![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/004a.jpg\")
<\/h1>\n<\/h1>\nBilo je to 1943 godina. Diljem svijeta bjesnio je Drugi svjetski rat, a Cleve Cartmill je imao sjajnu ideju o znanstveno fantasti\u010dnoj pri\u010di.<\/p>\n
Zanimanje – pisac<\/strong><\/p>\n Nakon \u0161to je promijenio nekoliko poslova, 36-godi\u0161nji Cleve Cartmill, \u017eivio je kao pisac. Njegovo najranije djelo pojavilo se na stranicama legendarnog izdanja fantasya iz 1940-ih, Unknown Worlds. Danas se mnogi njegovi doprinosi ovom \u010dasopisu, osobito kratki romani “Hell Hath Fury” i “A Bit of Tapestry” smatraju remek-djelima.<\/p>\n No, povijest \u0107e ga pamtiti…<\/strong><\/p>\n No, povijest \u0107e ga najvi\u0161e pamtiti po onom \u0161to se danas naziva “Cleve Cartmill afera”, odnosno \u010dinjenice da je njegova pri\u010da iz 1944. “Deadline”, privukla pa\u017enju FBI- a zbog detaljnog opisa nuklearnog oru\u017eja sli\u010dnog onome koje je u to vrijeme razvijao tajni projekt Manhattan.<\/p>\n Kako napisati pri\u010du o\u00a0 oru\u017eju tako mo\u0107nom da mo\u017ee izbrisati tisu\u0107e i tisu\u0107e ljudi?<\/strong><\/p>\n Cleve koji je bio zbog zdravstvenih problema bio oslobo\u0111en vojne obaveze je radio kao pisac i po\u017eelio ispri\u010dati pri\u010du o super bombi, oru\u017eju tako mo\u0107nom da mo\u017ee izbrisati tisu\u0107e i tisu\u0107e ljudi. Kad je ideju za tu pri\u010du iznio Johnu Campbellu, uredniku Astounding Science Fiction, otkrio je da njegova ideja ipak nije posve originalna. Urednik Campbell nije samo ure\u0111ivao svoj \u010dasopis, nego je \u010ditao je i znanstvene \u010dasopise, pa je znao da znanstvenici o\u010dekuju velika dostignu\u0107a vezana iz istra\u017eivanja raspada atoma. U stvari, on je naga\u0111ao da bi znanstvenici uskoro mogli napraviti bombu koja bi mogla “opuhati otok ili dio kontinenta, s planeta zemlje”.<\/p>\n Ne znam al mo\u017eda bi bilo dobro da se ta pri\u010da zbiva na nekom drugom planetu!<\/strong><\/p>\n Campbell je sugerirao Cartmillu da svoju pri\u010du za svaki slu\u010daj postavi na neki drugi planet. Inspiriran, odgovorom urednika Cartmill je napisao “Deadline”, kratku pri\u010du gdje agent “Seilla” mora zaustaviti aktivaciju bombe koja bi mogla uni\u0161titi svijet. Tijekom pisanja, Cartmill je bio u stalnom kontaktu s urednikom, tra\u017ee\u0107i savjete o tome na koji na\u010din bi mogla raditi atomska bomba i koliko bi razorni njeni u\u010dinci mogli biti.<\/p>\n \u010citatelji je nisu previ\u0161e zapazili, no tajne slu\u017ebe – jesu<\/strong><\/p>\n Pri\u010da “Deadline”, je objavljena u o\u017eujku 1944 i nije bila naro\u010dito zapa\u017eena. Me\u0111utim, netko u vojnoj obavje\u0161tajnoj slu\u017ebi o\u010dito je \u010ditao i znanstvenu fantastiku jer su se nedugo nakon objave pri\u010de “Deadline”, u uredu urednika Johna Campbella pojavila dva FBI agenta koje su tra\u017eili sve podatke o pri\u010di i naro\u010dito njenom autoru.