![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/x1313.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Mi smo u pro\u0161lim predavanjima govorili o Prstenu oko Zemlje, spominjali smo Gilberta i njegovu ideju o Zemlji kao magnetu, zapravo njegovu istinu o Zemlji kao magnetu, govorili smo o tome kako je u 20. stolje\u0107u Tesla dodao tome zavojnicu u svojoj ideji Prstena oko Zemlje. Mi smo to kasnije pro\u0161irili na Mjesec i na problem planetarnog sustava Zemlje i Mjeseca iI govorili smo o tome koliko je to kardinalna spoznaja. Me\u0111utim, prvu evidenciju o Prstenu nalazimo kod Predsokratika i to nalazimo kod Parmenida i to u odjeljku B koji se odnosi na fragmente o prirodi, B12. Mislim da se tu, koliko je meni poznato, prvi put spominju prstenovi i tu \u010ditamo otprilike ovo (govorimo o hrvatskom prijevodu Dielsovih Predsokratika, o str. 214, koje fragmente je preveo Dubravko \u0160kiljan):<\/p>\n
\u201cNakon malog broja stihova opet progovori\u0161e o dvama elementima, zaklju\u010duje ovako, opisuje sposobnost stvaranja \u2013 Prsteni u\u017ei (u\u017eitka op.ZGK) upravlja svima. Parmenid je jasno iznio uzrok stvaranja ne samo tjele\u0161ca u nastanku, nego i netjele\u0161ca koja ispunjavaju nastanak kada ka\u017ee- slijede\u0107i \u017eenke i on dr\u017ei da je jedan zajedni\u010dki uzrok stvaranja boginja stavljena u sredini svega, uzro\u010dnica svakog nastanka.\u201d <\/em><\/p>\n \u2026 i onda se spominje fragment:<\/p>\n \u201cPrsteni u\u017ei nemje\u0161ane puni su vatre, slijede\u0107i prvi su no\u0107i gdje dio plamena struji, u sredini je boginja koja upravlja svima, potpuno naime ra\u0111anjem mrskim i parenjem vlada, \u0161alje na parenje mu\u017ejaka \u017eenki i suprotno opet mu\u017ejaka \u017eenki.\u201d<\/em><\/p>\n Zna\u010di, ovaj fragment Parmenida mo\u017eemo prona\u0107i u Dielsovim Predsokraticima u prevodu Dubravka \u0160kiljana. Ja sam se onda pitao koliko je taj preijvod adekvatan, da li je mogu\u0107e da prona\u0111em neke druge prevode koji se odnose na taj paragraf i ja sam se onda obratio engleskom prijevodu Jonathana Barnesa iz njegove knjige Early Greek Philosophy koja je objavljena u Londonu . Prona\u0161ao sam na stranici 137 taj isti fragment koji zapo\u010dinje ovako:<\/p>\n \u201cThe narrower [bands] are full of unmixed fire.\u201d<\/em><\/p>\n Zna\u010di, to bi se prevodilo kao U\u017ei prstenova ili u\u017ei pojaseva su puni nemije\u0161ane vatre i iz toga sam zaklju\u010dio da je taj prijevod Dubravka \u0160kiljana sasvim korektan.<\/p>\n Zna\u010di prvu evidenciju o prstenovima kao uzro\u010dniku stvaranja pronalazimo ve\u0107 kod predsokratika, ve\u0107 kod Parmenida, ali je potrebno danas vidjeti kako je ta ideja proslije\u0111ena do Kanta, to se prote\u017ee tisu\u0107ama godina i dolazi do Kanta i on to spominje u svojoj Op\u0107oj povijesti prirode i teoriji neba 1755. Podnaslov te njegove knjige je Poku\u0161aj o ustrojstvu i mehani\u010dkom postanku cijele svjetske zgrade raspravljeno prema Newtonovim principima i on tu odmah na po\u010detku u svom Predgovoru ka\u017ee da on ima veliko uvjerenje o nezabludivosti bo\u017eanskih istina i on ka\u017ee da je to kod njega toliko sna\u017eno da sve protuagumente odbacuje, ali upravo slaganje, ka\u017ee Kant, kojeg nalazimo izme\u0111u ovog sistema i religije uzdi\u017ee njegovo samopouzdanje i on tu govori u tom svom kapitalnom radu i taj Predgovor zaklju\u010duje rije\u010dima i svojim razmatranjima koje je vrlo interesantno: oblikovana nebeska tijela su okrugle mase, dakle, najjednostavniji . Iz te jednostavnosti Newtonovih zakona, iz te jednostavnosti prirode on ka\u017ee:<\/p>\n \u201c\u2026dajte mi materiju,ja \u0107u iz toga sagraditi svijet.