetni\u010dki voditelj, direktor i profesor The akademie u Berlinu, internacionalne institucije za scenska zvanja (gluma, re\u017eija, kazali\u0161na pedagogija); autor je novih na\u010dina rada za poticanje i njegovanje znati\u017eelje i kreativnosti objedinjenih pod zajedni\u010dkim nazivom YF: YellowFish. AP: Apoteka poezija<\/em>, o kojoj je rije\u010d u ovoj knjizi, jedan je od tih njegovih YF <\/em>poticaja \u2013 projekata.<\/p>\n Djeluje i kao umjetni\u010dki terapeut. Sudjeluje na kongresima i simpozijima. Objavljuje knjige i \u010dlanke na hrvatskom, njema\u010dkom i engleskom jeziku.<\/p>\n Na Odjelu za filozofiju i Odjelu za psihologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru u Hrvatskoj predaje interdisciplinarno sljede\u0107e kolegije: AP: Iz raskoraka u korak ljekovitom snagom poezije, PiT: Poezija i trauma, FP: Filozofija poezije, TTT : Kazali\u0161te i terapija, HT: Ekspresivne scenske metode, PuS: Performans u svakodnevici i IF: Uvod u indijsku filozofiju. Svoju predava\u010dku djelatnost realizira nadnaslovom: Spoznaja vlastitosti kreacijom.<\/p>\n Nakon Wind Spiel Theatra (1989.) i teNTheatra (1995.) u Berlinu, pokrenuo je u Zadru, na Odjelu za filozofiju, FIKK: Filozofsko internacionalno golo kazali\u0161te i KRIK: komunikacija-re\u017eija-ideja-kreacija, usmjerenje (2018.).<\/p>\n Kontakt:<\/strong><\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/006cc.jpg\")
<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/006c.jpg\")
<\/p>\n