<\/p>\n Pisci, urednici ili mo\u017eda ipak mo\u017eda samo Hitlerovi \u0161pijuni?<\/strong><\/p>\n Uskoro je postalo jasno da sumnjaju da su Cartmill, a mo\u017eda i Campbell, neprijateljski agenti koji su primili povjerljive informacije od drugog agenta i koji koriste stranice \u010dasopisa kako bi prenijeli te informacije Hitlerovom Tre\u0107em Reichu. Dapa\u010de, agenti su otkrili da su i Campbell i Cartmill imali sumnjive veze s trojicom mu\u0161karaca, od kojih su dvojica radili na istra\u017eivanju u Philadelphia Naval Yardu i koji su mo\u017eda mogli ne\u0161to saznati od nekoga o istra\u017eivanjima o pravoj atomskoj bombi na kojoj su ameri\u010dke vlasti ve\u0107 uvelike radile.<\/p>\n Vlast nikad ne spava, nitko nije nevin i svi su uvijek sumnjivi!<\/strong><\/p>\n Zabrinuti zbog navodnog curenja informacija, federalci su istra\u017eivali i pisca Cartmilla i urednika Campbella. Iako je urednik objasnio da je sam shvatio i predvidio na\u010din rada atomske bombe, vlast je bila skepti\u010dna. Stavili su i urednika i pisca pod nadzor, istra\u017eivali Cartmillove prijatelje (kao \u0161to su Robert A. Heinlein i Isaac Asimov), pa \u010dak i regrutirali neke zaposlenike \u010dasopisa kao \u0161pijune kako bi mogli pratiti \u0161to Cartmill i Campbell rade.<\/p>\n Ipak i samo\u00a0velika slu\u010dajnost, no ne objavljuj vi\u0161e pri\u010de o atomskom oru\u017eju!<\/strong><\/p>\n Na kraju, Odjel rata slo\u017eio se da je Pri\u010da “Deadline” i opis atomske bombe koji se u njoj nalazi ipak bio samo velika slu\u010dajnost, no za svaki slu\u010daj su zatra\u017eili od Campbella da prestane objavljivati pri\u010de o atomskom oru\u017eju.<\/p>\n A, onda su dana 6. i 9. kolovoza 1945. eksplodirale bombe u Hiro\u0161imi i Nagasakiju<\/strong><\/p>\n A, onda su dana 6. i 9. kolovoza 1945. eksplodirale atomske bombe u japanskim gradovima po imenu Hiroshima i Nagasaki. Bombardiranje je odobrio predsjednik SAD-a Harry S. Truman, a izvelo ga je Ratno zrakoplovstvo SAD-a. Tom prilikom je po prvi put u povijesti u ratu upotrijebljeno nuklearno oru\u017eje. Sam \u010din i danas je kontroverzan, iako je njime 2. svjetski rat priveden kraju.<\/p>\n Napisao, uredio i obradio: Nenad Grbac<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Video prilog –\u00a0Hiro\u0161ima –\u00a0Pad bombe \u00a0– BBC<\/strong><\/p>\n Nismo prona\u0161li nikakav podatak o tome \u0161to su o ostvarenju svoga ru\u017enog sna, eksploziji atomske bombe u japanskim gradovima po imenu Hiroshima i Nagasaki mislili pisac\u00a0Cleve Cartmill i urednik\u00a0John Campbell, no svu tragediju koja se je tog dana dogodila mo\u017eda nam najbolje mo\u017ee predo\u010diti ovaj video zapis, odnosno BBC<\/strong>-jeva rekonstrukcija doga\u0111aja, prije i nakon eksplozije atomske bombe u Hiro\u0161imi.<\/p>\n Posebna napomena: Ne preporu\u010dujemo gledanje ovog video zapisa ljudima koji imaju problema sa zdravljem i bolestima srca.<\/p>\n
\n