\u201d<\/em><\/p>\n Me\u0111utim, Kant se pita mogu li se i najmanje biljke ili insekt hvaliti takvim prednostima. Je li se u stanju kazati dajte mi materiju, ja \u0107u vam pokazati kako bi se mogla proizvesti gusjenica i on ka\u017ee da \u0107e se prije mo\u0107i uvidjeti oblikovanje svih nebeskih tijela, uzrok njihova kretanja, ukratko postanak cijelog sada\u0161njeg ustrojstva svjetske gra\u0111evine iz mehani\u010dkih razloga prije, nego proizvo\u0111enje jedne jedine biljke ili gusjenice. Zna\u010di, mogu\u0107e je objasniti postanak svijeta, ali je nemogu\u0107e objasniti postanak \u017eivota.<\/p>\n O prstenu oko Zemlje Kant raspravlja u 5. poglavlju svoje Teorije neba koje nosi naslov O nastanku Saturnova prstena.Ja ne\u0107u sada ulaziti u interpretaciju Kantova razumijevanja, samo \u0107u spomenuti da se on na kraju tog poglavlja bavi pitanjima prstena oko Zemlje i on ka\u017ee da je pitanje da li je Zemlja kao i Saturn imala prsten i da je mogu\u0107e mo\u017eda govoriti o prstenu oko Zemlje, to je stranica 104. On kasnije razmatra tu ideju i povezuje je sa biblijskim svjedo\u010danstvom Velikog potopa i o tome \u0107u sada kazati nekoliko rije\u010di. Ta ideja Kanta proslije\u0111ena je direktno kasnije do Tesle. Ja sam Kanta spominjao u svojoj Kozmologiji vi\u0161e puta s obzirom na njegovu nebularnu hipotezu i s obzirom na neke suvremene momente o naravi kozmi\u010dkih procesa posebno, ako imamo u vidu posljednje na\u0161e spoznaje u razvoju solarnog sistema. Me\u0111utim je istina da Kozmologiju zlatnoga prstena uop\u0107e nije mogu\u0107e razumjeti bez prethodnog poznavanja Kantove Teorije neba i onoga \u0161to je danas manje vi\u0161e poznato kao Kantova estetika, jer njegova Tre\u0107a kritika kojom je on dovr\u0161io svoj sistem transcedentalnog idealizma, a rije\u010d je o Kritici mo\u0107i su\u0111enja predstavlja samo njegovo daljnje obja\u0161njenje i produbljivanje osnovnih teza koje je postavio u svojoj Teoriji neba iz 1755. Ja sam u svom radu bio usmjeren na engleski prijevod Teorije neba ali sam kasnije uspio do\u0107i i do prijevoda Mile Babi\u0107a. Govorim to stoga \u0161to izgleda da nisu svi prijevodi ovog Kantovog djela isti i potpuno odgovaraju\u0107i, nego se oni razlikuju u zavisnosti od sredine i u zavisnosti od izdava\u010da. To u ovom slu\u010daju nije toliki problem. Ve\u0107i i daleko zna\u010dajniji problem je u tome da ja dr\u017eim poput Kanta da je cjelokupni kozmos i procesi u njemu predmet esteti\u010dke refleksije. Kozmos je predmet estetike ili ako ho\u0107ete esteti\u010dki problem pa kao takav trajno u posjedu filozofije prema kojoj dana\u0161nja astronomija stoji kao jedan jako va\u017ean segment, a to je sasvim druga\u010dije mi\u0161ljenje od onoga da suvremena astronomija o tome predmetu ima prvu i posljednju rije\u010d.<\/p>\n Odatle je posve jasno Kantvo upu\u0107ivanje na povijest filozofske problematike od starih Grka i predsokratika nadalje kao i njegovo odu\u0161evljenje pred poretkom, umno\u0161\u0107u i ljepotom kozmi\u010dke arhitekture koje je najbolje izrazio u Predgovoru svoje Teorije kao i u ostalom u cjelokupnom njegovom djelu i kona\u010dno njegovoj cjelokupnoj filozofiji. Prema tome, za Kanta poredak i ljepota planetarne strukture, njena harmonija, njena svrha samo su dokaz prisutnosti najvi\u0161e mudrosti u poretku svijeta. Priroda se razvija prema odre\u0111enom poretku i na pravilan na\u010din tako da ona nije ni\u0161ta drugo do igra Boga iz njegove dobrote i ljepote. U svojoj Kritici mo\u0107i su\u0111enja Kant ka\u017ee da priroda uzeta u esteti\u010dkom sudu kao mo\u0107 koja nad nama nema sile je dinami\u010dki uzvi\u0161ena. Opasne strmine, prijete\u0107e litice, olujni oblaci koji se gomilaju na horizontu i koji dolaze sa munjama i grmljavinom, vulkani po cijelom svijetu svojom razornom silom, olujni vjetrovi, orkani s golemim pusto\u0161enjima Zemlje, beskrajni pobje\u0161njeli oceani, visoki vodopadi velikih rijeka i mnogi drugi prirodni fenomeni \u010dine na\u0161u mo\u0107 u usporedbi s ovom silom, posve neznatnom sitnicom i pogled na njih postaje jo\u0161 privla\u010dniji, jo\u0161 stra\u0161niji ukoliko smo zaklonjeni u nekoj sigurnosti.<\/p>\n Mi te stvari rado nazivamo uzvi\u0161enima, jer nas stavljaju na obi\u010dnu mjeru i dopu\u0161taju da mi u sebi otkrijemo mo\u0107 posve druge vrste, da se ogledamo s ovom prividnom svemo\u0107i prirode. Odatle na\u0161 strah pred silama prirode, ali i \u010du\u0111enje koje grani\u010di sa strahom, u\u017eas i sveta jeza. \u010covjek koji se doista boji, jer je prema Kantu gre\u0161an ne nalazi se u raspolo\u017eenju da se divi bo\u017eanskoj veli\u010dini, za \u0161to je potrebna nastrojenost za mirnu kontempaciju i posve slobodan sud. Samo onda, ako je svjestan svoje iskrene bogougodne nastrojenosti, mogu\u0107e je u \u010dovjeku pobuditi ideju uzvi\u0161enosti prirode. Sigurno se na takav na\u010din religija razlikuje od supersticije koja ne zasniva u du\u0161i strahopo\u0161tovanje za ono uzvi\u0161eno, nego bojazan i strah pred nadmo\u0107nijim bi\u0107em \u010dijoj je volji zastra\u0161eni \u010dovjekpodvrgnut. Prema tome, uzvi\u0161enost nije sadr\u017eana u niti jednoj stvari prirode, nego samo u na\u0161oj du\u0161i ukoliko mi mo\u017eemo posti\u0107i nadmo\u0107 i biti svjesni prirode u sebi i na taj na\u010din prirode izvan nas. Sve \u0161to u nama pobu\u0111uje taj osje\u0107aj zove se uzvi\u0161eno. Sudu o uzvi\u0161enosti je potrebna, dakle, jedna kultura koja ima osnovu u ljudskoj prirodi i \u0161to se za svakoga mo\u017ee zahtijevati zdravim razumom.<\/p>\n Uistinu se neki osje\u0107aj za uzvi\u0161enost prirode ne mo\u017ee valjano misliti, prema Kantu, a da se sa njim ne pove\u017ee nastrojenost du\u0161e koja je sli\u010dna nastrojenosti za ono moralno i on ka\u017ee:<\/p>\n \u201cEsteti\u010dka je svr\u0161nost zakonitost mo\u0107i su\u0111enja u njenoj slobodi.\u201d<\/em><\/p>\n \u2026 to je Analitika estetske mo\u0107i su\u0111enja. Isto tako Kant ka\u017ee ono je lijepo simbol \u010dudoredno dobrog, to je Dijalektika estetske mo\u0107i su\u0111enja. Organiziran proizvod prirode je prema Kantu onaj kome je sve svrha, a uzajamno i sredstvo. Ni\u0161ta u njemu nije badava i ni\u0161ta se u njemu ne treba pripisivati slijepome prirodnom mehanizmu. Ni\u0161ta se ne doga\u0111a slu\u010dajno. Mi se nikako ne mo\u017eemo osloboditi tog osnovnog teleologijskog na\u010dela. Dakle, samo materija, ako je organizirana jest ono \u010demu nu\u017eno pripada pojam o njoj kao prirodnoj svrsi. No taj pojam vodi prema razumijevanju prirode kao sistema svrha kojoj se ideji mora podrediti svaki mehanizam prema principima uma. Mi od prirode o\u010dekujemo ono \u0161to je svr\u0161no i ljepota je u slaganju s na\u0161om slobodnom igrom spoznajnih mo\u0107i i mo\u017ee se smatrati kao objektivna svr\u0161nost prirode u njenoj cjelini kao sistemu u kojem je \u010dovjek jedan \u010dlan.Odatle je Kant umovanjem do\u0161ao do toga da je \u010dovjek najvi\u0161a i posljednja svrha prirode kao sistema svrha. Prva svrha bila bi dakle bla\u017eenstvo, a druga kultura \u010dovjeka.<\/p>\n \u0160to se Kozmologije zlatnoga prstena ti\u010de ili tzv.Rex Kova\u010d teorije, istina je i povijesno-filozofski stoji da je Kant prvi progovorio o Prstenu oko Zemlje u sekciji 5 svoje Teorije neba gdje se tako\u0111er pozabavio Saturnovim prstenom. Na kraju te sekcije on je pretpostavio da je i planet Zemlja tako\u0111er imao prsten. Taj je prsten bio pun vode koji je razoren kako bi se kasnije kaznio svijet ili je pak kometa razorila taj prsten na dijelove ili je pak hla\u0111enjem regije u kojoj je bio smje\u0161ten uni\u0161ten povla\u010de\u0107i za sobom dijelove prstena dolje prema Zemlji u najstra\u0161nijoj katastrofi koju pamtimo. Cijeli je svijet bio poplavljen.Kona\u010dno nakon katastrofe na\u0161 je svijet postao novi poredak i nova duga se pojavila na nebu kao znak novog \u017eivota. Dakle, nije nam posve jasno da li Kant ima na umu biblijske predstave ili pak ima na umu znanstvene spoznaje u pogledu ovoga prstena, ali kao u Kritici mo\u0107i su\u0111enja ovdje je ostao na stajali\u0161tu prirode kao sistema svrha u kojima \u010dovjek kao moralno bi\u0107e predstavlja krajnju svrhu svega stvaranja. Odatle bismo mogli re\u0107i da je Kantu ovaj svijet najsavr\u0161eniji od svih mogu\u0107ih svjetova.<\/p>\n \u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2014\u2013<\/p>\n Zlatan Gavrilovi\u0107 Kova\u010d<\/strong><\/p>\n Zlatan Gavrilovi\u0107 Kova\u010d porijeklom iz Hercegovine, ro\u0111enjem Dubrov\u010danin, a\u00a0 odgojem Zagrep\u010danin ro\u0111en je u Dubrovniku 25 sije\u010dnja 1959 godine.<\/p>\n \u010cetiri razreda Preparandije poha\u0111a u Dubrovniku\u00a0 a kasnije \u0161kolu nastavlja u Splitu. Diplomira pomorsku \u0161kolu u Splitu u svojstvu poru\u010dnika trgova\u010dke mornarice 1977. godine. Studij filozofije i sociologije otpo\u010dinje u Zadru 1978. godine a iste godine nastavlja u Zagrebu. Diplomirao je na ovim odsjecima 1986 godine.<\/p>\n Filozofsku disertaciju obranio na Sveu\u010dili\u0161tu u Sarajevu 1989 godine sa tezom Filozofske pretpostavke suvremene znanosti.<\/p>\n Glavni je i odgovorni urednik novine zagreba\u010dkog\u00a0 Sveu\u010dili\u0161ta \u201cStudentski list\u201d 1982-83, \u010dasopisa za teoretska pitanja \u201cPitanja\u201d 1984-85, klini\u010dki je sociolog psihijatrijske bolnice Vrap\u010de u Zagrebu od 1990-94.<\/p>\n Koncem iste godine sa porodicom emigrira u Australiju. Suradnik je brojnih australskih radio postaja na\u00a0 hrvatskom jeziku i bosanskom jeziku. Objavljivao je\u00a0 svoje radove u nekih tridesetak\u00a0 novina i \u010dasopisa u sedam gradova i \u010detiri zemlje.<\/p>\n Tako\u0111er je suradnikom hrvatskih dnevnih portala koji objavljuju radove iz podru\u010dja knji\u017eevnosti i politike.<\/p>\n \u017divi i radi u Adelaideu u Australiji.<\/p>\n Kontakt:\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/017.jpg\")
<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/digitalne-knjige.com\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/Image9.jpg\")
<\/p>\n